Član
- Učlanjen(a)
- 17.04.2009
- Poruka
- 4.299
Somali (SOM) mačka (video)
[YOUTUBE]Dm7LMnEp5fk[/YOUTUBE]
Somali (SOM) je zapravo poludugodlaka abesinka. Ime je dobila po Somaliji ali to nema veze sa poreklom te mačke. Uzgojena je u SAD-u početkom 20 veka. Po nekim teorijama nastala je ukrštanjem abesinke i persijske mačke od koje je nasledila gen za dugu dlaku. Međutim gde se završavaju kreativne ambicije odgajivača sigurno je nemoguće reći, a iskušenje odigrati ulogu stvaraoca ili kreatora neke nove rase je za neke apsolutno neodoljivo. I pored toga, odgajivači Somali rase tvrde da Abisinka nije ukrštana ni sa jednom od dugodlakih mačaka (znači nije sa persijskom) radi stvaranja nove rase, nego da je u prošlosti dolazilo često do “pojave” dugodlakog potomstva koja su bila tretirana kao mutacija i da je kasnije samo ciljanim sparivanjem nosilaca gena duge dlake došlo do nastanka, a kasnije i etabliranja Somali rase. Pošto se zna da je gen za dugu dlaku recesivan, američki odgajivači su šezdesetih godina prošlog veka razradili program po kome su sistematskim sparivanjem došli do željenog cilja, tako da je rasa Somali, kao nezavisna od Abyssinian, ubrzo bila priznata. Somali se pojavljuje u svim bojama kao i rasa Abyssinian. Uzgoj joj je bio prilično ograničen sve do 1978 godine kada je priznata od CFA. Kasnijih godina, točnije od 1982 priznata je i sa strane FIFe . Od tada počinje intezivniji uzgoj somali mačke u čitavom svetu. Uzgajivači još uvek daju prednost abesinskoj mački zbog izražajnije boje krzna premda je krzno somali mačke takođe aguti boje.
Somali je atraktivna i graciozna mačka, živahne naravi i treba joj dosta prostora. I pored toga što ima poludugodlako krzno teško podnosi hladnoću. Po prirodi je nepoverljiva i zato vlasnik treba uložiti puno truda da je dobro upozna. Odnos se gradi postepeno jer nije previše umiljata i dosta je samostalna. Mačići se rađaju tamnog krzna koje vremenom postane svetlije. Potpuni razvoj boje i tikinga može trajati do dve godine kada krzno poprima konačnu boju.
Izvor iz standarda
Izvor: B.Aksentijević
[YOUTUBE]Dm7LMnEp5fk[/YOUTUBE]
Somali (SOM) je zapravo poludugodlaka abesinka. Ime je dobila po Somaliji ali to nema veze sa poreklom te mačke. Uzgojena je u SAD-u početkom 20 veka. Po nekim teorijama nastala je ukrštanjem abesinke i persijske mačke od koje je nasledila gen za dugu dlaku. Međutim gde se završavaju kreativne ambicije odgajivača sigurno je nemoguće reći, a iskušenje odigrati ulogu stvaraoca ili kreatora neke nove rase je za neke apsolutno neodoljivo. I pored toga, odgajivači Somali rase tvrde da Abisinka nije ukrštana ni sa jednom od dugodlakih mačaka (znači nije sa persijskom) radi stvaranja nove rase, nego da je u prošlosti dolazilo često do “pojave” dugodlakog potomstva koja su bila tretirana kao mutacija i da je kasnije samo ciljanim sparivanjem nosilaca gena duge dlake došlo do nastanka, a kasnije i etabliranja Somali rase. Pošto se zna da je gen za dugu dlaku recesivan, američki odgajivači su šezdesetih godina prošlog veka razradili program po kome su sistematskim sparivanjem došli do željenog cilja, tako da je rasa Somali, kao nezavisna od Abyssinian, ubrzo bila priznata. Somali se pojavljuje u svim bojama kao i rasa Abyssinian. Uzgoj joj je bio prilično ograničen sve do 1978 godine kada je priznata od CFA. Kasnijih godina, točnije od 1982 priznata je i sa strane FIFe . Od tada počinje intezivniji uzgoj somali mačke u čitavom svetu. Uzgajivači još uvek daju prednost abesinskoj mački zbog izražajnije boje krzna premda je krzno somali mačke takođe aguti boje.
Somali je atraktivna i graciozna mačka, živahne naravi i treba joj dosta prostora. I pored toga što ima poludugodlako krzno teško podnosi hladnoću. Po prirodi je nepoverljiva i zato vlasnik treba uložiti puno truda da je dobro upozna. Odnos se gradi postepeno jer nije previše umiljata i dosta je samostalna. Mačići se rađaju tamnog krzna koje vremenom postane svetlije. Potpuni razvoj boje i tikinga može trajati do dve godine kada krzno poprima konačnu boju.
Izvor iz standarda
- Glava ima klinast oblik, srednje je veličine, širokog čela, mekanih i skladnih obrisa, u profilu blago zakrivljena, nos srednje dugačak, u profilu blago ulegnut, ne sme biti ravan ni imati stop, brada izražena i dobro razvijena, njuška blago zašiljena, poželjan je blagi urez za oblikovanje njuške, „pinch“je greška.
- Uši su relativno velike, široke u osnovi, vršci lagano zaobljeni, sa otiskom palca, na vršcima su poželjni čuperci dlake, dobro su razmaknute.
- Oči su velike, bademaste, razmaknute, blistave, izražajne, jasne, intenzivne boje. Boja :ambre, zelene ili žuta,¸uokvirene sa bojom tickinga
- Telo je srednjeg stasa, srednje dugo, jako, gipko, spretno i mišićavo, skladnog vrata.
- Noge su žilave, elegantne i duge u ravnoteži sa telom, šape malene i okrugle.
- Rep je prilično dugačak, širi je na osnovi a sužava se prema vrhu, i mora biti dobro obrastao dlakom.
- Krzno je izuzetno nežno , vrlo gusto i mekano u dodiru, srednje dugo izuzev na ramenima gde je nešto kraće. Prednost imaju mačke sa raskošnim okovratnikom i pantalonama. Napomena : bela boja toleriše se samo na bradi i nozdrvama. Priznate boje su:“ruddy“-crvenkasta, plava,“sorrel“-riđa i“ begie- fawn“-žućkastosmeđa, sve te boje u srebrnoj varijanti. Boja tela je intenzivna sa odgovarajućim tamnim tickingom dok je osnovna boja svetlija i mora biti jednolična. Donja strana tela, grudi i unutrašnja strana nogu obojene su osnovnom bojom i moraju biti u skladu sa gornjim delom tela. Ne sme imati nikakvih tragova tickinga, pruga, ogrlica ili oznaka na stomaku. Tamno osenčanje proteže se duž hrptenjače. Belo obojenje dozvoljeno je samo na nozdrvama i bradi. Vrškovi ušiju, tabani na zadnjim nogama, čuperci dlake između prstiju moraju biti u boji tickinga. Rep sa gornje strane i vršak repa takođe su u boji tickinga. Osnovna boja kod srebrnih varijeteta ne sme imati žućkasti ili smeđkasti ton ili mrlje.
Izvor: B.Aksentijević