Radnici zbog krize izbegavaju bolovanje

Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Sve ređa odsustva sa posla


pregled-v.jpg


Broj radnika koji odlazi na bolovanja od kraja prošle godine smanjio se skoro četiri puta! Ovom smanjenju doprinele su pooštrene kontrole, ali prvenstveno strah od otkaza i globalna ekonomska kriza, tako da radnici čak i kada su ozbiljno bolesni odbijaju da odu na bolovanje!

Ove tvrdnje potkrepljuje i priča Jelene J. iz Beograda (38), koja je bila primorana da leži kod kuće zbog zapaljenja pluća.


- Kada sam shvatila da će mi zbog šest radnih dana oduzeti više od 6.000 od plate odmah sam se vratila na posao, iako mi je doktorka savetovala da bar još sedam dana ležim kod kuće. Ja sam od onih Srba koji otplaćuju kredit, tako da je bolovanje za mene nepriuštiv luksuz - priča Jelena.
Srbija nije usamljen primer. Zbog straha da će u vreme ekonomske krize izgubiti radno mesto i sve manje Nemaca odlazi na bolovanje. U Nemačkoj već ionako godinama opada broj zbog bolovanja izgubljenih radnih sati. Udeo zaposlenih u industriji i građevinarstvu i to na radnim mestima na kojima se teško fizički radi i gde je natprosečno veliki, broj bolovanja se stalno smanjuje, dok je sve više zaposlenih u uslužnim delatnostima.
Poput Nemačke i u Srbiji radnici najčešće izostaju sa posla zbog bolova u leđima, a sve češći uzrok su i psihički problemi i oboljenja disajnih puteva.
- Drastično su, međutim, porasla i alergijska oboljenja među zaposlenima, zbog čega se gubi veliki broj radnih sati. Naši ljudi idu na bolovanje baš kad moraju. Često insistiram da moraju da leže, a oni mi odgovore: „Ma nema šanse, ja radim kod privatnika.“ Ima i drugih primera. Radnici u ugostiteljstvu, iako se na sanitarnom pregledu pokaže da imaju stafilokok i da nikako ne bi smeli da nastave da rade sa hranom, ipak rade i tako neizlečeni i zarazni, što je opasno po sve nas - kaže za „Blic“ dr Nevenka Dimitrijević, specijalista opšte medicine u beogradskom Domu zdravlja „Voždovac“.
Odlaske na bolovanja u trajanju do 30 dana plaća poslodavac, dok za duža odsustva sredstva izdvaja RZZO. Taj novac za 2008. godinu iznosio je skoro pet milijardi dinara, dok je za prvu polovinu tekuće godine u tu svrhu utrošeno milijardu i 114 miliona dinara.
Troškovi plaćenih bolovanja pre samo četiri godine iznosili su čak 10 do 12 odsto budžeta RZZO, dok je sada taj broj znatno manji. U proseku, svaki radnik proveo je tokom 2008. godine 2,6 dana na bolovanju, a prosečno bolovanje o trošku RZZO trajalo je 62 dana.
U prošlosti je bilo i dosta zloupotreba oko odlaska na bolovanja, što je sprečeno osnivanjem posebnih komisija pri RZZO. Na taj način je ukinuta praksa da lekari domova zdravlja pacijente „drže“ mesecima“ na bolovanju.
Prema rečima Vladana Ignjatovića iz RZZO, i dalje su najčešća bolovanja manja od 30 dana, koja odobravaju lekari. On zapaža i veliku razliku u broju dana provedenih na bolovanju zaposlenih u društvenom i privatnom sektoru. U društvenom sektoru taj broj dana je višestruko veći, jer se u tim firmama posao i dalje shvata ležernije.
Ipak, i pored ovog smanjenja broja dana na bolovanju, statistika i dalje beleži da je u Srbiji na svakih 100 radnika sedam konstantno na bolovanju, dok ih u Evropi ima četvoro.

Anketa o bolovanjima
Prema rezultatima aktuelnih anketa, skoro 80 odsto zaposlenih u Srbiji se izjasnilo da nikada nije zloupotrebilo bolovanje, odnosno iskoristilo ga umesto slobodnog dana. Svaki peti ispitanik odgovorio je da je to veoma retko činio ili samo onda kada mu je „predah bio neophodan“ ili mu „godišnji odmor nije bio dovoljan“.


Autor: Ivan Mišković
 
Natrag
Top