Slama u akvarijumu

Član
Učlanjen(a)
16.08.2009
Poruka
932
Slama od ječma u borbi protiv algi
(tekst poslao: Jurken)


Svima su nam poznati problemi sa algama u akvarijumu, i postoje brojni načini, uspešni ili manje uspešni u toj večnoj borbi između akvariste i te zelene napasti. U narednim redovima, biće opisan način borbe protiv algi, koji se kod nas samo retko pominje, ali je u svetu dosta raširen pogotovo u većim basenima vode – rekama i jezerima. Pogađate iz naslova, radi se o ječmenoj slami.

Postoje brojna iskustva o upotrebi slame u borbi protiv algi, ali ne postoji do kraja dovedeno objašnjenje o mehanizmu njenog dejstva. Po nekim autorima slama, koja se razlaže u vodi, posredno preko povećane količine izvora ugljenika utiče na smanjenje pristupačne količine fosfata, jer se alge brzo razvijaju i brzo potroše fosfate iz vode, a po drugima, oslobađa neka jedinjenja koja deluju kao „algistatik“. Pretpostavlja se da su ova jedinjenja lignini, od kojih nastaju humusne kiseline i druge humusne supstance. Ovakav proces se normalno dešava u zemljištu prilikom nastanka humusa iz organskih ostataka..

Humusne supstance se normalno nalaze u naseljenim vodama, a pod dejstvom sunčeve svetlosti na vodu, u kojoj već postoji, naravno, i rastvoren kiseonik, nastaje vodonik- peroksid (H2O2). Mnogima je poznato dejstvo vodonik-peroksida na alge, a mnogi su ga i koristili. Male količine vodonik-peroksida deluju inhibitorno na rast algi, što je potvrđeno brojnim eksperimentima. Peroksidi su veoma reaktivni molekuli, i zbog toga se oni u vodi održavaju samo kratko vreme. Medjutim, kada su humusne kiseline stalno prisutne u vodi (raspadanjem slame), vodonik-peroksid nastaje kontinuirano. Slama se sporo raspada, čime se obezbeđuje uvek niska koncentracija peroksida i trajanje efekta minimum 6 meseci.
Raspadanje slame je mikrobiološki proces i zavisi od temperature. Kao primer, navodi se da slama postaje aktivna posle 6-8 nedelja na temperaturi oko 10°C, ali joj je na temperaturi iznad 20°C treba svega 1-2 nedelje.

Što se tiče upotrebe slame od drugih žitarica (pšenica, raž, ovas), nije poznato njihovo dejstvo u smislu dužine i intenziteta raspadanja, i efektivnosti , ali se pretpostavlja da imaju šlično dejstvo, mada neki tvrde da slabije deluju.
Slama ne deluje na već prisutne alge, ali onemogućava njihov dalji rast i razmnožavanje, pa vremenom i alge koje su prisutne izumiru. Takođe, efekti slame se prilično umanjuju i usporavaju ako je u vodi prisutna velika količina algi. Zbog toga se preporučuje držanje slame u vodi bar 2 nedelje, pre nego što se unese u akvarijum kao aktivna.

Aktivnost slame se povećava ukoliko je voda dobro obezbeđena kiseonikom i ukoliko postoji protok vode kroz slamu, što navodi na zaključak da je, osim estetskog efekta, filter najpogodniji za smeštaj.
Do sada nema potvrde o negativnom uicaju slame na biljke, ribe i ostale stanovnike akvarijuma. Šta više, postoje indicije da slama na njih deluje stimulativno, čak i ako je prisutna u mnogo većim količinama od preporučenih.

E, tu se javlja mali problem. Nisam uspeo da nadjem preporučene doze u odnosu na zapreminu, već samo na površinu vode. Ako se ima u vidu da se slama najčešće koristi u jezerima, i da je tamo populacija algi najviše razvijena u površinskom sloju (koji zahvata sigurno veću dubinu od dubine akvarijuma), onda ovakav način doziranja može da se primeni i u akvarijumu.
Naime, preporučuje se dodavanje od minimum 10g slame po 1 m2, ali je neki optimum oko 25g/m2. Inače, unošene su količine i preko 100g/m2 i nisu primećeni negativni efekti. Treba imati u vidu da je slama veoma laka, i da i sa malom masom zauzima veliku zapreminu u filteru, tako da sigurno ne može doći do predoziranja. Postavljanje slame u filter može se izvršiti na različite načine (pustite mašti na volju) ali je bitno da bude učvršćena ispod vode i ne preterano sabijena.
Inače, na internetu se mogu naći lokacije koje prodaju slamu, pa čak i ekstrakte slame od ječma, za akvarističke svrhe.

Za kraj, evo tabele o uticaju slame na pojedine vrste algi:


slama10.jpg


(Tabela preuzeta iz dokumenta: BARLEY STRAW - ALGAE CONTROL LITERATURE ANALYSIS
Stan Geiger (Aquatic Scientific Resources, Portland, OR [s-dgeiger@Comcast.net), Eric Henry (Reed Mariculture, Watsonville, CA), Pat Hayes (Oregon State University Department of Crop and Soils Science), and Kale Haggard (Corvallis, Oregon)

U pisanju teksta korišćeni su podaci sa

Kod:
[/URL][URL="http://www.exit109.com/%7Egosta/pondstrw.sht"]http://www.exit109.com/~gosta/pondstrw.sht[/URL]
__________________________________________________________________________________________

Slamom protiv algi
(tekst poslao Shogi)



Prije nekih dva mjeseca pročitao sam negdje na netu, više se ne sjećam gdje, članak o upotrebi slame kao filter materijala. Poznato je odavno da slama sprečava razvoj algi jer svojim raspadanjem luči hidrogen peroksid i huminsku kiselinu koja je otrovna za alge. Slama je potpuno biorazgradiv materijal i nema štetnog djelovanja na akvarijsku floru i faunu a neki pokazatelji nam govore da pozitivno djeluje na zdravlje riba.
Pokušao sam i sam upotrijebiti slamu za sada sam zadovoljan i u akvariju nema nikakvih štetnih pojava a ni algi. Upotrebio sam slamu od ječma koju sam isprao, izrezao na manje komade i prokuhao nekih pola sata. Stavio sam je u vrečice od tila veličnie dlana i stavio u filter kao predzadnji filter materijal, zadnji su kuglice od siporexa. Ovo sa siporexom, ja sam veliki pobornik DIY izrade akvarija i ostalih potrepština za akvaristiku. Količina slame je otpilike jedna šaka na akvarij od 120 l prepun biljaka nabrojao sam ih 27. Slama je u filteru mjesec i pol dana, u međuvremenu sam pojačao intezitet svjetla uz redovito tjedno gnojenje, za sada nema algi. Veća količina slame bi mogla utjecati na smanjenje kisika u akvariju. Postavlja se pitanje dali upotreba pesticida i herbicida u ranoj fazi rasta žitarica može utjecati na ekosistem u akvariju što je po mojem mišljenju malo vjerojatno jer vremenski utjecaji a i termička obrada slame prije upotrebe smanjuje tu mogučnost.

Zaključak je da slamu kao potpuni prirodni materijal možemo koristiti u borbi protiv algi .
Za ove tvrdnje nemam znanstvene dokaze ali stoljetno iskustvo drugih ljudi u sprečavanju razvoja algi u vrtnim ribnjacima i akvarijima možemo iskoristiti za svoje potrebe.


izvor : Aqua-art
 
Član
Učlanjen(a)
05.04.2011
Poruka
1
Procitavsi ovo setio sam se price jrdnog starijeg akvariste i o tome kako je koristio jecmenu slamu prilikom razmnozavanja zebrica.Dobra je za skrivanje ikre ali sad vidim i zasto mu se nikada nisu javljale plesni i alge,posto verujem njemu verujem i da je sve tacno u ovom tekstu,treba prihvatiti novo ali ne odbacati staro po svaku cenu.
 
Natrag
Top