Religija i znanost - podrijetlo znanosti

[stvarnoslap]

Kako to da je znanost postala samoodrživa pojava samo na kršćanskom Zapadu?

Kao što je Whitehead istaknuo, nije slučajnost da znanost nastala, ne iz jonske metafizike, ne na bramanski-budistički-taoističkom istoku, ne na egipatsko-majanskom astrološkom jugu, nego u samom srcu kršćanskog Zapada. Iako se Galileo sukobio sa Crkvom teško da bi uložio toliko truda u proučavanja Jupitera i tijela u slobodnom padu da stvarnost, vrijednosti i poredak stvari nisu prvotno bili utvrđeni vjerom u Utjelovljenje. (Walker Percy, Izgubljeni u svemiru)

Prema popularnom mišljenju, znanost je u potpunom kontrastu sa religijom: znanost prihvaća činjenice i dokaze dok religija ispovijeda slijepu vjeru. Kao i mnoga druga popularna mišljenja i ovo je pogrešno. Moderna znanost ne samo da je u skladu s kršćanstvom nego ona pronalazi svoje korijene u kršćanstvu. To ne znači da je Biblija znanstveni udžbenik koji sadrži znanstvene istine, iako neki evanđeoski kršćani žele da u to povjerujemo. Kršćanska vjera sadrži dublje istine - istine s filozofskim posljedicama koje nas potiču da istražujemo prirodu; čovjekovo mjesto u Božjem stvaranju, tko je Bog i kako je On slobodno stvorio svemir.

Velikim dijelom moderni um ne razmišlja o takvim stvarima, isto kao što i riba ne razmišlja o vodi u kojoj se nalazi. Svima koji su odrasli u znanstvenom svijetu teško je zamisliti stanje drevnog uma zarobljenog u vječnom i proizvoljnom svijetu. Svima koji su odrasli u postkšćanskom svijetu teško je cijeniti radikalnu novinu i oslobođenje koje kršćanske ideje predstavljaju antičkom umu.

Slijedeći izbor je sažetak najznačajnijih ideja Stanleya Jakia, uglednog povjesničara znanosti, dobitnika Templeton nagrade.​

Nastavit će se.