LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=2]Šerlok Holms kao inspiracija
[/h]Novosti
Ni posle celog veka medijska pomama za avanturama najčuvenijeg detektiva ne prestaje. Viktorijanski lik slavnog „njuškala“ nastao je 1887. za pisaćim stolom Artura Konana Dojla
DRUGI deo filma o najpoznatijm svetskom detektivu Šerloku Holmsu, u režiji Gaja Ričija - „Šerlok Holms: Igra senki“, pre tri dana stigao je i u domaće bioskope. I ovoga puta priča prati čuvenog detektiva (Robert Dauni Džunior) i njegovog prijatelja, doktora Votsona (Džud Lo). Njih dvojica se ponovo hvataju u koštac sa zakletim suparnikom, kriminalnim genijem Morijartijem (Džared Haris). Riči je uzdržanog viktorijanskog detektiva „modernizovao“ i priču o njemu pretvorio u filmsku akciju.
Istovremeno sa filmom, u domaće knjižare, u izdanju kuće „Portalibris“, stigla je knjiga koja nudi drugačiji pogled na detektiva iz ulice Bejker. U „Kući svile“ britanski pisac Entoni Horovič priču o Holmsu kazuje iz Votsonove vizure. Šerlok je mrtav, a Votson star i sam, posle dva braka, troje dece i sedmoro unučadi...
Pomama za avanturama Šerloka Holmsa traje više od veka! Ovaj harizmatični detektiv spada u književne likove s najvećim brojem adaptacija za druge medije. Ginisova knjiga Holmsa već godinama stavlja kao rekordera u broju ekranizacija: igralo ga je više od 70 glumaca kroz 200 filmova i serija! Najpoznatiji detektiv na svetu rodio se za pisaćim stolom Artura Konana Dojla 1887. godine. Škotski pisac verovatno nije ni slutio kakvu literarnu (kasnije filmsku, televizijsku...) veličinu stvara.
Holms je bio inspiracija za nastanak hiljada eseja, pesama, knjiga, pozorišnih komada, filmova... Ser Artur Konan Dojl je napisao četiri romana i 56 kratkih priča o Šerloku Holmsu. Na osnovu tih redova, Šerlok je rođen 6. januara 1854. godine, profesionalnu karijeru započeo 1877, a završio je 1903. Živeo je u londonskoj ulici Bejker 221 b, sa pomoćnikom Votsonom i kućnom pomoćnicom, gospođom Hadson.
Čudo je od čoveka! Uvek je u dobroj kondiciji i spreman za akciju. Dobar je poznavalac boksa, borilačke veštine baritsu, mačevanja i borbe štapom. Njegovo najjače oružje je, ipak, njegov um! Holms je i majstor prerušavanja, ljubitelj muzike, koji u naletima depresije, ili razmišljanja, svira - violinu.
Na filmu ga je, u američkoj adaptaciji iz 1916. godine, prvi „oživeo“ Vilijem Džilet, a Bazil Ratbon ga je, počev od 1939. godine, igrao 14 puta! Vasilij Livanov je bio sovjetska verzija nezaboravnog Džeremija Breta, koji je po mnogima bio najbolji Holms. Bret je slavnog detektiva glumio čitavu deceniju u britanskom TV serijalu, snimanom od 1984. do 1994. godine.
Lik ovog detektiva, koji ne preza od korišćenja opijata, u popularnu kulturu je ušao na mala vrata, ali se veoma brzo tu odomaćio. Možda razlog njegove popularnosti leži u činjenici da je bio prvi od svoje vrste. Za njim su usledili drugi, koji su manje ili više uspešno kopirali njegove metode rezonovanja: Herkul Poaro, detektiv Kolumbo, Dik Trejsi... Mnoge elemente i motive iz baštine Šerloka Holmsa primećujemo i danas, u popularnim serijama „Red i zakon“, „24“, „Doktor Haus“...
Konan Dojl je Holmsa stvorio prema liku svog profesora Džozefa Bela, sa edinburškog medicinskog fakulteta, koji je znao da na temelju detalja izvede zaključke o zanimanju i životu slučajnih prolaznika. U opticaju je i teza da su i drugi likovi iz serijala o Holmsu nastali iz sudbina Dojlovih savremenika. Po jednoj teoriji, u Holmsu je Dojl otelotvorio Džordža Vejla Ovena, kolegu i bliskog prijatelja.
KARIRANA KAPA
ZANIMLJIVO je da možda najpoznatije odlike Šerloka Holmsa zapravo nemaju osnova u Dojlovim pričama. Tako, na primer, čuvenu frazu „Osnovno, moj dragi Votsone“ Šerlok nikada nije izgovorio. Nastanak i popularizacija ove fraze vezuju se za film „Povratak Šerloka Holmsa“ iz 1929. I popularni imidž, sa prepoznatljivom kariranom kapom, zapravo je posledica ilustracija za priče u časopisu „Strand“, a ne Dojlovih tekstova.
E, TE ŽENE ŠERLOK
Holms se po osobinama i stavovima smatra ženomrscem. Načelo ovog junaka je da čoveka mora da rukovodi razum, a ne srce. Lakše je objasniti neko ubistvo nego postupak žene, kaže Holms. Ipak, jedna žena je uspela da probije, ili makar načne, Holmsovu barijeru - Irena Adler. Ona se prvi put pojavljuje u priči „Skandal u Češkoj“. Irena će uvek ostati „jedina“ žena koja je Šerloku Holmsu privukla pažnju i izazvala njegovo interesovanje, iako nikada nije želeo to da prizna!
[/h]Novosti
Ni posle celog veka medijska pomama za avanturama najčuvenijeg detektiva ne prestaje. Viktorijanski lik slavnog „njuškala“ nastao je 1887. za pisaćim stolom Artura Konana Dojla
DRUGI deo filma o najpoznatijm svetskom detektivu Šerloku Holmsu, u režiji Gaja Ričija - „Šerlok Holms: Igra senki“, pre tri dana stigao je i u domaće bioskope. I ovoga puta priča prati čuvenog detektiva (Robert Dauni Džunior) i njegovog prijatelja, doktora Votsona (Džud Lo). Njih dvojica se ponovo hvataju u koštac sa zakletim suparnikom, kriminalnim genijem Morijartijem (Džared Haris). Riči je uzdržanog viktorijanskog detektiva „modernizovao“ i priču o njemu pretvorio u filmsku akciju.
Istovremeno sa filmom, u domaće knjižare, u izdanju kuće „Portalibris“, stigla je knjiga koja nudi drugačiji pogled na detektiva iz ulice Bejker. U „Kući svile“ britanski pisac Entoni Horovič priču o Holmsu kazuje iz Votsonove vizure. Šerlok je mrtav, a Votson star i sam, posle dva braka, troje dece i sedmoro unučadi...
Pomama za avanturama Šerloka Holmsa traje više od veka! Ovaj harizmatični detektiv spada u književne likove s najvećim brojem adaptacija za druge medije. Ginisova knjiga Holmsa već godinama stavlja kao rekordera u broju ekranizacija: igralo ga je više od 70 glumaca kroz 200 filmova i serija! Najpoznatiji detektiv na svetu rodio se za pisaćim stolom Artura Konana Dojla 1887. godine. Škotski pisac verovatno nije ni slutio kakvu literarnu (kasnije filmsku, televizijsku...) veličinu stvara.
Holms je bio inspiracija za nastanak hiljada eseja, pesama, knjiga, pozorišnih komada, filmova... Ser Artur Konan Dojl je napisao četiri romana i 56 kratkih priča o Šerloku Holmsu. Na osnovu tih redova, Šerlok je rođen 6. januara 1854. godine, profesionalnu karijeru započeo 1877, a završio je 1903. Živeo je u londonskoj ulici Bejker 221 b, sa pomoćnikom Votsonom i kućnom pomoćnicom, gospođom Hadson.
Čudo je od čoveka! Uvek je u dobroj kondiciji i spreman za akciju. Dobar je poznavalac boksa, borilačke veštine baritsu, mačevanja i borbe štapom. Njegovo najjače oružje je, ipak, njegov um! Holms je i majstor prerušavanja, ljubitelj muzike, koji u naletima depresije, ili razmišljanja, svira - violinu.
Na filmu ga je, u američkoj adaptaciji iz 1916. godine, prvi „oživeo“ Vilijem Džilet, a Bazil Ratbon ga je, počev od 1939. godine, igrao 14 puta! Vasilij Livanov je bio sovjetska verzija nezaboravnog Džeremija Breta, koji je po mnogima bio najbolji Holms. Bret je slavnog detektiva glumio čitavu deceniju u britanskom TV serijalu, snimanom od 1984. do 1994. godine.
Lik ovog detektiva, koji ne preza od korišćenja opijata, u popularnu kulturu je ušao na mala vrata, ali se veoma brzo tu odomaćio. Možda razlog njegove popularnosti leži u činjenici da je bio prvi od svoje vrste. Za njim su usledili drugi, koji su manje ili više uspešno kopirali njegove metode rezonovanja: Herkul Poaro, detektiv Kolumbo, Dik Trejsi... Mnoge elemente i motive iz baštine Šerloka Holmsa primećujemo i danas, u popularnim serijama „Red i zakon“, „24“, „Doktor Haus“...
Konan Dojl je Holmsa stvorio prema liku svog profesora Džozefa Bela, sa edinburškog medicinskog fakulteta, koji je znao da na temelju detalja izvede zaključke o zanimanju i životu slučajnih prolaznika. U opticaju je i teza da su i drugi likovi iz serijala o Holmsu nastali iz sudbina Dojlovih savremenika. Po jednoj teoriji, u Holmsu je Dojl otelotvorio Džordža Vejla Ovena, kolegu i bliskog prijatelja.
KARIRANA KAPA
ZANIMLJIVO je da možda najpoznatije odlike Šerloka Holmsa zapravo nemaju osnova u Dojlovim pričama. Tako, na primer, čuvenu frazu „Osnovno, moj dragi Votsone“ Šerlok nikada nije izgovorio. Nastanak i popularizacija ove fraze vezuju se za film „Povratak Šerloka Holmsa“ iz 1929. I popularni imidž, sa prepoznatljivom kariranom kapom, zapravo je posledica ilustracija za priče u časopisu „Strand“, a ne Dojlovih tekstova.
E, TE ŽENE ŠERLOK
Holms se po osobinama i stavovima smatra ženomrscem. Načelo ovog junaka je da čoveka mora da rukovodi razum, a ne srce. Lakše je objasniti neko ubistvo nego postupak žene, kaže Holms. Ipak, jedna žena je uspela da probije, ili makar načne, Holmsovu barijeru - Irena Adler. Ona se prvi put pojavljuje u priči „Skandal u Češkoj“. Irena će uvek ostati „jedina“ žena koja je Šerloku Holmsu privukla pažnju i izazvala njegovo interesovanje, iako nikada nije želeo to da prizna!