Prestali da ugrađuju pejsmejkere u Valjevu

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Manjak novca obustavio operacije


Prestali da ugrađuju pejsmejkere u Valjevu


Blic


Program ugradnje pejsmejkera u angiosali valjevske bolnice je obustavljen pošto država nije obezbedila novac, a sedam pacijenata valjevske kardiologije kojima je potrebna ta intervencija trenutno su u velikom riziku od naprasne srčane smrti. Bolnica u Valjevu i ranije je dobar deo opreme za te intervencije sama kupovala, ali sada više nema novca za kupovinu potrebnih elektroda za ugradnju pejsmejkera.

180724_regvaljevo1_f.jpg

Na lečenje u Valjevo dolaze i pacijenti iz drugih gradova


U valjevskoj angiosali od decembra prošle godine, kada je otvorena, do sada, ugrađeno je 27 pejsmejkera i 500 stentova, a urađeno je i oko 800 koronarografija. Pored pacijenata iz Valjeva i drugih opština Kolubarskog okruga, na taj način zbrinuti su i brojni pacijenti iz okolnih gradova poput Šapca, Loznice i Užica, a bilo je i pacijenata iz severne Kosovske Mitrovice. Međutim, kako upozorava šef tima interventne kardiologije dr Irena Matić, program ugradnje pejsmejkera je obustavljen pošto država preko Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje nije obezbedila novac za kupovinu potrebnog materijala.

- Reč je o pacijentima koji neretko i ne dočekaju potrebnu intervenciju. Trenutno stanje je pomalo apsurdno, jer imamo 10 aparata i baterija u zalihama, ali nemamo elektrode, a jedno bez drugog ne može. U prethodnom periodu ovaj problem smo rešavali tako što je bolnica sama kupovala potrebne elektrode, ali novca za to više nema. Trenutno sedam pacijenata čeka na ugradnju pejsmejkera, a nadležni bi trebalo da imaju u vidu da su to ljudi koji su u velikom riziku od naprasne srčane smrti. To nije lista čekanja kao, na primer, kod pacijenata za operaciju žučne kese, već lista čekanja, koja se, nažalost, prirodnim putem smanjuje, pošto neki pacijenti preminu a da ne dočekaju ugradnju aparata - objašnjava dr Irena Matić.


Šef kardiologije dr Jovan Balinovac predlaže da se osnuje Fondacija za srce, koja bi obezbedila dodatnu novčanu pomoć angiosali.

- Za rad angiosale potrebna su značajna finansijska sredstva, a na ovaj način mnogi životi bi mogli da budu spaseni. Za manje od godinu dana mi smo uspeli da imamo zavidan broj intervencija, a obezbedili smo i stručni kadar. Međutim, sve to iziskuje dodatni novac, a već do sada mnoge stvari je morala da finansira valjevska bolnica. Zato ćemo uskoro izaći u javnost s predlogom da se osnuje Fondacija za srce, jer ne postoji niko od građana kome bar neko od prijatelja ili rođaka nije ležao na kardiologiji - kaže dr Balinovac i dodaje da je ideja da s prikupljenim novcem tim interventne kardiologije nastavi sadašnji tempo rada u angiosali, ali i da se dalje razvija.


Zbog nedostatka novca koji treba da im prebaci RZZO, kako je ranije upozoreno, bolnica u Valjevu je u finansijskom minusu. Kako objašnjava direktor dr Ilija Tripković, pošto RZZO daje novac za zdravstvenu zaštitu za čak 30.000 stanovnika manje nego što ih ima Kolubarski okrug, ova ustanova samo za lekove koje je davala pacijentima u prošloj i prvoj polovini ove godine veledrogerijama duguje 30 miliona dinara.


U opremanje sale uloženo 100 miliona
Regionalna opšta bolnica u Valjevu, inače, prva je u Srbiji, ne računajući kliničke centre u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu, koja je dobila angiosalu, a u njeno opremanje je uloženo oko 100 miliona dinara.
 
Natrag
Top