LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Rakijom „protiv“ finansijske krize
U Mađarskoj je nova desničarska vlada uvela paket mera za oporavak privrede. U to spada i dozvola građanima da bez poreza sami peku svoju rakiju "Palinku". Brisel upozorava da se Mađari igraju vatrom.
Od prvog avgusta je ukinuta zabrana koja traje već 90 godina: Mađari smeju da peku "Palinku", rakiju od šljiva, marelica ili drugog voća, jer je "mađarski radnik zaslužio i malo olakšanje nakon napornog rada". Nije čudo da nakon tih reči mađarskog premijera Viktora Orbana njegova slika visi na mnogim zidovima u Mađarskoj.
Doduše, takvo delomično ukidanje poreza na alkoholne proizvode mora odobriti i Evropska unija, ali i mađarskog premijera i mnoge Mađare, trenutno malo zanima što misle u Briselu, ali i u ostatku sveta: "Ne dopuštamo da nam iz inostranstva diriguju, što da radimo", poručuje Orban. Nakon višegodišnjeg "kmetstva" zemlja je "konačno došla do privrednog samoopredeljenja". To "samoopredeljenje" znači i paket mera, među kojima je ukidanje poreza na rakiju jedno od 29.
"Mađarska može i sama"
Jer Mađarska je, pored Letonije i Ukrajine, zemlja istoka Evrope koju je kriza najteže pogodila. Već u jesen 2008. se Mađarska nalazila na ivici provalije: samo hitnim kreditom u iznosu od 20 milijardi evra MMF-a i EU, država je spašena nelikvidnosti.
Isplata poslednje tranše od 5,5 milijardi evra sada je "na ledu" i zato ekonomista Dekabank Urlih Kater upozorava kako se Budimpešta "igra vatrom". Mađarska država će ove godine potrošiti 4,5% više novca nego što ima, iako Budimpešta uverava Brisel da će već sledeće godine državni deficit biti, doduše još uvek iznad dopuštenog u EU, ali ipak tek tri odsto. Kako bi to postigla, u paketu mera je osim rakije i smanjenje poreza - za preduzeća i za prihode građana.
S druge strane, predviđeni su veliki porezi za banke i osiguravajuća društva. "Na njih se više ne treba gledati kao na svete krave", izjavio je premijer Orban, opravdavajući meru prema kojoj će banke već ove godine plaćati porez u iznosu od 0,45% od ukupnog bilansa, a od osiguravajućih društava 5,8 njenih premija - bez obzira da li ostvarili dobitak. Budimpešta se nada da će državnu blagajnu time napuniti sa dodatnih 702 milijuna evra što je, s obzirom na ukupan BDP, najveći porez za banke u čitavom svetu.
Teško je videti "zdravlje"
Budimpešta uverena da joj niko ne treba kako bi savladala poteškoće - a najmanje Međunarodni monetarni fond. Ove sedmice su prekinuti pregovori sa MMF-om, a mađarski državni sekretar u ministarstvu finansija Zoltan Čefalavi tvrdi kako je mađarska privreda "zdrava" i kako Mađari "mogu bez MMF-a, i bolje da je tako". Ipak, Mađarskoj treba novac, ali joj je draži dogovor sa EU.
Ipak, pogled na zatvorene lokale u centru Budimpešte teško da potvrđuju kako je mađarska privreda baš tako zdrava. Uprkos što padaju i cene zakupa, nedavno je svoja predstavništvo zatvorio i Emporio Armani. Prosečna plata je 700 evra, a to nije dovoljno za luksuz. Mada je s druge strane najveći problem Mađarske prezaduženost građana.
Krediti, krediti, krediti...
Početkom ovog veka, kada je Mađarska bila na pragu članstva u EU i kada je izgledalo kako će biti samo bolje, mnogi građani su se upustili u uzimanje kredita. Masovno su se kupovali stanovi, ali i potrošačka dobra poput automobila i televizora. Kamate su tada bile povoljne, ali mnogi nisu obraćali naročitu pažnju da su krediti često imali deviznu klauzulu - i to u švajcarskoj valuti. Od početka krize je franak narastao za čitavih 30 odsto i to je izazvalo katastrofu u mnogim kućnim blagajnama. Prema nekim procenama, čak 700.000 Mađara više nije u stanju da otplaćuje kredit. U međuvremenu je u Mađarskoj zabranjeno izdavanje kredita u devizama - ali šteta je već načinjena.
Zato i pohod mađarskog premijera protiv banaka uživa veliku popularnost među stanovništvom, optužujući banke da su ih dovele u nevolju. Ako je i za vreme socijaldemokratske vlade još bilo masovnih protesta protiv mera štednje, sada su građani uvereni da njihov premijer čini ono što treba - pa makar krenuo i u masovnu smenu svih rukovodećih kadrova u državnim institucijama. Jedino je Andas Simor, direktor Mađarske narodne banke, odlučno odbio da podnese ostavku. Vlada je odmah zapretila da će direktoru smanjiti platu - za 75%!
Autor: A. Šubić
Odg. urednik: N. Jakovljević
Deutsche Welle
******
Mislim da ce se Orbanu ovo zezanje sa bankama osvetiti,ne moze banka biti kriva ako neko uzima kredit ne razmisljajuci hoce li ga moci redovno vracati do isteka roka."Ne dopustamo da nam iz inostranstva diriguju" je tesko ostvarljivo za nekoga ko je u takvoj situaciji,zaduzen..."Mogu" sami koliko i mi...Oni u ovom slucaju da se napiju,a kad se otrezne...
U Mađarskoj je nova desničarska vlada uvela paket mera za oporavak privrede. U to spada i dozvola građanima da bez poreza sami peku svoju rakiju "Palinku". Brisel upozorava da se Mađari igraju vatrom.
Od prvog avgusta je ukinuta zabrana koja traje već 90 godina: Mađari smeju da peku "Palinku", rakiju od šljiva, marelica ili drugog voća, jer je "mađarski radnik zaslužio i malo olakšanje nakon napornog rada". Nije čudo da nakon tih reči mađarskog premijera Viktora Orbana njegova slika visi na mnogim zidovima u Mađarskoj.
Doduše, takvo delomično ukidanje poreza na alkoholne proizvode mora odobriti i Evropska unija, ali i mađarskog premijera i mnoge Mađare, trenutno malo zanima što misle u Briselu, ali i u ostatku sveta: "Ne dopuštamo da nam iz inostranstva diriguju, što da radimo", poručuje Orban. Nakon višegodišnjeg "kmetstva" zemlja je "konačno došla do privrednog samoopredeljenja". To "samoopredeljenje" znači i paket mera, među kojima je ukidanje poreza na rakiju jedno od 29.
"Mađarska može i sama"
Jer Mađarska je, pored Letonije i Ukrajine, zemlja istoka Evrope koju je kriza najteže pogodila. Već u jesen 2008. se Mađarska nalazila na ivici provalije: samo hitnim kreditom u iznosu od 20 milijardi evra MMF-a i EU, država je spašena nelikvidnosti.
Isplata poslednje tranše od 5,5 milijardi evra sada je "na ledu" i zato ekonomista Dekabank Urlih Kater upozorava kako se Budimpešta "igra vatrom". Mađarska država će ove godine potrošiti 4,5% više novca nego što ima, iako Budimpešta uverava Brisel da će već sledeće godine državni deficit biti, doduše još uvek iznad dopuštenog u EU, ali ipak tek tri odsto. Kako bi to postigla, u paketu mera je osim rakije i smanjenje poreza - za preduzeća i za prihode građana.
S druge strane, predviđeni su veliki porezi za banke i osiguravajuća društva. "Na njih se više ne treba gledati kao na svete krave", izjavio je premijer Orban, opravdavajući meru prema kojoj će banke već ove godine plaćati porez u iznosu od 0,45% od ukupnog bilansa, a od osiguravajućih društava 5,8 njenih premija - bez obzira da li ostvarili dobitak. Budimpešta se nada da će državnu blagajnu time napuniti sa dodatnih 702 milijuna evra što je, s obzirom na ukupan BDP, najveći porez za banke u čitavom svetu.
Teško je videti "zdravlje"
Budimpešta uverena da joj niko ne treba kako bi savladala poteškoće - a najmanje Međunarodni monetarni fond. Ove sedmice su prekinuti pregovori sa MMF-om, a mađarski državni sekretar u ministarstvu finansija Zoltan Čefalavi tvrdi kako je mađarska privreda "zdrava" i kako Mađari "mogu bez MMF-a, i bolje da je tako". Ipak, Mađarskoj treba novac, ali joj je draži dogovor sa EU.
Ipak, pogled na zatvorene lokale u centru Budimpešte teško da potvrđuju kako je mađarska privreda baš tako zdrava. Uprkos što padaju i cene zakupa, nedavno je svoja predstavništvo zatvorio i Emporio Armani. Prosečna plata je 700 evra, a to nije dovoljno za luksuz. Mada je s druge strane najveći problem Mađarske prezaduženost građana.
Krediti, krediti, krediti...
Početkom ovog veka, kada je Mađarska bila na pragu članstva u EU i kada je izgledalo kako će biti samo bolje, mnogi građani su se upustili u uzimanje kredita. Masovno su se kupovali stanovi, ali i potrošačka dobra poput automobila i televizora. Kamate su tada bile povoljne, ali mnogi nisu obraćali naročitu pažnju da su krediti često imali deviznu klauzulu - i to u švajcarskoj valuti. Od početka krize je franak narastao za čitavih 30 odsto i to je izazvalo katastrofu u mnogim kućnim blagajnama. Prema nekim procenama, čak 700.000 Mađara više nije u stanju da otplaćuje kredit. U međuvremenu je u Mađarskoj zabranjeno izdavanje kredita u devizama - ali šteta je već načinjena.
Zato i pohod mađarskog premijera protiv banaka uživa veliku popularnost među stanovništvom, optužujući banke da su ih dovele u nevolju. Ako je i za vreme socijaldemokratske vlade još bilo masovnih protesta protiv mera štednje, sada su građani uvereni da njihov premijer čini ono što treba - pa makar krenuo i u masovnu smenu svih rukovodećih kadrova u državnim institucijama. Jedino je Andas Simor, direktor Mađarske narodne banke, odlučno odbio da podnese ostavku. Vlada je odmah zapretila da će direktoru smanjiti platu - za 75%!
Autor: A. Šubić
Odg. urednik: N. Jakovljević
Deutsche Welle
******
Mislim da ce se Orbanu ovo zezanje sa bankama osvetiti,ne moze banka biti kriva ako neko uzima kredit ne razmisljajuci hoce li ga moci redovno vracati do isteka roka."Ne dopustamo da nam iz inostranstva diriguju" je tesko ostvarljivo za nekoga ko je u takvoj situaciji,zaduzen..."Mogu" sami koliko i mi...Oni u ovom slucaju da se napiju,a kad se otrezne...
