Srbija uništava svoju istoriju

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Srbija uništava svoju istoriju


B92

Arheološka nalazišta ljudskih naseobina na tlu Srbije sežu do doba paleolita, čak 40.000 godina pre nove ere. Terenska istraživanja istorije ljudi koji su pre nas živeli na tlu Srbije su retka zbog neiznenađujuće malih fondova. Trenutno se najobimnija arheološka istraživanja rade na trasi na kojoj će se u bliskoj budućnosti gradititi koridori E 75 i E 80, kaže doktor Vujadin Ivanišević, naučni savetnik u Arheološkom institutu.

13114525934eb2acb19aff6932018643_orig.jpg




„Nova istraživanja na trasi Koridora E 75, odnosno Koridora E 80, koji se rade prema bugarskoj granici i Makedoniji, su dala nove podatke koji pružaju dodatne informacije, pogotovo o nepraistorijskim kulturama i antičkoj civilizaciji na našem prostoru. Ima preko nekoliko stotina neolitskih figurina, koje su nađene i koje daju potpuno novu sliku o religiji na ovim prostorima. Isto tako, i istraživanja antičkih lokaliteta na prostoru Remesijane, kod Bele Palanke i na prostoru Davidovca kod Bujanovca, takođe daju izuzetne podatke o neseljavanju i posebno sahranjivanju u periodu rimske vladavine na našem prostoru“, izjavio je za B92 dr Vujadin Ivanišević, naučni savetnik arheološkog instituta.

Prema rečima Mire Blagojević, arheološkinje i savetnice Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, i na prostoru rudarskog basena Kolubara nalazi se veoma značajan arheološki lokalitet, koji je važno do kraja istražiti i opisati, jer će uskoro biti uništen zbog vraćanja reke Kolubare u njeno prvobitno krito.

„U okviru projekta između Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i Rudarskog basena Kolubara, nastavili smo zaštitna arheološka istraživanja. Radilo se na području sela Skobalja. Naišli smo na tragove ostatka naselja iz perioda gvozdenog doba, latinskog perioda i perioda srednjeg veka. Počeli smo iskopavanja, registovali da se lokalitet pruža na dosta velikoj površini. Sledeće godine imamo obavezu da završimo, shodno rokovima Rudarskog basena Kolubara“, izjavila je Blagojevićeva.

Obale i vode reka srpskog dela Podunavlja bile su, od duboke praistorije, pozornica mnogih kulturnih procesa i istorijskih zbivanja. Međutim, danas se upravo na tim područjima grade putevi ili planira izgradnja saobraćajnica. Kako kaže doktor Ivanišević, u Srbiji nažalost nema dovoljno novčanih sredstava da se svi ti lokaliteti istraže u potpunosti, iako je to međunarodna obaveza države.

„Nećemo u mnogim slučajevima, kako bi trebalo, uspeti da istražimo u celosti lokalitete, tako da to predstavlja problem i mislim da tome treba posvetiti posebnu pažnju. U neku ruku, mi zaostajemo za onim što se radi u susednim zemljama što se tiče finansiranja, kako redovnih arheoloških iskopavanja, tako i zaštitnih arheoloških iskopavanja. Mnogo veća sredstva se izdvajaju u susednim zemljama za arheologiju, tako da su i sami rezulteti mnogo značajniji nego što ih mi ovde imamo. Isto važi i za radove na autoputevima, gde praktično mi imamo sredstva za arheološka istraživanja, ali nemamo za kasniju analizu“, smatra Ivanišević.

Prema rečima domaćih arheologa, na teritoriji Srbije najbogatije je antičko kulturno nasleđe, koje je za sobom ostavilo Rimsko carstvo. Sirmijum pored Sremske Mitrovice je najstariji rimski grad na teritoriji Srbije. Medijana kod Niša, Gamzigrad kod Zaječara, Caričin Grad kod Leskovca, Singidunum ili današnji Beograd – mesta su bogate rimske zaostavštine. Međutim, na teritoriji Srbije postoji još mnogo veoma značajnih ali neistraženih arheoloških lokaliteta, koji će zbog nedostatka novca, u bliskoj budućnosti izvesno ostati neistraženi.
 
Natrag
Top