Sad će brašno izvoziti šverceri

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Sad će brašno izvoziti šverceri

Možda će zabranu izvoza pšenice resorno ministarstvo i rekonstruisana Vlada i moći da objasne već nekom demagogijom, ali im vode sigurno neće piti priča zbog čega su spustili rampu i za brašno. Jedini efekat koji su postigla uvođenjem tromesečne zabrane izvoza brašna iz Srbije je ogromno nezadovoljstvo svih koji su u "žitarskom" poslu jer je, tek što su novi ministri seli u fotelje, povučen poguban potez. Lavina nezadovoljstva juče je pretočena u zahteve privrednika da se donese nova uredba koja bi "poništila" zabranu, kao i zahteve poljoprivrednih i žitomlinskih udruženja za hitan sastanak s ministrom Dušanom Petrovićem. Grešku bi svakako trebalo što pre ispraviti, ali poznavajući našu administraciju, sve i da se to desi, neće biti brzo. A dok se brljotine brišu, lako bi se moglo dogoditi da se dotuče i ugasi još dosta mlinova u Srbiji, da procveta šverc, da se izgube tržišta koja smo osvajali godinama, da milioni dolara iscure iz budžeta... Jer, gde ne ide brašno, neće ići ni testenina, našim će se firmama zatvarati jedna po jedna vrata u regionu, a komšije, koje se očito bolje snalaze u ovom galimatijasu, izbaciće nas s tržišta regiona i zauzeti naše pozicije.
– Pogrešili su s donošenjem takve uredbe jer izvoz brašna nije ugorožavao domaće bilanse. Niko ne voli da za dan ostane bez stalnih kupaca jer kako nama treba hleb, tako treba i njima. Ako je već trebalo da donesu takvu meru, onda je valjalo da daju rok od nekoliko dana, a ovako, napravljen je ozbiljan problem – kaže za naš list direktor "Žita Srbije" Vukosav Saković, napominjući da izvozimo 11.000 tona brašna mesečno, te da 33.000 tona za tri meseca ne bi nikako ugrozilo bilanse. – Međutim, tržište brašna se teško osvaja, na tome smo radili 15 godina i ne možemo to lako vratiti.
Naš sagovornik napominje da je 178 mlinova lane prestalo da radi, a to je jedan više od polovine. Posle ove uredbe još će neki mlinari morati da okrenu ključ u bravi jer, za koga da melju kada im neko oduzima kupce, pita se naš sagovornik. U "Žitovojvodini", čije članice takođe traže hitan prijem kod resornog ministra, naglašavaju da zabrana izvoza brašna dugoročno pogađa hiljade zaposlenih u neposrednoj proizvodnji u mlinskoj industriji, čiji se opstanak ovakvom odlukom Vlade dovodi u pitanje. Neodrživost Uredbe posebno se ogleda kroz činjenicu da je izvoz brašna u 2010. godini doneo devizni priliv državi od 42,4 miliona dolara.
Zabranom daljeg izvoza država sebi uskraćuje priliv od oko 15 miliona dolara, što je suprotno javno datim izjavama predsednika Vlade i resornog ministra da će Vlada i ministarstvo činiti sve da pospeši izvoz i da će se dati puna podrška izvoznicima finalnih proizvoda a ne sirovina, naglašavaju u "Žitovojvodini".
Pri tom, ova bi uredba mogla pospešiti trgovanje brašnom u sivoj zoni, što je svakako dostiglo enormne razmere te je na putu da ozbiljno ugrozi poslovanje još preostalog broja industrijskih mlinova, upozorvaju u "Žitovojvodini", napominjući da se od godišnje meljave pšenice (1,3 milion tona) zvanično statistički registruje oko 800.000 tona koji se samelju u industrijskim mlinovima, a ostatak od oko 500.000 tona samelje se u zanatskim mlinovima, od čega značajan deo u tzv. sivoj zoni poslovanja. Stoga Uredba ima za posledicu drastično kažnjavanje industrijskog mlinarstva zabranom izvoza i dovođenjem u posebno težak ekonomski položaj, a nagrađuje sve mlinove iz ''sive zone'' poslovanja jer se na njih zapravo ni ne odnosi, napominju članice "Žitovojvodine".

Prihraniti pšenicu

– Još nije kasno da se država pozabavi problemom pšenice, i to tako što će omogućiti poljoprivrednicima da nabave dovoljno đubriva po povoljnim cenama, obave prihranu valjano i postignu što bolji prinos, kroz šta će vratiti uloženi novac – poručuje stručnjak za strna žita prof. dr Miroslav Malešević.
Prihrana kasni zbog nepovoljnih vremenskih prilika, ali oko 70 posla je završeno, kaže on, dodajući da naglo otopljenje nije pogodovalo pšenici i da bi joj više odgovarao "postepeni prelaz".
– U svakom slučaju, prihranjivanje treba ubrzati, a oni koji su to prvi put uradili u januaru ili februaru, sada bi trebalo da obave i drugo prihranjivanje – savetuje Malešević.
S druge strane, naglo otopljenje dobro je došlo jer će da ubrza isušivanje njiva, napominje on.
Inače, moglo bi se reći da imamo prosečan potencijal za prinos, koji može doneti i dobre rezultate, ali još je rano preciznije govoriti o tome.
– Sada je bitno da se poljoprivrednicima ponudi optimnalna količina đubriva, ali ne po paritetima kakvi su komercijalni. Ako, recimo,Rrobne rezerve ponude u povoljnom paritetu azotno đubrivo, to će proizvođači prihvatiti. Poslednji je čas da se utiče na ovogodišnji rod, posle će biti kasno – upozorava Malešević.

Dnevnik

 
Natrag
Top