Rečnik za brucoše

Član
Učlanjen(a)
09.08.2009
Poruka
362
Rečnik za brucoše


Ispitna pitanja

Pitanja koja možete dobiti na ispitu. Neki profesori ih ne koriste nego na ispitu smisle kakvo pitanje da vam daju. Ako postoje, poželjno je učiti po njima.

Kartice, kvitice

Kartice sa ispisanim ispitnim pitanjima koje izvlačite na ispitu. Neki profesori ne koriste kartice nego vam sami biraju pitanja.

Kolokvijum

Hmm, nešto kao kontrolni :) Neka vrsta ispita pred pravi ispit. Ne postoji za sve predmete. Može da bude oslobađajući tj. da deo gradiva koji ste položili na kolokvijumu ne morate polagati na ispitu ali i ne mora biti tako. Upisuje se u indeks ali u posebne stranice i ne ulazi u prosek. Ta ocena može ali ne mora mnogo da utiče na ocenu koju ćete dobiti na ispitu. Kolokvijum može biti i uslov da se izađe na ispit.

Koncept

Po dobijanju pitanja na ispitu, ako je reč o usmenom polaganju, uglavnom dobijate vreme da napišete koncept koji ćete koristiti pri izlaganju.

početak strane
Ocene

6-10 su prolazne ocene a sa 5-icom se pada. Ona se po pravilu ne upisuje u indeks.

Oktobar II

Rok za vijanje uslova. Nije predviđen statutima fakulteta ali ga često studenti izmole na kraju godine. Negde se ograničava na mogućnost polaganja samo jednog ispita u tom roku.

Overa semestra

Ovo radite na kraju svakog semestra i za to su vam često potrebni skupljeni potpisi profesora. Overa je uslov da upišete sledeći semestar.

Predrok

Ispitni rok pre zvaničnog roka. Drže ga neki profesori, uglavnom za one koji su bili vredniji - išli na vežbe, radili seminarske radove itd.

početak strane
Prijava ispita

Svaki ispit mora da se prijavi po obrascu fakulteta. Negde svi plaćaju ove prijave a negde samo samofinansirajući studenti. Uglavnom postoji i rok, za one koji su zakasnili sa prijavom, da to naknadno urade ali se to leepo plaća. Bez prijave ne možete polagati ispit, barem zvanično. Može se desiti i da studentska služba zagubi Vašu prijavu pa da ne budete prozvani na ispitu. Tad morate odmah ići u st. službu da probate to rešiti.

Promena ispitivača

Moguća na nekim fakultetima ali se plaća.

Puštanje papira za potpise

Ovo rade neki profesori i asistenti kako bi vodili evidenciju ko je prisutan. Neki čak i uporeduju nasumično vaš potpis sa vašim potpisom sa prethodnog predavanja. Ili vam ne puštaju papir za potpise nego vas prozivaju.

Semestar

Ovo dode otprilike kao polugodište. Dakle, svaka školska godina ima 2 semestra.

početak strane
Skripte

Postoje neautorizovane (prave ih studenti) i autorizovane (prave ih profesori). Prve su uglavnom skraćena verzija gradiva. Neke su dovoljne za spremanje ispita a neke ni izbiliza.

Skupljanje potpisa

Da biste overili semestar, uglavnom je potrebno da skupite potpise svih profesora i asistenata kojim oni potvrđuju da ste prisustvovali predavanjima i vežbama. Ako ih niste sve skupili, negde je moguće nadomestiti 1-2 potpisa tako što ćete to debelo platiti fakultetu.

Učenje po kombinacijama

Na nekim ispitima se izvlače kartice sa nekoliko pitanja na njima. To su tzv. kombinacije. Učenje po kombinacijama često znači da nećete da naučite sva pitanja nego samo neka pa je praktičnije da naučite pitanja koja idu zajedno u kombinaciji. Ali negde se svako pitanje izvlači posebno.

Upisivanje ocene

Ako vam ocena nije odmah upisana u indeks (ako ste polagali u predroku ili van roka a po dogovoru sa profesorom), postarajte se da se ocena na vreme nađe u profesorovom zapisniku i u vašem indeksu. Ako je nema ni na jednom od ta dva, knjigu u ruke pa ispočetka.

početak strane
Uslov

Minimalni broj ispita koje morate položiti da biste upisali sledeću godinu. Ostale možete preneti. Često se npr. za upis treće godine traži neki broj položenih ispita iz druge i čista prva.

Uslovni ispit

Ispiti koji se moraju položiti da biste mogli upisati sledeću godinu. Ne postoje svugde.

Vežbe

Drže ih uglavnom asistenti. Trebalo bi da budu vežbe ispredavanog znanja, što negde i jesu, ali su negde samo teoretisanje i ponavljanje predavanja. Uglavnom su obavezna a posebno na prirodnim fakultetima.

početak strane
Ispit

Ispit se polaže usmeno i/ili pismeno, odnosno praktično, što je najčešće praksa na umetničkim i medicisnkim fakultetima. Ispitni rokovi su sledeći: januarski, aprilski, junski, septembarski i oktobarski.

Obavezni i izborni predmeti

U svakom studijskom programu određeni su obavezni programi, koje student mora savladati tokom studija. Pored toga, naročito na višim godinama studija, svaki studijski program predviđa i izborne predmete koje će student izabrati u zavisnosti od sopstvenih interesovanja.

Evropski sistem prenosa bodova (ESPB)

ili na engleskom European Credit Transfer System (ECTS) predstavlja jedinstveni sistem kvantitativnog vrednovanja uloženog rada studenta u sticanje zvanja, sposobnosti i veština (ishodi učenja) predviđenih kako studijskim programom, tako i svakim predmetom u okviru tog programa. Bodovi su vrsta zajedničke "valute" u Evropskom sistemu visokog obrazovanja, pri čemu se ona zasniva na radu studenta koji je verifikovan ispitom.

početak strane
Dodatak diplomi (Diploma Supplement)

Po završetku studija studenti, pored diplome, dobijaju i zvaničan dokument koji se zove Dodatak diplomi. U njemu su navedeni detalji studijskog programa, postignute ocene, broj ESPB za svaki predmet, a mogu biti navedena i inema profesora, kao i vannastavne aktivnosti studenta tokom studija: članstvo u studentskim organizacijama, sportske i kulturne aktivnosti, pohađanje kurseva i seminara i dr. Dodatak diplomi je veoma važan dokument i sa aspekta mobilnosti studenata, kao i prilikom budućeg zapošljavanja, jer pored zvanja navedenog u diplomi, daje i pregled sadržaja savladanog studijskog programa.

Mobilnost

Mobilnost podrazumeva međuuniverzitetsku pokretljivost studenata, nastavnog osoblja i istraživača kako u zemlji, tako i u inostranstvu bez obzira na to da li se radi samo o jednom delu studija(semestar, akademska godina) ili o nastavku celokupnih studija. Mobilnost studenata je jedan od prioriteta Evropske unije u oblasti obrazovne politike i to se najbolje očitava kroz finansijska sredstva investirana u programe mobilnosti kao što su Erasmus, Erasmus Mundus i drugi.
 
Natrag
Top