Razbijaci mitova :)

Član
Učlanjen(a)
09.08.2009
Poruka
362
Razbijaci mitova :)

Politika je objavila neke od mitova, prvenstveno u vezi sa zdravljem za koje smo svi čuli....


Mitovi u koje i doktori veruju
U istraživanju o najčešćim medicinskim zabludama posebna pažnja posvećena je onim koje su se potkrale i „pod neki beli mantil”
Neke stvari se u medicini znaju i tu zbora nema. Treba piti oko osam čaša vode dnevno i čuvati se slabog svetla, jer kvari vid. Ne valja se često brijati, jer to ubrzava rast dlaka, a dobro bi bilo i „širiti vidike”, jer ljudi koriste samo desetak odsto mozga.
Netačno.
Barem tako tvrde stručnjaci Univerziteta u Indijani, SAD. U istraživanju o najčešćim medicinskim zabludama posebnu pažnju posvetili su onim koje su se potkrale i „pod neki beli mantil”, te su tako uvrštene u repertoar medicinskih zabluda nemalog broja lekara. U doktorskim ordinacijama odomaćilo se čak sedam pogrešnih zdravstvenih saveta, smatraju na Univerzitetu u Indijani.
1. Čitanje pri slabom svetlu kvari vid
Ovo uverenje verovatno je proisteklo iz činjenice da se oči naprežu u polumraku. Čitanje u takvim uslovima je neprijatno, jer je teže „izoštriti” vid. Manje se i trepće, pa oči postaju suve. Ipak, osim neprijatnosti, ovo ne uzrokuje teže posledice.

2. Brijanje čini da kosa raste brže i da jetamnija
Uprkos opštem uverenju da je tvrdnja tačna, još 1928. je ustanovljeno da brijanje nema uticaja na brzinu nicanja dlaka, kao ni na njihovu boju. Ovo su potvrdila i novija ispitivanja, a sveže dlake su nešto tamnije zato što još nisu ili su kratko bile izložene suncu.

3. Kosa i nokti rastu posle smrti
Iako je u filmovima često dobijalo potvrdu, ovo mišljenje je netačno. Rast kose i noktiju zahteva „složenu hormonsku regulaciju” koja je moguća samo u živom telu. Zabluda je verovatno nastala zbog isušivanja i smanjivanja tela posle smrti i tako stvorene optičke varke.

4. Ljudi koriste samo deset odsto mozga
Poznatu tvrdnju mnogi pripisuju Albertu Ajnštajnu, premda nema pisanog traga o tome da ju je baš on izrekao. Izvesno je da ovaj mit postoji čak od 1907. godine, a od tada ga često pominju zagovornici „neprestanog rada na sebi”. Ipak, brojna istraživanja pokazala su da ljudi koriste mnogo više od jedne desetine „klikera”. „Testovi su pokazali da praktično ne postoji deo mozga koji je potpuno ’tih’ i ne koristi se”, navodi se u radu stručnjaka iz Indijane.

5. Treba piti najmanje osam čaša vode dnevno
Za opravdanost ovog saveta ne postoje naučni dokazi, ali se on često može pročitati u štampi. Zabluda je verovatno nastala od pogrešno predstavljene činjenice da je odraslom čoveku potrebno oko 2,5 litara vode dnevno.
Ipak, dragocena tečnost se osim čašama unosi i hranom, a ima je i u sokovima, čajevima, pa čak i u kafi.

6. Ćuretina ljude čini pospanim
Ovaj mit „isceđen” je iz podatka da ćureće meso sadrži triptofan, aminokiselinu koja utiče na raspoloženje i spavanje. „Nevolja” je u tome što u ćuretini nema veće količine triptofana. Naime, isto toliko „uspavljujuće kiseline” ima u piletini i govedini, a u svinjskom mesu i siru ima je čak i više. Zabludu je uzrokovalo to što se ćuretina najčešće jede za praznike, kao deo bogatog obroka, a posle „krkanluka” osećaj pospanosti je uobičajen. Jer varenje crpi energiju.

7. Mobilni telefoni uzrokuju ozbiljne elektromagnetne smetnje u bolnicama
U Sjedinjenim Američkim Državama objavljeno je više od stotinu članaka u kojima se tvrdi da mobilni telefoni stvaraju „lažne uzbune” na monitorima i drugim uređajima. Čak je i „Volstrit džornal” na naslovnoj strani objavio članak na ovu temu. Rezultat je bila zabrana korišćenja mobilnih telefona u mnogim bolnicama. Ipak, stručnjaci sa Indijana univerziteta nisu pronašli naučne dokaze za ovu tvrdnju. Ispitivanja su obavljena i na poznatoj „Mejo klinici” 2005. godine. Prilikom 510 testova sa 16 medicinskih uređaja i šest mobilnih telefona nisu zabeležene nikakve smetnje. Slično je pokazalo i još obimnije istraživanje sprovedeno dve godine kasnije. S druge strane, ustanovljeno je da je korišćenje mobilnih telefona za komunikaciju doktor–pacijent umanjilo broj grešaka i kasnih dijagnoza u čak 22 odsto slučajeva.
 
Natrag
Top