Sačuvajte imunitet

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Namirnice bogate dijetalnim vlaknima jačaju imunitet

Stil magazin




Dovoljna količina vlakana će obnoviti creva, jer pomažu bolji protok krvi kroz njih, a otrovi će biti sakupljeni i izbačeni kroz stolicu

Užurban tempo života, loše navike i brza hrana drastično ugrožavaju zdravlje. Jedan od načina da se očuva zdravlje jesu namirnice sa dijetalnim vlaknima koje preporučuju nutricionisti. Iako ih ima mnogo, za ljudski organizam najvažnija su ona koja povoljno utiču na metabolizam i potpomažu varenje i pražnjenje creva. Ishrana bogata dijetalnim vlaknima znatno utiče na regulaciju nivoa šećera u krvi i snižava količinu triglicerida u krvi. U biljna vlakna spadaju ljuske i celulozna vlakna. Sadrže ih voće, povrće, a najviše ih ima u opni žitarica. Uloga vlakana je da pomažu varenje. Ako je uneta hrana bogata vlaknima, ona se svari za 14 sati, a ako je bez vlakana, ostaje u organizmu i do 48 sati. Gde ima dosta vlakana, nema viška masnoće ni šećera. Vlaknasta hrana je bogata ugljenim hidratima i esencijalnim sastojcima. Dovoljna količina vlakana će obnoviti creva, jer pomažu bolji protok krvi kroz njih, a otrovi će biti sakupljeni i izbačeni kroz stolicu. U crevima će se stvarati i antitela koja su važna odbrana organizma. Samim tim, vlaknasta hrana štiti i od najtežih bolesti. Vlakna iz boranije, pasulja, sočiva, mogu uspešno da zamene insulin, jer imaju moć da stabilizuju nivo šećera i masnoće u krvi.

Vlakna štite organizam

Rastvorljiva vlakna kojih ima u integralnim žitaricama, mekinjama, mahunarkama, prokelju, šargarepi, crnom luku, brokoliju pravi su bauk za loš holesterol. Vlakna iz kajsija, pomorandže ili manga očistiće krvne sudove. Ako kao izvor vlakana koristite mekinje, treba da znate da je neophodno da u organizam unesete dovoljno tečnosti, jer će im ona omogućiti da na pravi način očiste organizam od otrova. Pektin je još jedno rastvorljivo vlakno od izuzetnog značaja za zdravlje koga ima u semenju i zrelom voću (jabuke, banane, kruške, suve šljive, kajsije...) i povrću.

Dve do tri porcije voća ili žitarica bogatih vlaknima svakodnevnoj ishrani može obezbediti snažnu zaštitu srca.
Stručnjaci upozoravaju da je veoma bitno koji izvor vlakana koristite, i naglašavaju da vlakna iz povrća nemaju zaštitnu ulogu u ovom smislu. Najnovija studija pokazuje da se sa svakih deset grama vlakana dnevno može smanjiti rizik od smrtnosti od koronarne bolesti za 27 odsto, a od obolevanja za 14 procenata. Tri četvrtine šolje mekinja i kruška sadrže po pet grama vlakana, a slična doza ovsene kaše i jabuka po tri grama. Istraživači dodaju da takozvana dijetalna vlakna smanjuju rizik od srčanih bolesti na više načina, poput snižavanja nivoa holesterola u krvi i krvnog pritiska i poboljšavanja osetljivosti na insulin.

ZLO JE AKO IH NEMA
Ukoliko ih nema dovoljno u ishrani, postoji rizik od pojave mnogih bolesti: zatvora (opstipacije), zapaljenja slepog creva (apendicitis), izbočine u crevima, želudačne kile, polipa, šuljeva, gojaznosti, kamena u žuči, čira na želucu, oboljenja srca i krvnih sudova... Dijetalna vlakna imaju dvostruku ulogu: mehaničku i metaboličku. Ona podstiču brže kretanje hrane i nusprodukata varenja kroz debelo crevo i njihovo izbacivanje iz tela.




 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kiseli kupus, ren i limunada za jači imunitet

Kiseli kupus, ren i limunada za jači imunitet

Politika




Stručnjaci preporučuju vakcinisanje protiv sezonskog i novog gripa, a kažu da se stanje organizma može jačati i pomoću prirodnih preparata i zdrave ishrane

Gondole sa svežim voćem i povrćem u prodavnicama, bočice sa vitaminima u apotekama, ali i biljni preparati i čajevi ovih dana su najtraženija roba. Strah od pojave novog gripa u velikoj meri je prisutan, pa mnogi stvaraju zalihe dijetetskih proizvoda kako bi se zaštitili od virusa H1N1. Stručnjaci kažu da se imunitet dodatno može jačati prirodnim preparatim i zdravom ishranom. Za odbranu od virusa preporučuju se preparati na bazi meda, polena, mleča i propolisa, ali i oni koji se mogu spravljati u kućnoj radinosti. Jedan od popularnijih je sok od šargarepe, cvekle, limuna i jabuke, a preporučljivi su i „revita” napici. Na listi poželjnih namirnica nalaze se i „šitake” pečurke, koje preporučuju brojne međunarodne organizacije, jer uzimanje 50 grama ovih pečuraka dnevno, bilo svežih ili sušenih, jačaju imunitet, čiste krvne sudove podstiču fizičku i mentalnu kondiciju, a imaju i antivirusna i antibiotska svojstva. Na tržištu se može naći i preparat „imunostimulator”, koji u svom sastavu sadrži gljivu „kordyceps sinensis”, a čije je prirodno stanište na Tibetu, Nepalu i nekim delovima Japana. Prema rečima dr Mirjane Mićović, pedijatra Doma zdravlja „Stari grad”, do sada su otkriveni pozitivni sastojci ove gljive, kao što je beta karoten, vitamini E i Ce, cink, selen, koenzim ku 10 koji pozitivno utiču na imunitet. Samim tim, „imunostimulator” deluje kao prirodni antibiotik, povećavajući prirodnu odbrambenu snagu organizma na viruse. – Odlične rezultate daje i proizvod „uno di gata”, ili kako se drugačije zove „mačja kandža”, ali treba koristiti originalan proizvod koji u sebi sadrži čistu biljku, kako bi efekat bio što bolji.Ovaj proizvod treba kupovati isključivo u apotekama. Iskustva stručnjaka govore da ona unapređuje imunološku funkciju, pomaže varenju, povećava imunitet, oslobađa telo toksina – dodala je dr Mićović.
Docent dr Vesna Dimitrijević-Srećković, iz Instituta za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, kaže da važnu ulogu ima i zdrava, uravnotežena, mediteranska ishrana, koja podrazumeva korišćenje obilja voća i povrća, bogatih vitaminima i mineralima, biljnih masti iz maslinovog ulja, kao i izbegavanje prženja hrane.
– Hranu treba bariti ili dinstati. Unositi mlečne napitke poput jogurta i belog nemasnog sira, ali i ribu i piletinu. Neophodno je koristiti zamene za hleb, odnosno kačamak, špagete, pasulj, sočivo, kuvani kukuruz i integralni pirinač. Beli luk obavezno ubaciti u jela, jer je dokazano da podiže imunitet, a na meniju treba da se nađe i kiseli kupus i ren – istakla je dr Dimitrijević-Srećković, dodajući da se savetuje ispijanje limunade nekoliko puta dnevno.
U jednom istraživanju koje je radila naša sagovornica, pokazala je da beli luk sadrži antioksidantni enzim „glutation peroksidazu”, koji je smanjen kod gojaznih ljudi, onih koji imaju metabolički sindrom, skriveni dijabetes i razvijenu šećernu bolest.
– To je tajna zašto je beli luk toliko dobar. Istovremeno, on je bogat selenom. Svež badem je bogat esencijalnim aminokiselinama koje su važne za optimalni imunitet. Organizmu je potreban i cink, kao važan mineral za stimulaciju imunog odgovora. Ima ga u koštunjavom voću, bundevinim semenkama i korenastom povrću – naglasila je dr Dimitrijević-Srećković.
Kod podizanja imuniteta pomažu i „ehinacea” preparati: sirup, kapi i gel. Prema rečima Save Pavkova, direktora Instituta za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić”, za ovu svrhu su dobri i čaj od nevena, kao i čaj za jačanje imuniteta koji u sebi sadrži origanijum, rastavić i koprivu. Preparati su, dodaje on, zasnovani na narodnoj medicini i znanju prethodnih generacija.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Sačuvajte imunitet

24 sata



Niske temperature suše sluzokožu disajnih puteva, koja tako postaje podložnija gripu i prehladi, a s ozbirom na to da je proglašena epidemija virusa tipa N1H1, trebalo bi dodatno obratiti pažnju na očuvanje imuniteta u ovim zimskim danima.

Postoji nekoliko načina da povećate odbrambenost vašeg organizma i uvećate šanse da ne obolite od nekih infektivnih bolesti.

Da se ne bi zarazili nekom od infektivnih bolesti, najbitnije je da se trudite da uvek imate čiste ruke. Najbolje bi bilo da, čim dođete kući, operete ruke sapunom koji ima aktivno dejstvo u ubijanju bacila. Međutim, ako se nalazite napolju, a upravo ste izašli iz prevoza i želite nešto na brinu da pojedete, najbolje je da koristite antibakterijski gel za suvo pranje ruku, koji može da vam stane u torbicu ili džep od jakne, kako biste na brzinu dezinfikovali ruke.
Naravno, najjače sredstvo za dezinfekciju je Asepsol, koji će se vrlo efikasno izboriti s većinom bakterija i virusa, a njega bez problema možete svakodnevno da koristite jer ne nadražuje kožu i ne oštećuje materijale na koje se nanosi.
Zdravlje dolazi i „iznutra“, pa su tako dobar san, umerena fizička aktivnost i pravilna i zdrava ishrana veoma bitni faktori za jak odbrambeni sistem organizma.
Da bi imunitet bio na zadovoljavajućem nivou, treba unositi što veći broj minerala i vitamina koji nam manjkaju tokom zimskih dana, a količinu možete nadoknaditi šumećim tabletama koje su prijatnog ukusa i lako se apsorbuju u organizmu.
Ipak, najbolji način unošenja vitamina jeste voće i povrće, pogotovo južno voće bogato vitaminom C poput kivija, narandži, limuna i grejpfruta, od kojih možete napraviti finu voćnu salatu „zalivenu“ medom.
Takođe, jedan od vidova odbrane jeste topla šolja čaja, a najefikasnije je da ga popijete čim uđete u toplu prostoriju. Ukoliko želite da ga zasladite, učinite to s medom koji je mnogo zdraviji od običnog šećera, ali limun nemojte ubacivati u vreo čaj jer na taj način gubi vitaminska svojstva, već sačekajte da se čaj prohladi.


Med umesto leka

Kafena kašičica meda ima 64 kalorija, dok kašičica šećera ima oko 50. Ipak, šećere u medu i najosetljiviji stomaci lako pretvaraju u glukozu. Iako med ima više kalorija od šećera, kada se konzumira s toplom vodom pomaže da se nakupljene masnoće u organizmu brže svare. Takođe, med u kombinaciji s limunom ili cimetom pomaže da se lakše smrša. Pojedina istraživanja su dokazala da med pospešuje performanse sportista, tako što održava nivo šećera u krvi koji nam daje snagu tokom treninga i pomaže opravak mišića posle vežbanja. Takođe, med je pun minerala i vitamina, ima antibakterijsko i antigljivično dejstvo, pa se može koristiti i kao prirodni antiseptik. S obzirom na to da u sebi sadrži supstancu koja eliminiše slobodne radikale iz organizma, med potpomaže i jačanje imuniteta.


Čaj dobar za srce i raspoloženje

Prema najnovijim istraživanjima, dobro je piti do osam šoljica čaja na dan. Naučnici tvrde da omiljeno britansko piće pomaže u borbi protiv srčanih bolesti, poboljšava rad mozga i produžava životni vek. Nutricionista Keri Rakston uporedila je rezultate 47 različitih istraživnja i izvela svoje zaključke. Ona smatra da kofein u kafi i čaju umanjuje rizik od srčanog udara, a podstiče dobro raspoloženje. Optimalan unos kofeina za odraslog čoveka je 400 mg na dan, što je ekvivalent osam šoljica čaja ili četiri kafe. Doktorka Rakston smatra da je čaj dobar i za decu, ali mora da bude ograničen na 95 mg, to jest dve male šoljice čaja.




 
Član
Učlanjen(a)
27.11.2009
Poruka
1.306
Pojačajte imunitet - Jedite sa poda

Domino

Preterana čistoća nije dobra za imuni sistem



4163.jpg
Roditelji koji svojoj deci dopuštaju da kopaju po blatu i jedu hranu koja im je ispala na pod imaju boji imunitet i veću zaštitu od težih bolesti kasnije u životu, objavili su američki naučnici.
"Naše istraživanje ukazuje da veoma čisto, ultra higijensko, sterilno okruženje u početku života može doprineti upalnin procesima u organizmu kasnije u životu", rekao je autor istraživanja Thomas McDade sa Univerziteta Northwestern u Illinoisu.

"Imunom sistemu treba aktivan odnos sa okolinom kako bi se razvio, a preteranom čistoćom uskraćujemo mu važne informacije koje mu za taj razvoj trebaju", naglasio je McDade, koji kaže da svom sinu daje da jede hranu koja mu je ispala.
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Ko rano rani... ima slab imunitet

Ko rano rani... ima slab imunitet


Za osobe koje rade od ranih jutarnjih sati, buđenje sa 'prvim petlovima' možda znači uspešno započet dan ili veći učinak na poslu, ali stručnjaci tvrde da su one izložene većoj opasnosti od infekcija raznih vrsta.


v142158p0.jpg


Za osobe koje rade od ranih jutarnjih sati, buđenje sa 'prvim petlovima' možda znači uspešno započet dan ili veći učinak na poslu, ali stručnjaci tvrde da su one izložene većoj opasnosti od infekcija raznih vrsta.

Pre nego što navijete budilnik da vas probudi, razmislite da li užurbano spremanje uz tuširanje i ispijanje prve kafe "s nogu" zavređuje toliku grozničavost? Lekari su otkrili da su ovakvi ranoranioci podložniji infekcijama od onih koji na posao kreću "na tenane".

Istraživanja obavljena na sportistima, reakreativcima ali i bunovnim ljudima koji kreću na posao, pokazala su da je količina kortizola, hormona stresa koji slabi imuni sistem organizma, znatno veća kod sportista koji treniraju rano ujutro, onih koji džogiraju, kao i kod osoba koje žure na posao.

"Rezultati istraživanja su pokazala da je
optimalno vreme za trening, zapravo doba dana koje uzrokuje najmanji efekat smanjivanja imuniteta, upravo veče" - izjavio je dr Ligeri Dimitriju sa univerziteta Brunel u južnoj Engleskoj.

U studiji objavljenoj u Britanskom zborniku za sportsku medicinu, dr Dimitriju i njegove kolege ističu da su ispitivali učinke ranog jutarnjeg i večernjeg programa treninga na 14 istaknutih plivača.

Stručnjaci su merili nivo kortizola i IgA markera imuološke aktivnosti, u znoju i pljuvački posle jutarnjeg i večernjeg treninga.

Nivo kortizola bio je viši ujutro pre i posle jutarnjih napora, ali je nivo IgA sekreta bio niži - nenarušen treningom.

Ovaj podatak pokazuje da unutrašnji "časovnik u telu" svake osobe, ili takozvani "cirkadijski ritam" koji određuje trenutnu hormonsku situaciju, nema uticaja na imunološki sistem.



Izvor: FoNet
 
Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Jaja tope kilograme i čuvaju imunitet

Jaja tope kilograme i čuvaju imunitet


Jaja, prema novim saznanjima, spadaju u kategoriju superhrane jer poboljšavaju opšte zdravstveno stanje i delotvorna su u borbi s viškom kilograma.

2206.jpg



Nutricionisti kažu da su jaja jedna od najhranljivijih namirnica, a za maksimalan učinak preporučuje se jedno dnevno. Naučnici koji su učestvovali u novom istraživanju analizirali su podatke iz 71 istraživanja da bi podrobnije proučili hranljive sastojke jaja.

Otkrili su da su jaja imaju malo kalorija, bogat su izvor proteina i puna su važnih sastojaka, posebno vitamina D i B12, selena... U izveštaju stoji da su jaja, od svih izvora proteina, najbogatija kombinacijom aminokiselina koja je ključna za razvoj dece i adolescenata. Visok nivo antioksidanasa pronađen u jajima znači da pomažu i u sprečavanju razvoja očnih bolesti.

- Zdravstvene blagodeti jaja čine se tako sjajnima da nije preterivanje nazvati ih superhranom. Ne samo da imaju malo kalorija, već su prepuna hraljivih sastojaka koji su od ključnog značenja za zdrav život - rekla je nutricionista dr Keri Rukston koja je vodila ovo istraživanje.

Jaja bi posebno trebalo da jedu mlađe osobe, osobe koje ne piju mleko kao i one koje previše uživaju u mesu, preporučuju stručnjaci.

Značajan je i podatak da se u jajima nalazi važna količina vitamina D koji je izuzetno važan u jačanju imuniteta i prevenciji raznih bolesti, u prvom redu gripa i raka, a samo jedno jaje sadrži 20 odsto dnevnih potreba za vitaminom D. Jaja takođe igraju važnu ulogu u gubitku kilograma, a jedno jaje srednje veličine ima samo 80 kalorija.


Izvor: Press
 
Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Jedna jabuka dnevno za jači imunitet

Jedna jabuka dnevno za jači imunitet


Konzumiranje po jedne jabuke dnevno moglo bi da pojača imunološki sistem ljudi i smanji upale vezane za višak kilograma i dijabetes, pokazali su rezultati američkog istraživanja.

v162841p0.jpg


Grupa naučnika s Univerziteta u Ilinoisu je utvrdila da se radi o svojstvu koje jabukama daju rastvorljiva vlakna prisutna u tom voću.

Stručnjaci smatraju da konzumiranje 28 do 35 grama rastvorljivih vlakana dnevno blagotovno deluje na zdravlje.

Ta vlakna imaju antiinflamatorno dejstvo i mogu da omoguće bolje funkcionisanje imunološkog sistema, kao i da spreče pojavu raka debelog creva.

Rastvorljiva vlakna su prisutna i u ovasu, ječmu, integralnim žitaricama, orasima, šargarepi, sočivu, agrumima, suvom voću, suvim šljivama, jabukama i jagodama.



Izvor: Tanjug
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Celer za jak imunitet

Celer za jak imunitet

Stil magazin 14.04.2010 10:19



Celer je u staroj Grčkoj i Egiptu smatran simbolom sreće i lepote, ali i odličnim lekom za slabe živce. Bogat je lekovitim materijama, a posebno vitaminima C, K, B1 i B6, kao i folnom kiselinom i kalijumom.

Poznat je i kao veoma snažan afrodizijak, a ima i protivupalno i jako antibakterijsko delovanje. Ova namirnica ima poseban odnos minerala natrijuma i kalijuma, koji pospešuju izlučivanje suvišne tečnosti iz organizma.

To je posebno korisno za osobe koje pate od čestih upala mokraćnih organa, bolesti bubrega, kao i za sve one sklone gojenju i nastanku celulita. Osim toga on podstiče aktivnost leukocita, belih krvnih ćelija, te na taj način poboljšava naš imunitet. Mnogobrojni narodni lekovi protiv prehlade i upale grla upravo sadrže celer kao osnovni sastojak i ne bi bilo loše da ga uključite u prolećnu ishranu.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Za zdrave kosti, srce, mozak i imunitet

Za zdrave kosti, srce, mozak i imunitet

Izvor: Večernje novosti


zdravlje-vitamin-D.jpg


Nema osobe koja tokom kišnih i tmurnih dana ne priželjkuje malo svetlosti i sunca. Jer, ljudi su tada neraspoloženi, usporeni, mrzovoljni, pospani... Prisustvo vitamina D u organizmu, koji se stvara pod uticajem ultraljubičastih zraka sunčeve svetlosti, izuzetno je važno jer je odgovoran za ukupno zdravlje organizma. O tome koliko je ovaj vitamin bitan objašnjava prof. dr Miloš Žarković iz Instituta za endokrinologiju Kliničkog centra Srbije.
- Vitamin D je važan za celokupan organizam, ali pre svega za zdravlje kostiju. Ukoliko ga nema u dovoljnim količinama, kod dece se javlja rahitis, a kod odraslih osteoporoza i osteomalacija, kada dolazi do razgrađivanja kostiju. Deficit ovog vitamina dovodi do pojedinih maligniteta, a izaziva i povećanu učestalost oboljevanja štitaste žlezde. Vitamin D ima ključnu ulogu u radu pet najvažnijih sistema u organizmu. Neizostavan je u imuno i kardiovaskularnom sistemu, pankreasu, mišićima i mozgu. U radu imunosistema bitan je za sveukupnu otpornost organizma. Ako ga nema u dovoljnim količinama, kardiovaskularni sistem, takođe, trpi, jer uslovljava pojavu hipertenzije. Optimalne količine vitamina D važne su i zbog fertiliteta, odnosno plodnosti određene osobe. Što se tiče prisustva u pankreasu, neophodan je za održavanje dobre sekrecije (lučenja) insulina. U mozgu je važan za optimalno održavanje nervnog sistema, kao i za mišiće.

* Da li je deficit vitamina D sporadična ili opšta pojava?

- Deficit vitamina D u stalnom je porastu. Čak 64 odsto svetske populacije ima manjak ovog vitamina. Postoje delovi planete u kojima je deficit vitamina prisutan kod čak 80 odsto ljudi, u Evropi je 58 odsto, ali se smanjuje što se dublje ide na jug. Naravno, to je razumljivo, s obzirom na ishranu i količinu sunčeve svetlosti koja je na jugu prisutna tokom cele godine. Pod uticajem ultravioletnih zraka vitamin D se u dobroj meri sintetiše u koži, ali je i te kako bitno da se u organizam unose namirnice bogate ovim vitaminom.

* Koje su to namirnice?

- Najveće količine vitamina D nalaze se u namirnicama životinjskog i biljnog porekla, odnosno jajima i ribi. Zato treba da se jede žumance koje je bogato ovim vitaminom. Kada je reč o ribama, u lososu ga ima najviše, a za one kojima on iz nekih razloga nije dostupan, na meniju bi trebalo da se nađu manje masne ribe, kao što su tuna i sardine. Na primer, dve male sardine zadovoljavaju deset odsto dnevnih potreba. Inače, preporučene dnevne doze za vitamin D su 800 internacionalnih jedinica (IJ). Toliko ima losos težak 80 grama, dok jedno žumance sadrži 25 internacionalnih jedinica.

* Kako onda čovek da se snabde dovoljnim količinama vitamina D?

- S obzirom na to da je većina hrane siromašna sa vitaminom D, u dogovoru sa stručnjacima, prehrambena industrija sve više proizvodi određene artikle fortifikovane (obogaćene) ovim vitaminom. Kod

nas je to, na primer, Imlekovo žuto mleko (na kutiji postoji žuti deo koji se odseca prilikom otvaranja). Vitamin D dodat u mleko je dobitna kombinacija za razvoj i očuvanje zdravih kostiju. Ovakvo mleko, inače bogato kalcijumom, obezbeđuje optimalan unos važan u detinjstvu i pubertetu, kada je razvoj kostiju i celog organizma najintenzivniji. Nedostatak vitamina D odrasle osobe mogu da nadomeste različitim suplementima, koji mogu da se nabave u apotekama. Ali, ne na svoju ruku, nego uz prethodnu konsultaciju sa doktorom. Takođe, ne treba zaboraviti blagotvorno delovanje sunčevih zraka, pa je potrebno što više da se boravi na otvorenom, ali bez preterivanja u direktnom izlaganju suncu.

SUNČANI VITAMIN

U jetri i bubrezima vitamin D se pretvara u aktivan oblik, koji se putem krvi prenosi do crevne sluzokože, gde pomaže u stvaranju specifične belančevine koja obezbeđuje apsorpciju kalcijuma u sluzokoži creva. Sunčani vitamin, kako ga još nazivaju, potreban je za apsorpciju i vezivanje kalcijuma i fosfora u organizmu, kao i za pravilnu mineralizaciju, rast i oblikovanje kostiju. Ukoliko ga nema dovoljno, zbog krivljenja kostiju noge dobijaju O i H oblik. Takođe, zahvaljujući vitaminu D i UV zračenju, koncentracija anorganskog fosfora u serumu viša je u proleće i leto, a niža zimi.
Naučno je dokazano da su ljudi koji imaju dovoljno vitamina D u organizmu manje skloni depresiji, nervozi, prejedanju ili naglim promenama raspoloženja. A osećaj gubitka snage, mišićna slabost, nesanica ili zastoj u rastu kod dece, samo su neki od simptoma njegovog deficita u organizmu.

SUZBIJA KARCINOM GUŠTERAČE

Redovnim uzimanjem vitamina D u tabletama ili kapsulama može znatno da se smanji opasnost od razvoja karcinoma gušterače, tvrde naučnici na Nortčester univerzitetu u američkoj državi Ilinois. Isto se odnosi i na karcinom prostate, dojke i debelog creva. Do ovakvog zaključka došli su posle obimnog istraživanja, koje je obuhvatilo 120 hiljada osoba. Ustanovljeno je da se uzimanjem dnevnih preporučenih doza od 400 jedinica, rizik od razvoja karcinoma gušterače smanjuje za čak 43 odsto. Istraživanja su pokazala da vitamin D blokira širenje kancerogenih ćelija, a tkivo gušterače sadrži visoke nivoe enzima, koji ovaj vitamin pretvaraju u aktivni oblik. Otkriće može biti od izuzetnog značaja, s obzirom na činjenicu da je u pitanju teži oblik karcinoma, sa lošom prognozom u više od polovine slučajeva.

NAJČEŠĆI DEFICITI

U svetu su najčešći deficiti vitamina A, folata i vitamina D, a oni nastaju zbog povećanih potreba ljudi koji su fizički i psihički više opterećeni. Ali, i zbog većeg zagađenja životne sredine, izmenjenog režima ishrane, kao i zbog manje količine vitamina u namirnicama u kojima ih je ranije više bilo. A manje ih je zbog kulinarske i industrijske obrade, koja nepovoljno utiče na njihov sadržaj.

VITAMIN ILI HORMON

Vitamin D nazivaju još i kalciferol, odnosno antirahitični vitamin. Iako je svrstan među vitamine, stručnjaci ističu da je reč o hormonu steroidne strukture. Zajedno sa paratireoidnim hormonom, vitamin D reguliše koncentraciju kalcijumovih jona u krvnoj plazmi.
Grupa vitamina D obuhvata sedam vitamina koji se međusobno razlikuju po strukturi. Ali, kada se o njemu govori u užem smislu reči, misli se na mešavinu vitamina D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol). Ergokalciferol je, u stvari, provitamin iz kojeg nastaje ergosterol i biljnog je porekla, dok se iz kolekalciferola stvara vitamin 7 - dehidrokolesterol. Oni se prepoznaju kao beli kristali, zbog čega je vitamin D nerastvorljiv u vodi, ali zato jeste u alkoholu, hloroformu i eteru koji su isparljivi, kao i u biljnim uljima.





 
Natrag
Top