LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Političke igre vuku SAD "pod led"
Izvor: Politika, Tanjug
Vašington -- U sada već grozničavoj trci da se postigne kompromis koji bi sprečio da drugog avgusta Amerika bankrotira, grupa senatora iz obe partije iznela je novi predlog.
Taj predlog za prevazilaženje budžetske krize, koji je ocenjen kao moguća formula za rasplet, podržala su 43 od 100 senatora iz obe partije.
Ipak, dilema ostaje s obzirom na ukopane pozicije konzervativaca u drugom kongresnom domu, čija je republikanska većina izglasala predlog zakona i ustavni amandman koji vladu obavezuje da ne troši više nego što ima.
Ovo je doduše bio samo simboličan politički čin, pošto nema šansi da prođe u, od demokrata kontrolisanom, Senatu, ali ima i praktičnu vrednost, kao ritual iskazivanja lojalnosti izbornoj bazi, kojoj su se republikanci zarekli da će se boriti protiv „velike vlade” koja mnogo troši.
Autori novog plana su tri demokrate i tri republikanca, članovi takozvane "šestočlane bande komiteta", koji za formulom uravnotežavanja budžeta traga već nekoliko meseci.
Predlog predviđa da se u idućih 10 godina budžetski izdaci smanje za 3,7 biliona (hiljada milijardi) dolara, uz jedan bilion dodatnih prihoda tako što se ne bi produžavala važnost poreskih olakšica koje je uveo bivši predsednik Buš za bogatije sugrađane, one čiji su prihodi veći od 250.000 dolara godišnje, i uz reformu nekih delova poreskog kodeksa.
Ovo poslednje je međutim anatema za mnoge republikance koji su se nekim interesnim grupama i pisano obavezali da nikad neće glasati za mere kojima se povećavaju porezi.
Predsednik Obama je pozdravio novi predlog kao način da se izađe iz političke blokade. „Konstruktivnom idejom” ocenio ga je i kongresmen Erik Kantor, vođa republikanske većine u Predstavničkom domu, ali je izbegao da ga direktno podrži.
Obama je ponovo u Beloj kući većao sa kongresnim liderima iz obe partije, ne bi li se, sada već u velikoj vremenskoj stisci, izbegao scenario koji bi doneo udarac ne samo američkim finansijama, nego i svetskoj ekonomiji.
Istovremeno, s obzirom da se krajni rok brzo približava, ekonomisti kažu da obe strane mogu mnogo da izgube. Sekretarijat za finansije navodi da će Sjedinjene Države ostati bez gotovog novca do 2. avgusta, ukoliko Kongres ne uspe da podigne granicu zaduženosti od 14 hiljada i 300 milijardi dolara.
Sekretar za finansije Timoti Gajtner je rekao da neuspeh nije opcija. „Ako se to dogodi, videćete katastrofalnu štetu širom američke i širom svetske ekonomije“, dodao je on.
Predsednik Barak Obama je proteklih dana to potvrdio, izjavivši da ne može da garantuje da će penzioneri 3. avgusta primiti svoje penzionerske čekove.
Neuspeh bi mogao da dovede do nove krize i recesije
Ekonomisti kažu da je to tek početak. Neuspeh u podizanju granice zaduženja bi mogao da dovede do velikih padova na globalnim tržištima, sličnih onima koje je svet doživeo 2008. godine.
Heder Bušej, viši ekonomista iz Centra za američki progres, kaže da bi američki kreditni rejting mogao da strada, što bi primoralo banke i kreditore da podignu kamatne stope.
„A to bi naravno imalo neposredni uticaj, ne samo na cenu pozajmica federalne vlade, koja utiče na veličinu duga američkih poreskih obveznika u budućnosti, nego će imati uticaj i na sve ostale interesne stope od kojih zavise porodice i firme“, kaže Bušej.
Kreditne kamate bi mogle da se podignu. Potrošnja bi mogla da se smanji, a već visoka stopa nezaposlenosti bi mogla još više da se poveća, jer bi firme prestale da zapošljavaju. Ako se to dogodi, Bušej kaže da je sve moguće i dodaje da „ne mislim da bi mogli da isključimo vrlo realno mogućnost da nas to ponovo povuče nazad u recesiju“.
Uprkos sličnostima sa Grčkom, Heder Bušej veruje da vlada neće da kasni sa isplatom dugova. Ona kaže i da "nije jasno zbog čega bi Amerika pala pod stečaj sada, kada izlazi iz velike recesije, a mnoge firme su ponovo stale na noge i sede na velikim profitima i gotovini".
"Stvari ovde u Americi nisu toliko loše, tako da se ne može reći da smo Grčka ili neka od tih zemalja koje su protiv volje zapale u ovakvu situaciju. Ovo bi bilo dobrovoljno kašnjenje i poruka, koju bi to uputilo investitorima i zemljama širom sveta, pa i samim Amerikancima o tome kakva je zemlja Amerika, ne bi bila prijatna“, kaže ona.
Uprkos svom uzdržanom poverenju, Bušej upozorava da nema mnogo toga što pojedinci mogu da urade da bi se spasli od mogućeg ekonomskog pada - sem da podignu glas i daju do znanja političarima da igraju veoma opasnu igru.
"Vašington post” je objavio rezultate velikog istraživanja javnog mnjenja koje pokazuje opšti porast nepoverenja prema političkim institucijama, pri čemu su gore prošli konzervativci. Obama je u tekućem zapletu u javnosti ostavio utisak razboritije ličnosti od svojih protivnika: većina anketiranih, naime, smatra da on u većoj meri brani interese srednje klase i malog biznisa od republikanaca koji se doživljavaju kao branioci interesa velikih korporacija i finansijskih institucija sa Volstrita. Nalazi istraživanja su međutim ozbiljna opomena celoj političkoj eliti: čak 63 odsto Amerikanaca se izjašnjava da će na izborima 2012. (uz predsedničke izbore, glasa se i za nove kongresmene), glasati za „nova lica”.
Uprkos košmarnim mogućnostima, većina ekonomista su optimisti. Investicioni guru firme „Standard end Purs“, Sem Stoval, kaže da je razlog to što nelikvidnost Sjedinjenih Država jednostavno ne može ni da se zamisli. „Mislim da bez obzira što većina ljudi na Vol stritu ne očekuje nezamislivo, odnosno da Kongres neće da se dogovori o povećanju granice zaduženosti, svakim danom koji prodje mi smo malo po malo sve zabrinutiji da će oni možda da urade ono što je nezamislivo“, primećuje Stoval.
Izvor: Politika, Tanjug
Vašington -- U sada već grozničavoj trci da se postigne kompromis koji bi sprečio da drugog avgusta Amerika bankrotira, grupa senatora iz obe partije iznela je novi predlog.
Ipak, dilema ostaje s obzirom na ukopane pozicije konzervativaca u drugom kongresnom domu, čija je republikanska većina izglasala predlog zakona i ustavni amandman koji vladu obavezuje da ne troši više nego što ima.
Ovo je doduše bio samo simboličan politički čin, pošto nema šansi da prođe u, od demokrata kontrolisanom, Senatu, ali ima i praktičnu vrednost, kao ritual iskazivanja lojalnosti izbornoj bazi, kojoj su se republikanci zarekli da će se boriti protiv „velike vlade” koja mnogo troši.
Autori novog plana su tri demokrate i tri republikanca, članovi takozvane "šestočlane bande komiteta", koji za formulom uravnotežavanja budžeta traga već nekoliko meseci.
Predlog predviđa da se u idućih 10 godina budžetski izdaci smanje za 3,7 biliona (hiljada milijardi) dolara, uz jedan bilion dodatnih prihoda tako što se ne bi produžavala važnost poreskih olakšica koje je uveo bivši predsednik Buš za bogatije sugrađane, one čiji su prihodi veći od 250.000 dolara godišnje, i uz reformu nekih delova poreskog kodeksa.
Ovo poslednje je međutim anatema za mnoge republikance koji su se nekim interesnim grupama i pisano obavezali da nikad neće glasati za mere kojima se povećavaju porezi.
Predsednik Obama je pozdravio novi predlog kao način da se izađe iz političke blokade. „Konstruktivnom idejom” ocenio ga je i kongresmen Erik Kantor, vođa republikanske većine u Predstavničkom domu, ali je izbegao da ga direktno podrži.
Obama je ponovo u Beloj kući većao sa kongresnim liderima iz obe partije, ne bi li se, sada već u velikoj vremenskoj stisci, izbegao scenario koji bi doneo udarac ne samo američkim finansijama, nego i svetskoj ekonomiji.
Istovremeno, s obzirom da se krajni rok brzo približava, ekonomisti kažu da obe strane mogu mnogo da izgube. Sekretarijat za finansije navodi da će Sjedinjene Države ostati bez gotovog novca do 2. avgusta, ukoliko Kongres ne uspe da podigne granicu zaduženosti od 14 hiljada i 300 milijardi dolara.
Sekretar za finansije Timoti Gajtner je rekao da neuspeh nije opcija. „Ako se to dogodi, videćete katastrofalnu štetu širom američke i širom svetske ekonomije“, dodao je on.
Predsednik Barak Obama je proteklih dana to potvrdio, izjavivši da ne može da garantuje da će penzioneri 3. avgusta primiti svoje penzionerske čekove.
Neuspeh bi mogao da dovede do nove krize i recesije
Ekonomisti kažu da je to tek početak. Neuspeh u podizanju granice zaduženja bi mogao da dovede do velikih padova na globalnim tržištima, sličnih onima koje je svet doživeo 2008. godine.
„A to bi naravno imalo neposredni uticaj, ne samo na cenu pozajmica federalne vlade, koja utiče na veličinu duga američkih poreskih obveznika u budućnosti, nego će imati uticaj i na sve ostale interesne stope od kojih zavise porodice i firme“, kaže Bušej.
Kreditne kamate bi mogle da se podignu. Potrošnja bi mogla da se smanji, a već visoka stopa nezaposlenosti bi mogla još više da se poveća, jer bi firme prestale da zapošljavaju. Ako se to dogodi, Bušej kaže da je sve moguće i dodaje da „ne mislim da bi mogli da isključimo vrlo realno mogućnost da nas to ponovo povuče nazad u recesiju“.
Uprkos sličnostima sa Grčkom, Heder Bušej veruje da vlada neće da kasni sa isplatom dugova. Ona kaže i da "nije jasno zbog čega bi Amerika pala pod stečaj sada, kada izlazi iz velike recesije, a mnoge firme su ponovo stale na noge i sede na velikim profitima i gotovini".
"Stvari ovde u Americi nisu toliko loše, tako da se ne može reći da smo Grčka ili neka od tih zemalja koje su protiv volje zapale u ovakvu situaciju. Ovo bi bilo dobrovoljno kašnjenje i poruka, koju bi to uputilo investitorima i zemljama širom sveta, pa i samim Amerikancima o tome kakva je zemlja Amerika, ne bi bila prijatna“, kaže ona.
Uprkos svom uzdržanom poverenju, Bušej upozorava da nema mnogo toga što pojedinci mogu da urade da bi se spasli od mogućeg ekonomskog pada - sem da podignu glas i daju do znanja političarima da igraju veoma opasnu igru.
"Vašington post” je objavio rezultate velikog istraživanja javnog mnjenja koje pokazuje opšti porast nepoverenja prema političkim institucijama, pri čemu su gore prošli konzervativci. Obama je u tekućem zapletu u javnosti ostavio utisak razboritije ličnosti od svojih protivnika: većina anketiranih, naime, smatra da on u većoj meri brani interese srednje klase i malog biznisa od republikanaca koji se doživljavaju kao branioci interesa velikih korporacija i finansijskih institucija sa Volstrita. Nalazi istraživanja su međutim ozbiljna opomena celoj političkoj eliti: čak 63 odsto Amerikanaca se izjašnjava da će na izborima 2012. (uz predsedničke izbore, glasa se i za nove kongresmene), glasati za „nova lica”.
Uprkos košmarnim mogućnostima, većina ekonomista su optimisti. Investicioni guru firme „Standard end Purs“, Sem Stoval, kaže da je razlog to što nelikvidnost Sjedinjenih Država jednostavno ne može ni da se zamisli. „Mislim da bez obzira što većina ljudi na Vol stritu ne očekuje nezamislivo, odnosno da Kongres neće da se dogovori o povećanju granice zaduženosti, svakim danom koji prodje mi smo malo po malo sve zabrinutiji da će oni možda da urade ono što je nezamislivo“, primećuje Stoval.