Polovina nezaposlenih uopšte ne traži posao
Izvor: Nezavisne novine Borivoje Simić - 12.01.2011 19:53
SARAJEVO - Mada o tome nema zvaničnih podataka, procjenjuje se da polovina nezaposlenih u BiH evidentiranih na biroima za zapošljavanje uopšte ne traži posao, ali većina ostvaruje socijalna prava, zbog čega su najčešće i prijavljeni.
U BiH nema pouzdane statistike o broju nezaposlenih pa tako ni preciznih podataka koliko je na biroima takozvanih spavača.
Prema zvaničnoj statistici, a koja ignoriše armiju zaposlenih u sivoj ekonomiji, ali i samozaposlene poput individualnih poljoprivrednika, nezaposlenost u BiH iznosi oko 43 posto. Na drugoj strani, prema anketi o radnoj snazi koju provodi Agencija za statistiku BiH, stopa nezaposlenosti je oko 27 posto. U ovom slučaju zaposlenim se smatraju sva lica koja su u sedmici provođenja ankete radila bar jedan sat i ostvarila neki prihod od rada.
"Prijavljivanjem na biroe stiču se određeni socijalni benefiti, koji su najčešći motiv da se ljudi evidentiraju. S druge strane, ima radnika koji su zaposleni, ali rade na crno, a registrovani su kao nezaposlena lica, što onda vodi tome da oni ne traže aktivno posao jer ga već imaju", kažu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
U Zavodu za zapošljavanje FBiH takođe kažu da ogroman broj nezaposlenih ne traži posao, a što potvrđuje da je tokom 2010. godine više od 200.000 osoba ostvarivalo pravo na zdravstveno osiguranje putem kantonalnih službi zapošljavanja.
"Javne službe za zapošljavanje zalažu se za dislociranje zdravstvenog osiguranja iz javnih službi, a što bi ih rasteretilo i stvorilo prostor da puno više ulažu u projekte zapošljavanja i pripreme nezaposlenih za tržište rada. Ukoliko bi zaista do toga došlo, u roku od jedne godine stopa nezaposlenosti u FBiH bi se prepolovila jer bi sa evidencija bile brisane osobe koje su tu uglavnom samo radi zdravstvenog osiguranja", kažu u federalnom zavodu.
Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH kaže da oni koji ne traže posao ne bi trebalo da budu na evidencijama biroa.
"Na taj način stvara se lažna slika o nezaposlenosti, a osim toga gube se ogromna sredstva koja prigrabljuju oni koji ne bi trebalo da ih dobiju, kao što su pravo na zdravstvenu zaštitu i pomoć u slučaju nezaposlenosti. Ako neko ne traži posao duže vrijeme ne bi trebalo ni da prima pomoć za nezaposlenost, jer ta naknada služi da se prebrodi vrijeme dok osoba ne pronađe novi posao", ističe Gavran.
Trenutno ova naknada za nezaposlenost u FBiH, koja zavisi od visine prosječne plate, iznosi oko 330 KM mjesečno.
Da je zvanična statistika nepouzdana, ističe Gavran, pokazuje i crno tržište rada.
"Kada smo imali intenzivne akcije inspekcija protiv rada na crno broj prijavljenih se značajno povećao. Takve akcije ne bi trebalo da budu povremene nego stalne", ističe Gavran i dodaje da država ima mehanizme da suzbije crno tržište, ali oni nisu razrađeni niti se postojeći dovoljno koriste.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, kaže da u BiH postoji armija takozvanih pasivnih tražilaca posla, koji zapravo i nisu pravi tražioci zaposlenja s obzirom na to da je riječ o osobama koje su uglavnom na listama socijalne pomoći.
"U oba entiteta socijalna politika se vodi na pogrešan način i trebalo bi je premjestiti u nadležna ministarstva", tvrdi Bakšić i ističe da je najbolja socijalna politika - politika novog zapošljavanja.
Konstatuje da vlasti treba da daju povlastice poslodavcima koji otvaraju radna mjesta, te da im omoguće ambijent da mogu investirati, "a ne da im prave probleme".
Bakšić je ukazao i na lošu strukturu nezaposlenih i zaključio da se pojedinih "čekača na posao" zavodi za zapošljavanje neće nikada ni riješiti ukoliko ne bude uloženo u njihovu edukaciju i prekvalifikovanje.
Poseban problem u BiH predstavlja niska stopa aktivnosti stanovništva, koja prema anketi o radnoj snazi iznosi oko 45 posto, što znači da je oko 1,43 miliona osoba u BiH neaktivno. U neaktivno stanovništvo se ubrajaju radno sposobne osobe koje nisu zaposlene, ne preduzimaju ništa da potraže posao i nisu spremne prihvatiti ga ako im se ponudi.
Prema studiji Svjetske banke i Ekonomskog instituta u Sarajevu, osim nivoa vještina i starosti, razlozi za nisku stopu aktivnosti stanovništva su postkonfliktne traume, nedovoljna motivisanost i poteškoće u prilagođavanju tržišnom sistemu. Dodatni faktori su subjektivni osjećaj teškoće nalaženja zaposlenja, velikodušan sistem socijalnih davanja, ubijeđenost da su plate na tržištu rada niske, te podrška koja se prima kroz doznake.
Izvor: Nezavisne novine Borivoje Simić - 12.01.2011 19:53
SARAJEVO - Mada o tome nema zvaničnih podataka, procjenjuje se da polovina nezaposlenih u BiH evidentiranih na biroima za zapošljavanje uopšte ne traži posao, ali većina ostvaruje socijalna prava, zbog čega su najčešće i prijavljeni.
U BiH nema pouzdane statistike o broju nezaposlenih pa tako ni preciznih podataka koliko je na biroima takozvanih spavača.
Prema zvaničnoj statistici, a koja ignoriše armiju zaposlenih u sivoj ekonomiji, ali i samozaposlene poput individualnih poljoprivrednika, nezaposlenost u BiH iznosi oko 43 posto. Na drugoj strani, prema anketi o radnoj snazi koju provodi Agencija za statistiku BiH, stopa nezaposlenosti je oko 27 posto. U ovom slučaju zaposlenim se smatraju sva lica koja su u sedmici provođenja ankete radila bar jedan sat i ostvarila neki prihod od rada.
"Prijavljivanjem na biroe stiču se određeni socijalni benefiti, koji su najčešći motiv da se ljudi evidentiraju. S druge strane, ima radnika koji su zaposleni, ali rade na crno, a registrovani su kao nezaposlena lica, što onda vodi tome da oni ne traže aktivno posao jer ga već imaju", kažu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
U Zavodu za zapošljavanje FBiH takođe kažu da ogroman broj nezaposlenih ne traži posao, a što potvrđuje da je tokom 2010. godine više od 200.000 osoba ostvarivalo pravo na zdravstveno osiguranje putem kantonalnih službi zapošljavanja.
"Javne službe za zapošljavanje zalažu se za dislociranje zdravstvenog osiguranja iz javnih službi, a što bi ih rasteretilo i stvorilo prostor da puno više ulažu u projekte zapošljavanja i pripreme nezaposlenih za tržište rada. Ukoliko bi zaista do toga došlo, u roku od jedne godine stopa nezaposlenosti u FBiH bi se prepolovila jer bi sa evidencija bile brisane osobe koje su tu uglavnom samo radi zdravstvenog osiguranja", kažu u federalnom zavodu.
Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH kaže da oni koji ne traže posao ne bi trebalo da budu na evidencijama biroa.
"Na taj način stvara se lažna slika o nezaposlenosti, a osim toga gube se ogromna sredstva koja prigrabljuju oni koji ne bi trebalo da ih dobiju, kao što su pravo na zdravstvenu zaštitu i pomoć u slučaju nezaposlenosti. Ako neko ne traži posao duže vrijeme ne bi trebalo ni da prima pomoć za nezaposlenost, jer ta naknada služi da se prebrodi vrijeme dok osoba ne pronađe novi posao", ističe Gavran.
Trenutno ova naknada za nezaposlenost u FBiH, koja zavisi od visine prosječne plate, iznosi oko 330 KM mjesečno.
Da je zvanična statistika nepouzdana, ističe Gavran, pokazuje i crno tržište rada.
"Kada smo imali intenzivne akcije inspekcija protiv rada na crno broj prijavljenih se značajno povećao. Takve akcije ne bi trebalo da budu povremene nego stalne", ističe Gavran i dodaje da država ima mehanizme da suzbije crno tržište, ali oni nisu razrađeni niti se postojeći dovoljno koriste.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, kaže da u BiH postoji armija takozvanih pasivnih tražilaca posla, koji zapravo i nisu pravi tražioci zaposlenja s obzirom na to da je riječ o osobama koje su uglavnom na listama socijalne pomoći.
"U oba entiteta socijalna politika se vodi na pogrešan način i trebalo bi je premjestiti u nadležna ministarstva", tvrdi Bakšić i ističe da je najbolja socijalna politika - politika novog zapošljavanja.
Konstatuje da vlasti treba da daju povlastice poslodavcima koji otvaraju radna mjesta, te da im omoguće ambijent da mogu investirati, "a ne da im prave probleme".
Bakšić je ukazao i na lošu strukturu nezaposlenih i zaključio da se pojedinih "čekača na posao" zavodi za zapošljavanje neće nikada ni riješiti ukoliko ne bude uloženo u njihovu edukaciju i prekvalifikovanje.
- 1,4 miliona osoba u BiH neaktivno
- 43 odsto bh. stanovništva zvanično nezaposleno
- 200.000 osoba u FBiH ostvaruje prava putem službi za zapošljavanje
- 330 KM mjesečna naknada sa biroa u FBiH
Poseban problem u BiH predstavlja niska stopa aktivnosti stanovništva, koja prema anketi o radnoj snazi iznosi oko 45 posto, što znači da je oko 1,43 miliona osoba u BiH neaktivno. U neaktivno stanovništvo se ubrajaju radno sposobne osobe koje nisu zaposlene, ne preduzimaju ništa da potraže posao i nisu spremne prihvatiti ga ako im se ponudi.
Prema studiji Svjetske banke i Ekonomskog instituta u Sarajevu, osim nivoa vještina i starosti, razlozi za nisku stopu aktivnosti stanovništva su postkonfliktne traume, nedovoljna motivisanost i poteškoće u prilagođavanju tržišnom sistemu. Dodatni faktori su subjektivni osjećaj teškoće nalaženja zaposlenja, velikodušan sistem socijalnih davanja, ubijeđenost da su plate na tržištu rada niske, te podrška koja se prima kroz doznake.