LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
SRETEN STOJANOVIĆ
Rođen je u Prijedoru, u kući pravoslavnih sveštenika, od kojih je nasledio je porodičnu stabilnost i čvrstoću , tako da je čitav svoj život bio čvrst i dosledan u svojim moralnim principima.Pripadao je Mladoj Bosni zbog čega je, kao gimnazista Tuzlanske gimnazije bio osuđem na deset godina zatvora.Takođe je bio angažovan u odbrani nacionalnih interesa na kraju Prvog svetskog rata.
Stojanović je postao skulptor posle studija najpre u Beču 1918.te, a zatim u Parizu.Školarinu su mu plaćali dr Đurica Đorđević i njegova žena Krista, sa kojima je kasnije postao prijatelj.Oni su bili veliki pobornici moderne umetnosti u Jugoslaviji između dva rata, a njihova kuća je bila omiljeno svratište umetnika, pisaca, mladih levo orijentisanih političara i intelektualaca.Usred socijalnih zbivanja, Stojanović se vraća u Bosnu, gde posle rata učestvuje u stvaranju prve Jugoslavije, svojom političkom i kažnjeničkom reputacijom, ratobornošću i revolucionarnim raspoloženjem.
1919. Stojanović je otišao u Pariz, da bi nastavio najbolje umetničke studije, koje su obezbeđivale, ne samo potrebno obrazovanje, već i bliski dodir sa mnogim životnim izazovima, i kreativni podsticaj jedne od najvećih evropskih metropola.
Za vreme Drugog svetskog rata živeo je sa svojom porodicom u Beogradu.Posle rata Stojanović je bio angažovan na mnogim funkcijama: Bio je predsednik Narodnog fronta u Beogradu, narodni poslanik, predsednik Udruženja likovnih umetnika Srbije, dekan Umetničke akademije, urednik lista „ Umetnost“, član Srpske akademije nauka i umetnosti 1950, itd.
Umro je u Beogradu 1960., ostavivši za sobom jedan od najvažnijih vajarskih opusa u srpskoj umetnosti u 20-tom veku.Svom rodnom Prijedoru ostavio je značajan broj svojih dela na poklon. Njegovo stvaralaštvo se, takođe može videti i u galeriji „Pavle Beljanski“ u Novom Sadu, Narodnom muzeju, i Muzeju moderne umetnosti u Beogradu. U memorijalnim zdanjima u Beogradu, Vojvodini,Crnoj Gori i Republici Srpskoj nalaze se neke od njegovih najvažnijih monumentalnih kompozicija.
Rođen je u Prijedoru, u kući pravoslavnih sveštenika, od kojih je nasledio je porodičnu stabilnost i čvrstoću , tako da je čitav svoj život bio čvrst i dosledan u svojim moralnim principima.Pripadao je Mladoj Bosni zbog čega je, kao gimnazista Tuzlanske gimnazije bio osuđem na deset godina zatvora.Takođe je bio angažovan u odbrani nacionalnih interesa na kraju Prvog svetskog rata.
Stojanović je postao skulptor posle studija najpre u Beču 1918.te, a zatim u Parizu.Školarinu su mu plaćali dr Đurica Đorđević i njegova žena Krista, sa kojima je kasnije postao prijatelj.Oni su bili veliki pobornici moderne umetnosti u Jugoslaviji između dva rata, a njihova kuća je bila omiljeno svratište umetnika, pisaca, mladih levo orijentisanih političara i intelektualaca.Usred socijalnih zbivanja, Stojanović se vraća u Bosnu, gde posle rata učestvuje u stvaranju prve Jugoslavije, svojom političkom i kažnjeničkom reputacijom, ratobornošću i revolucionarnim raspoloženjem.
1919. Stojanović je otišao u Pariz, da bi nastavio najbolje umetničke studije, koje su obezbeđivale, ne samo potrebno obrazovanje, već i bliski dodir sa mnogim životnim izazovima, i kreativni podsticaj jedne od najvećih evropskih metropola.
Za vreme Drugog svetskog rata živeo je sa svojom porodicom u Beogradu.Posle rata Stojanović je bio angažovan na mnogim funkcijama: Bio je predsednik Narodnog fronta u Beogradu, narodni poslanik, predsednik Udruženja likovnih umetnika Srbije, dekan Umetničke akademije, urednik lista „ Umetnost“, član Srpske akademije nauka i umetnosti 1950, itd.
Umro je u Beogradu 1960., ostavivši za sobom jedan od najvažnijih vajarskih opusa u srpskoj umetnosti u 20-tom veku.Svom rodnom Prijedoru ostavio je značajan broj svojih dela na poklon. Njegovo stvaralaštvo se, takođe može videti i u galeriji „Pavle Beljanski“ u Novom Sadu, Narodnom muzeju, i Muzeju moderne umetnosti u Beogradu. U memorijalnim zdanjima u Beogradu, Vojvodini,Crnoj Gori i Republici Srpskoj nalaze se neke od njegovih najvažnijih monumentalnih kompozicija.