Softverska dolina na levoj obali Dunava

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Softverska dolina na levoj obali Dunava

xbmljk.jpg


Ove jeseni počeće izgradnja naučno-tehnološkog parka Univerziteta u Novom Sadu, a za ovu investiciju, vrednu više od 20 miliona evra,
11 miliona evra stiže od Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj i to iz kredita Evropske investicione banke, dok će četiri miliona evra obezbediti Fakultet tehničkih nauka UNS-a. Naučno-tehnološki park će obezbediti najbolje uslove za razvoj visokih tehnologija, inovativnosti, biće ogroman podsticaj za stvaranje novih izvora preduzetništva na Univerzitetu koji imaju potencijal da stimulišu ekonomski razvoj, unapređuju ekonomiju zasnovanu na znanju, doprinose razvoju, transferu i komercijalizaciji tehnologija, povećanju konkuretnosti zemlje.
Budući NT park svakako je i nastavak dugogodišnjih preduzetničkih aktivnosti FTN-a, na kojem već postoji svojevrstan i u nas jedinstven NT park, jer je pod krovom ovog velikog i složenog fakulteta s mnoštvom inženjerskih struka u poslednjih 19 godina osnovano čak 58 malih i srednjih preduzeća, koja su na svojim inovacijama utemeljili ovdašnji profesori i saradnici. I lokaciju i kompletan projekat za buduću zgradu univerzitetskog NT parka obezbedio je FTN. Zgrada, od ukupno oko 28.000 kvadratnih metara (računajući i podzemnu garažu), biće izgrađena na lokaciji zgrade bivše Tvornice mašinskih delova - TMD i takozvanih kontejnera, na uglu Fruškogorske ulice i Bulevara cara Lazara, u kojima se sada nalaze delovi FTN-ovih departmana za energetiku, elektroniku i telekomunikacije, računarstvo i automatiku i za građevinarstvo. Rušenju stare zgrade TMD-a prethodiće izgradnja jedne zgrade od 2.100 kvadratnih metara, kod stare škole „Jovan Popović“.
- Izgradnja te zgrade trebalo bi da počne već u februaru i praktično je to i prva faza razvoja NT parka- objašnjava za „Dnevnik“ dekan FTN-a prof. dr Ilija Ćosić. - U ovo zdanje, kao i u još neke prostore u gradu, preseliće se, za prvo vreme, svi koji gube prostor zbog rušenja TMD-a. Kompletne projekte za ovu manju kao i za centralnu zgradu NTP-a obezbedio je FTN, odnosno uradili su ih naši stručnjaci s departmana za arhitekturu i urbanizam i za građevinarstvo- ponosno kaže dekan Ćosić.- Izgradnja NTP-a počeće, nadamo se, krajem ove godine i trebalo bi da bude završena za 15 meseci. Tu će biti oko 21.000 kvadrata korisnog prostora, od čega bi oko polovine bio istraživački i obrazovni prostor FTN-a, za one koji gube prostor rušenjem naših starih zgrada, dok je ostalih 50 odsto namenjeno firmama članicama budućeg NTP-a, ne samo onima koje gravitiraju FTN-u.
Dekan Ćosić naglašava da, u okviru IPA programa prekogranične saradnje Mađarska - Srbija, Novosadski i Segedinski univerzitet, odnosno FTN, s naše strane, i kompanija DEAK, s mađarske, realizuju multidisciplinarni projekat MORDIC, čiji je cilj razvoj zajedničkih tržišno orijentisanih istraživačko-razvojnih kapaciteta pograničnih regiona. Projekat, čiji je koordinator prof. dr Vojin Šenk, fokusira se na jačanje inovacija, istraživanja i razvoja, a inovativna mreža biće razvijana dugoročno kao institucija naučno-tehnološkog parka. Tako se, paralaleno, priprema izgradnja naučno-tehnološkog parka i u Novom Sadu i u Segedinu, a u prvoj faza projekat MORDIC treba da utvrdi društveno-ekonomsku opravdanost NTP-a, dok bi se u drugoj bavio njegovim opremanjem.
U novosadskom NTP-u, po Ćosićevim rečima, biće dve vrste kompanija članica- one koje investiraju u njegovu izgradnju i one koje to ne čine. Prve će zato, odgovarajući broj godina, recimo 20, biti oslobođene plaćanja zakupa a imaće pravo da koriste kompletnu infrastrukturu NTP-a, sve za šta pokažu interes, dok će one druge plaćati neku drugu cenu. Pod krov NTP-a moći će firme koje zadovolje određene uslove: da su registrovane za naučna istraživanja, spremne da prime studente na praksu, stipendiraju ih, otvore svoje laboratorije za određene vežbe i predavanja, da osam odsto svog prihoda izdvajaju za naučna istraživanja, a o svim tim uslovima odlučiće upravni odbor NTP-a. Procenjeno je da bi u njemu moglo biti smešteno 50 kompanija i angažovano i do hiljadu inženjera.
- Naučno-tehnološki park Univerziteta u Novom Sadu biće generator razvoja. Hoćemo da Novi Sad postane region znanja, cilj nam je da ovo bude „softverska dolina“, kako smo i napisali u Strategiji razvoja Grada, da produkujemo nova znanja, nove proizvode, stvorimo još više novih preduzeća, zapošljavamo još više ljudi- kaže Ćosić.- Stvaraćemo proizvode koje ćemo prodavati ne samo u našoj zemlji već i inostranstvu i time povećati prihode što će omogućiti i veće izdvajanje za lokalnu zajednicu i celu državu.
Vesna Čekić


Početak i uspeh
FTN je odavno prepoznao koja je korist od toga da omogući osnivanje inovativnih firmi pod svojim krovom. Ćosić podseća da je još 1991. prof. dr Vladimir Kovačević došao na ideju i uspeo, zahvaljujući razumevanju i podršci tadašnjeg dekana FTN-a prof. dr Dušana Petrovačkog, da pod krovom ovog fakulteta osnuje firmu FTN-IRAM-RT, za izradu određenih sistema daljinskog upravljanja i automatizacije.
- Do 2000. na FTN-u se razvilo ukupno devet malih preduzeća iako to tada nije bilo dozvoljeno, pa se radilo pomalo „ilegalno“ ali dalekovido- kaže dekan Ilija Ćosić.- Profesori i saradnici uložili su svoju pamet, a FTN prostor i opremu, studenti su tu stalno imali odličnu praksu i zato završavali školovanje kao odlični inženjeri, oprema je stalno inovirana, pljuštale su nove ideje. Kada je 2000. ministar za nauku i tehnologiju postao prof. dr Dragan Domazet, koji se tada vratio iz Singapura, okupio je nas dekane i pričao kako univerziteti u svetu doprinose naučno-tehnološkom razvoju, osnivaju mala preduzeća... Kad sam rekao da mi na FTN-u već imamo, odmah je došao da vidi i oduševio se. Od tada smo, naravno, imali vetar u leđa i, eto, došli do ukupno 58 preduzeća osnovanih pod krovom FTN-a, što je prosečno više od 10 godišnje!


I mi „Tajfun” za milijardu evra imamo


„Tajfun“ kompanija, osnovana početkom 2010. godine, najmlađa je u dugom nizu od ukupno 58 visokotehnoloških firmi nastalih u poslednjih 19 godina pod krovom FTN-a, a njen osnivač je, s timom kolega, takođe talentovanih istraživača doc. dr Nikola Čelanović (nekadašnji student ovog fakulteta, a sada njegov nastavnik). Šira javnost je za tim „Tajfun“ saznala poslednjih dana decembra 2009. kada su trijumfovali na Takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju u Srbiji u toj godini, a prvo mesto zaslužili su izvanrednim Digitalnim simulatorom sistema energetske elektronike koji radi u realnom vremenu, a zahvaljujući svojoj brzini (čak i do sto puta brži je od najbržih postojećih) u većoj meri opisuje ponašanje energetskog hardvera. Taj je uređaj, dakle, pravi „tajfun“, koji staje na kancelarskiji sto i skupa testiranja u velikim laboratorijama „šalje u istoriju“. Kako se i kada rodila „tajfun“ ideja?
- Dok sam radio u Švajcarskom ABB-u, kao rukovodilac tima koji je razvijao softver za elektromotorni pogon najnovije generacije, jasno sam uočio koliko je velika potreba za računarskim sistemima projektovanim specijalno za primene u elektroenergetici- kaže za „Dnevnik“ dr Nikola Čelanović.- Sagledao sam da bi ti sistemi, tj. ultrabrzi simulatori uređaja energetske elektronike omogućili lakše, brže i jeftinije testiranje energetskog softvera i time ubrzali integraciju obnovljivih izvora energije u postojeći elektroenergetski sistem. Osim toga, značajno bi ubrzali i razvoj rešenja koja racionalizuju potrošnju električne energije u različitim industrijskim granama. Kako ABB nije prepoznao potencijal ovih sistema, bilo mi je jasno da ću morati svojim snagama da krenem u ostvarenje svoje vizije.
Tokom desetogodišnjeg boravka u Švajcarskoj Nikola Čelanović negovao je vezu s FTN-om i svojom matičnom Katedrom za energetsku elektroniku i pretvarače, koju vodi prof. dr Vladimir Katić, kao i s kompanijama RT-RK i DMS (trenutno najveće i najjrazvijenije firme koje je osnovao FTN). Njihovo ohrabrenje i podrška bili su presudni da se Nikola Čelanović odluči na „avanturu Tajfun“.
- U određenom trenutku, FTN je odlučujuće pomogao moju ideju primajući me u akademsku zajednicu i obezbeđujući mi zaleđe u logističkom i materijalnom smislu. Ključnu ulogu je odigrala moja Katedra, koja je u najvećoj meri podržala ovu hrabru, novu ideju, usmeravajući nekoliko sjajnih mladih asistenata u pravcu moje vizije i uvrštavajući je u jedan od svojih strateških pravaca razvoja.
„Tajfun“ se trenutno nalazi istovremeno u dva inkubatora i „u oba se oseća odlično“. Jedan je pod krovom FTN-a, a drugi pod krovom svetski prestižnog i uglednog MIT-a u Bostonu, gde kao istraživač radi dr Ivan Čelanović, Nikolin mlađi brat i saosnivač „Tajfuna“.
- To nam daje izvanredne mogućnosti da kombinujemo oba mesta. Osnovna prednost inkubatora na FTN-u je snažna volja da se pokrene razvoj, velika želja da se napreduje i da se proba nešto novo. Na MIT-u, s druge strane, postoji ogromno iskustvo koje nam pomaže u rešavanju problema specifičnih za mlade tehnološke kompanije- objašnjava naš sagovornik i otkriva nam najveće probleme s kojima se suočava „Tajfun“ kao mlada kompanija.- Graditi mladu tehnološku firmu avantura je za hrabre i pomalo drske, koji imaju veliko samopouzdanje i veru u sebe, svoje znanje i sposobnosti. Problema, hvala na pitanju, ima na pretek, a njihovo rešavanje nam pričanjava veliko zadovoljstvo. Glavni problem, koji nas trenutno zaokuplja, je kako bez novca na računu istovremeno razvijati tehnologiju, tržište, „tajfunski tim“, školovati kadrove i isporučivati uređaje vrhunskih performansi vodećim svetskim kompanijama.
Nikola Čelanović, kao i njegov tim, sigurni su da je tržište za njihove proizvode čitav svet i, kako vreme elektroenergetike tek dolazi, veruju „ da će 21. vek biti vek džula kao što je 20. bio vek bita“.
- Iako je predviđanje budućnosti često nezahvalno, postoje indikacije da ciljno tržište za kompaniju „Tajfun“ ima potencijal da u skorijoj budućnosti dostigne milijardu evra godišnje i da nastavi da raste s preko 25 posto na godišnjem nivou. Ono je danas neznatno, sve ukupno manje od 10 miliona evra, a „Tajfun“ ima značajnu tehnološku prednost ispred konkurencije i tek počinje da se pojavljuje na „radaru“ kupaca. Najopasniji konkurent u ovom momentu nam je jedna kanadska, kao i nekoliko većih kompanija, koje za sada uglavnom osmatraju situaciju i čekaju da tržište počne da raste kako bi se uključili s jasnijih pozicija. Činimo sve što je u našoj moći da stalno povećavamo tehnološko vođstvo i da radimo na razvoju „tajfunskog tima“, tržišta i mreže poslovnih kontakata- ističe doc. dr Nikola Čelanović.
V. Čekić
„Veliko interesovanje za našu tehnologiju”
- U ovom trenutku već imamo pilot instalacije u tajvanskoj „Delti“, ABB-u i „Enerdriveu“ u Švajcarskoj. Dobili smo i prvu porudžbinu od nemačkog „Simensa“, a posebno nas hrabri veliko interesovanje za našu tehnologiju u kompanijama koje razvijaju pogone za električna i hibridna vozila i onima koji se bave proizvodnjom generatora za vetroelektrane- kaže Nikola Čelanović i ističe da je strategija razvoja kompanije „Tajfun“ jednostavna.- Bazira se na oslanjanju na sopstvene snage, sopstvenu pamet i fokusiranju na ono u čemu smo najbolji, a to su ultrabrzi simulatori uređaja energetske elektronike. Obučavamo sopstvene „tajfunske kadrove“ u znanjima i veštinama koje su ključne za našu „Tajfun tehnologiju“, pratimo razvoj tržišta i u stalnom smo kontaktu s našim prijateljima iz kompanije RT-RK, kako bismo bili spremni da silovito odregujemo u trenutku kada dođe do očekivane eksplozije potražnje za našim proizvodima.


Dnevnik




 
Natrag
Top