Raste ukupan inostrani dug Hrvatske

Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Raste ukupan inostrani dug Hrvatske









Izvor:
B92.net









Zagreb -- Hrvatski ukupan inostrani dug na kraju aprila dostigao je 47,4 milijarde evra, povećanje od 1,7 milijardi u odnosu na 2011, objavila je Hrvatska narodna banka.


6225512905010172f8b764025694222_orig.jpg



Posle neznatnog povećanja tokom prvog ovogodišnjeg kvartala, bruto inostrani dug snažno je porastao u aprilu, podstaknut, pre svega, novim zaduživanjem države koja je u tom mesecu izdala obveznicu na američkom tržištu vrednu 1,5 milijardi dolara, istakli su analitičari.Dug države je povećan i zbog preuzimanja dela inostranih obaveza tri brodogradilišta na osnovu izdatih garancija u iznosu od oko 300 miliona evra, što je deo programa restrukturiranja tih pogona.

Dug države je na kraju aprila činio 18 odsto ukupnih inostranih obaveza, nasuprot 15,3 odsto krajem 2011.

U odnosu na kraj 2011, inostrani dug države veći je za 1,5 milijardi evra.

Poslovne banke, pošto su u prva tri meseca povećale svoje inostrane obaveze za 100 miliona evra, u aprilu nisu imale većih transakcija, pa je njihov dug stagnirao na nivou od 11,8 milijardi evra.

Tolikom prirastu manjim delom su doprinela i privatna nefinansijska preduzeća i nebankarske financijske institucije, dok su javna produzeća nastavila da se razdužuju.

Inostrani dug ostalih domaćih sektora (trgovačka društva i nebankarske finansijske institucije) na kraju aprila iznosio je 20,3 milijarde evra, učešće od 42,8 odsto u ukupnom spoljnom dugu Hrvatske, a u odnosu na kraj 2011. veći je za oko 111 miliona evra.

Od ostalih sektora u Hrvatskoj, povećan je dug privatnih preduzeća čemu je najviše doprijelo izdanje obveznice Agrokora na stranom tržištu u iznosu od 300 miliona evra, dok su javna i mešovita trgovačka društva nastavila da se razdužuju.

U HNB-a ističu da je iznos kašnjenja privatnih nefinansijskih preduzeća u otplati glavnice i kamata dostigao dosad najviši nivo i čini čak 8,1 odsto njihovog ukupnog duga, dok je u pretkriznom periodu iznosio približno tri odsto.


EBRD: Loše prognoze za 2012, za Hrvatsku i za region


Prema najnovijim prognozama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o privrednih aktivnosti u Hrvatskoj se za ovu godinu predviđa pad ukupnog domaćeg proizvoda (BDP) od 1,2 odsto, posle čega bi 2013. trebalo da usledi oporavak uz stopu rasta od 1,5 odsto.

Tako je EBRD ozbiljno snizio majske prognoze koje su predviđale da će BDP u Hrvatskoj pasti za oko 0,6 odsto.

Po oceni EBRD, privredna situacija u Hrvatskoj očigledno se pogoršava, a BDP u dva poslednja kvartala konstantno opada.

Prognoze rasta EBRD snižene su za područje celog regiona na kome ona deluje, a kao glavni razlog navodi se kriza u evrozoni, čiji se negativni efekti neizbežno šire i prema zemljama istočne Evrope.

Predviđa se oštro usporavanje privrednog rasta u ovoj godini ili skoro dva odsto manje nego u istom periodu 2011.

Ipak, 2013. očekuje se blagi porast privrednih aktivnosti i rast ukupnog BDP regiona od oko 3,2 odsto.

Kao svetle tačke EBRD je izdvojila Poljsku i Slovačku, članice EU, a u istoj ili sličnoj situaciji kao i Hrvatska, ove i 2013. biće Slovenija i Madjarska, takodje članice Unije.

EBRD predviđa da će ove godine privreda Srbije ostvariti rast od 0,1 odsto, a da će 2013. godine biti ubrzan na 1,7 odsto.

Među preostalim zemljama bivše Jugoslavije, EBRD prognozira da će u Sloveniji ove godine biti zabeležen pad BDP od minus dva a 2013. minus 1,4 odsto, u Bosni i Hercegovini rast od 0,3 odnosno 0,6 odsto, kao i u Makedoniji od 0,5 i dva odsto, te Crnoj Gori 0,4 i 0,8 odsto.
 
Natrag
Top