Saglasnost u EU da meso nosi oznaku zemlje porekla

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Saglasnost u EU da meso nosi oznaku zemlje porekla




Tanjug | 01. 12. 2010. - 21:24h | Foto: D.Božić


BRISEL - Vlade zemalja članica EU će naredne nedelje odobriti da se u roku od tri godine uvede obaveza da sve količine svinjskog, pilećeg i jagnjećeg mesa koje se prodaju na njihovom tržištu moraju da nosi oznaku zemlje porekla, dogovoreno je danas u Briselu.
90919_meso-02--foto-d-bozic_f.jpg


Označavanje zemlje porekla, koje je već obavezno za goveđe meso, moglo bi u budućnosti da se proširi i na mleko, neprerađenu hranu i još neke proizvode, izvestio je Rojters.

Novi propisi o obeležavanju hrane u EU neće biti okončani pre sredine 2011, predviđaju analitičari, budući da su vlade zemalja članica odbile neke ponuđene predloge.



Neslaganja između predlagača iz evropskog parlamenta i vlada postoje, na primer, oko obeležavanja nutritivne vrednosti prehrambenih proizvoda - ključnog elementa u borbi protiv sve raširenije gojaznosti u Uniji.


Bilo je predloženo da se u roku od pet godina na prednjoj strani pakovanja prehrambenih proizvoda označi kalorijska vrednost, kao i sadržaj šećera, soli, proteina i masti, nezasićenih masnih kiselina i vlaknastih materija.


Vlade država članica, međutim, smatraju da bi navođenje sadržaja nezasićenih masti i vlaknastih materija trebalo da bude dobrovoljno, a ne obavezno.


Takođe ne smatraju da je nužno da nutritivne infomacije budu na prednjoj strani proizvoda.


  • Obaveštenja o preporučenoj dnevnoj dozi soli, masti, šećera i o sadržaju kalorija bi, prema stavu vlada, trebalo da budu dobrovoljna, a ne obavezna.
Vlade se slažu s predlogom da alkoholna pića, uključujući pivo, vino i žestoka pića, budu izuzeta od obaveze označavanja nutrutivne vrednosti, ali su za to da tzv. "alkopop" napici nose takvu informaciju, kao što je imaju i voćni sokovi.

Države članice su saglasne u tome da bi trebalo da im bude dozvoljeno da koriste dopunski sistem označavanja hrane, koji prevazilazi propise EU, ukoliko on počiva na naučnim osnovama i ukoliko se dobrovoljno promenjuje.


Tako bi, na primer, u Britaniji mogao da opstane "sistem semafora", kojim se sadržaj masti, šećera i soli označava crvenim znakom kad je visok, žutim kad je osrednji i zelenim kad je nizak.


Takav sistem oznaka koriste britanski lanci supermarketa "Seinsberi" i "Marks i Spenser", ali ga ne primenjuju druge trgovinske kuće, uključujući "Tesko".
 
Natrag
Top