Član
- Učlanjen(a)
- 17.04.2009
- Poruka
- 4.299
Rak pluća

Rak pluća je najčešći rak kod muškaraca, dok je u samom vrhu i kod žena. Posebno zabrinjava porast ovog oboljenja poslednjih godina kod pripadnika ženskog pola. Od 10 nastalih tumora njih 9 se dovodi u vezu sa pušenjem.

Dnevno popušeni broj cigareta, dužina puščkog staža kao i rana dob u kojoj se započinje pušiti značajno povećavaju rizik od raka pluća. Uloga pasivnog pušenja danas se smatra značajnim rizikom za nastanak raka pluća kod nepušača. Drugi faktori rizika kao što su aerozagađenje, zračenje i materije kao što su azbest i arsen takođe mogu imati značaja u nastanku ovog oboljenja. Određena istraživanja ukazuju da bi vitamini A, C, E, kao i selen, cink, likopen i flavonoidi mogli imati ulogu u sprečavanju nastanka raka pluća.
Simptomi
U početnoj fazi bolesti simptomi poput kašlja i boli u grudima, kao i prisustvo krvi u ispljuvku mogu da ukažu na ovo oboljenje. Takođe treba obratiti pažnju i na gubitak težine i oslabljen apetit. U kasnijoj fazi bolesti javljaju se i brojni drugi simptomi kao što su temperatura ili izraženija slabost, te anemija. Svakako da svi navedeni simptomi bilo u početnoj ili kasnijoj fazi bolesti ne znače i navedenu bolest, te da pravi uzrok tegoba može ustanoviti samo lekar.
Dijagnostika
Pregled pacijenta započinje se razgovorom, a nakon toga lekar pregleda pluća slušalicama (auskultacija) i drugim utvrđenim postupcima. Pored pluća lekar traži promene i na drugim delovima tela. Ukoliko je potrebno vrši se snimanje rentgenskim zracima.U nastavku dijagnostike obično je neophodno uraditi CT (kompjuterizovana tomografija ili popularno skener), te uzeti uzorke sumnjivog tkiva i to najčešće bronhoskopijom. Ona se izvodi posebno konstruisanim aparatom kojim stručno osoblje uzima uzorak tkiva (biopsija), koji patolog pregleda pod mikroskopom i daje konačan patohistološki nalaz.
Rano otkrivanje
Kod osoba koji su pušači ili su pak izloženi profesionalnom riziku preporučuje se rentgentsko snimanje ili eventualno citološki pregled sputuma (u ispljuvku se traže ćelije tumora) u dogovoru sa izabranim lekarem. Masovno rano otkrivanje u širokoj populaciji sredstvima koja su nam sada na raspolaganju ne daje odgovarajuće rezultate.
Lečenje
Prognoza lečenja zavisi od stadijuma bolesti, opšteg stanja obolelog kao i karakteristika samog tumora. Pojavom ranih simptoma treba se što pre javiti lekaru čime se povećavaju šanse za izlečenje. Treba ipak reći da se rak pluća najčešće otkriva u poodmakloj fazi bolesti i da je najvažije sprečiti pojavu tumora. Najznačajnija mera kojom možemo u velikoj meri smanjiti rizik od nastanka ovog tumora jest izbegavanje pušenja. Mnoge države razvijenog zapada postigle su značajne rezultate u smanjivanju broja pušača (USA-za 40 godina prepolovljen broj) što se očituje smanjivanjem broja oboljenja vezanih za pušenje.
Izvor: dr Tihomir Dugandžija

Rak pluća je najčešći rak kod muškaraca, dok je u samom vrhu i kod žena. Posebno zabrinjava porast ovog oboljenja poslednjih godina kod pripadnika ženskog pola. Od 10 nastalih tumora njih 9 se dovodi u vezu sa pušenjem.

Dnevno popušeni broj cigareta, dužina puščkog staža kao i rana dob u kojoj se započinje pušiti značajno povećavaju rizik od raka pluća. Uloga pasivnog pušenja danas se smatra značajnim rizikom za nastanak raka pluća kod nepušača. Drugi faktori rizika kao što su aerozagađenje, zračenje i materije kao što su azbest i arsen takođe mogu imati značaja u nastanku ovog oboljenja. Određena istraživanja ukazuju da bi vitamini A, C, E, kao i selen, cink, likopen i flavonoidi mogli imati ulogu u sprečavanju nastanka raka pluća.
Simptomi
U početnoj fazi bolesti simptomi poput kašlja i boli u grudima, kao i prisustvo krvi u ispljuvku mogu da ukažu na ovo oboljenje. Takođe treba obratiti pažnju i na gubitak težine i oslabljen apetit. U kasnijoj fazi bolesti javljaju se i brojni drugi simptomi kao što su temperatura ili izraženija slabost, te anemija. Svakako da svi navedeni simptomi bilo u početnoj ili kasnijoj fazi bolesti ne znače i navedenu bolest, te da pravi uzrok tegoba može ustanoviti samo lekar.
Dijagnostika
Pregled pacijenta započinje se razgovorom, a nakon toga lekar pregleda pluća slušalicama (auskultacija) i drugim utvrđenim postupcima. Pored pluća lekar traži promene i na drugim delovima tela. Ukoliko je potrebno vrši se snimanje rentgenskim zracima.U nastavku dijagnostike obično je neophodno uraditi CT (kompjuterizovana tomografija ili popularno skener), te uzeti uzorke sumnjivog tkiva i to najčešće bronhoskopijom. Ona se izvodi posebno konstruisanim aparatom kojim stručno osoblje uzima uzorak tkiva (biopsija), koji patolog pregleda pod mikroskopom i daje konačan patohistološki nalaz.
Rano otkrivanje
Kod osoba koji su pušači ili su pak izloženi profesionalnom riziku preporučuje se rentgentsko snimanje ili eventualno citološki pregled sputuma (u ispljuvku se traže ćelije tumora) u dogovoru sa izabranim lekarem. Masovno rano otkrivanje u širokoj populaciji sredstvima koja su nam sada na raspolaganju ne daje odgovarajuće rezultate.
Lečenje
Prognoza lečenja zavisi od stadijuma bolesti, opšteg stanja obolelog kao i karakteristika samog tumora. Pojavom ranih simptoma treba se što pre javiti lekaru čime se povećavaju šanse za izlečenje. Treba ipak reći da se rak pluća najčešće otkriva u poodmakloj fazi bolesti i da je najvažije sprečiti pojavu tumora. Najznačajnija mera kojom možemo u velikoj meri smanjiti rizik od nastanka ovog tumora jest izbegavanje pušenja. Mnoge države razvijenog zapada postigle su značajne rezultate u smanjivanju broja pušača (USA-za 40 godina prepolovljen broj) što se očituje smanjivanjem broja oboljenja vezanih za pušenje.
Izvor: dr Tihomir Dugandžija
Poslednja izmena: