Izvor: Slobodna Dalmacija 18.11.2010. | 17:35
zašto se sigurnosne mjere sputavanja prilikom privođenja ne procjenjuju prema kaznenom djelu i osobi počinitelja
Policajci, čemu lisičine na rukama nenasilnih osoba?
Ustavna odredba kako je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja zvuči smiješno kada ugledate sredovječnu poslovnu ženu i pjevačicu, nikada prije osuđivanu, koju na suđenje zbog gospodarskog kriminaliteta dovode sputanu lisičinama i okruženu pravosudnim policajcima.
Visnja i Zdravko Pevec / Foto: Goran Matejak / BJELOVARSKI LIST / CROPIX
Dolazak bračnog para Pevec, Višnje i Zdravka, na bjelovarski sud izgledalo je kao privođenje po okolinu opasnih osoba, a ne dvoje supružnika koji su do sada predstavljali opasnost jedino za radnike svog poduzeća, a trenutno ne mogu nikoga ugroziti. Teško je zamisliti Višnju Pevec kako svladava naoružane policajce, izaziva talačku krizu na hodniku suda i bježi na slobodu. Postavlja se pitanje koliko su opravdane takve mjere sigurnosti kod osoba koje ne pripadaju kriminalnom miljeu i nikada do sada nisu pokazale nasilni karakter.
Jesu li sredstva vezivanja u takvim slučajevima nužnost ili predstavljaju tek nepotrebno ponižavanje? Brojni policajci i lisičine očekuju se u slučajevima kada se radi o kriminalcima koji bi mogli ugroziti sigurnost policajaca koji ih prate te ostalih osoba iz okoline. Međutim, u našoj praksi to je uobičajeno bez obzira na osobe koje se dovode, radi li se o okrivljenicima za krvne delikte te nasilna kaznena djela ili o osobama koje se terete za tzv. kriminal bijelih ovratnika. Kriterij, također, nije ni fizička sprema osobe koja se dovodi, jer jednako se tretiraju mišićavi nasilnici koji su u zatvorskim teretanama pojačali svoju masu kao i krhke kućanice, supruge i majke.
Internet upute
Odvjetnik Rajko Čogurić koji zastupa Anitu Lončar Papeš, suradnicu Nevenke Jurak iz Fimi-Medie, kazao nam je kako je njegova klijentica, unatoč tome što se radi o udanoj ženi s djecom i koja nije prije osuđivana, uvijek na ispitivanje u USKOK dovođena s lisičinama na rukama, a u međuvremenu joj je ukinut pritvor.
- Policajci postupaju prema internim uputama i pravilnicima, ali mislim kako bi se više trebali rukovoditi prema kaznenom djelu za koje je osoba osumnjičena i koje bi moglo ukazivati na mogućnost nasilnog ponašanja. Uostalom osumnjičenu osobu uvijek prate dvojica pravosudnih policajca te i zbog toga mislim kako su lisičine potpuno suvišne - kazao je Čogurić.
Prilikom privođenja osumnjičenika razlikuju se dvije situacije: dovođenje istražnom sucu kada su u nadležnosti ‘plavaca’ iz Ministarstva unutarnjih poslova, te dovođenje na sud nakon pokretanja kaznenog postupka kada su u nadležnosti pravosudne policije i Ministarstva pravosuđa.
Od Krunoslava Boroveca, glasnogovornika ravnateljstva MUP-a, doznajemo kako ni jedan zakon ne propisuje da se za teža kaznena djela stavljaju lisičine, a za lakša ne.
- Kriterij je procjena policajca o sigurnosnoj situaciji. Sigurno neće pogriješiti kada ih stavi. Greške i incidenti se događaju kada se lisičine ne stave, a ne u suprotnom slučaju. Ponekad počinitelj prekršaja može biti opasniji od osumnjičenog za kazneno djelo - izjasnio se Borovec.
Gotovo isto mišljenje ima i Mario Šimunović, načelnik službe osiguranja središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav.
- Mjera sputavanja lisičinama nije mjera kažnjavanja već mjera osiguranja pritvorenika ili zatvorenika. Nalog za sprovođenjem na sud popisuje upravitelj zatvora i u njemu su određene mjere sigurnosti. Također, policajac može sam odlučiti o stavljanju lisičina ako situacija pokaže da je to potrebno. Sam pritvor je mjera koja ograničava slobodu te se i time nalaže dodatni vid opreza, pogotovo što je sprovođenje na sud sigurnosno najrizičnija situacija. Mi moramo spriječiti i situacije napada na svjedoke ili odvjetnike - jasan je Šimunović.
Samo stavljanje lisičina nije uvijek i jamstvo za izbjegavanje izgreda. Na Županijskom sudu u Splitu još uvijek se sjećaju slučaja kada je osuđeni za razbojstvo glavom razbio staklo na vratima sudskog hodnika. Ne samo da je imao lisičine, već je imao i kožni pojas kojim su mu, ionako sputane, ruke dodatno lancem fiksirane u visini struka.
Načelo oportuniteta
Kožni pojas uveden je zadnjih par godina te se na splitskom sudu gotovo u pravilu koristi kod optuženika u velikim skupinama dilera te kod onih koji odgovaraju za kaznena djela ubojstva. Navedeni pojas imali su obvezno pripadnici skupine optuženih za dilanje Jakše Cvitanovića Cvika i Gorana Svaline, a obvezno ga je nosio i Luka Pezelj, ubojica Kristine Šušnjara. Još rigoroznije mjere koristile su se kod suđenja za prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom na Općinskom sudu u Karlovcu kada je Hrvoje Žužić, sin vlasnika “Soliduma”, dolazio s lancima na rukama i nogama.
- Osobno mislim kako treba ocijeniti od slučaja do slučaja, ali mislim kako policija ide načelom oportuniteta. Naime, ukoliko ne stave lisičine nekom poznatom gospodarstveniku boje se prozivanja u javnosti, a objektivno razloga za to nema. Trebalo bi pocijeniti prema kaznenom djelu i osobi počinitelja. Nevjerojatno je da nekoga tko je počinio prometnu nesreću i izazvao smrt iz nehaja dovode na suđenje sputanog kao da predstavlja sigurnosni rizik prvog stupnja. Bio sam u Austriji i Italiji i na takav način sputane vidio sam samo pripadnike mafije - jasan je odvjetnik mr. sc. Željko Gulišija iz Splita.
KATARINA MARIĆ BANJE
Mandića priveli vezanog kao ubojice Ive Pukanića
Neki od slučajeva osoba privedenih s lisičinama, za što, možda, nije bilo opravdanog razloga:
Grgo Mandić, predsjednik Udruge oboljelih od azbestoze, priveden je na Općinski sud u Zagrebu zbog kaznene prijave za povredu časti Joze Ćurkovića; Nevenka Jurak, osnivačica i direktorica Fimi-Medie, privođena je vezana zbog gospodarskog kriminaliteta; Anita Papeš Lončar, suradnica Nevenke Jurak, osumnjičena je i u lisičanama privođena zbog gospodarskog kriminaliteta; Hrvoje Žužić, na Općinski sud u Karlovcu privođen je okovan lancima zbog prometne nesreće.
No, s druge strane, nema dvojbe kako su sljedeće osobe trebale biti privedene u lisičinama i uz pratnju većeg broja pravosudnih policajaca:
Amir Mafalani, Županijski sud u Zagrebu, ubojstvo Ive Pukanića i Nike Franjića; Luka Pezelj, Županijski sud u Splitu, ubojstvo Kristine Šušnjara; Ivan Bulj, Županijski sud u Splitu, ubojstvo Anđele Bešlić; Andrija Kosanović i Elis Vujadinović, Županijski sud u Rijeci, teško ubojstvo.
zašto se sigurnosne mjere sputavanja prilikom privođenja ne procjenjuju prema kaznenom djelu i osobi počinitelja
Policajci, čemu lisičine na rukama nenasilnih osoba?
Ustavna odredba kako je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja zvuči smiješno kada ugledate sredovječnu poslovnu ženu i pjevačicu, nikada prije osuđivanu, koju na suđenje zbog gospodarskog kriminaliteta dovode sputanu lisičinama i okruženu pravosudnim policajcima.

Dolazak bračnog para Pevec, Višnje i Zdravka, na bjelovarski sud izgledalo je kao privođenje po okolinu opasnih osoba, a ne dvoje supružnika koji su do sada predstavljali opasnost jedino za radnike svog poduzeća, a trenutno ne mogu nikoga ugroziti. Teško je zamisliti Višnju Pevec kako svladava naoružane policajce, izaziva talačku krizu na hodniku suda i bježi na slobodu. Postavlja se pitanje koliko su opravdane takve mjere sigurnosti kod osoba koje ne pripadaju kriminalnom miljeu i nikada do sada nisu pokazale nasilni karakter.
Jesu li sredstva vezivanja u takvim slučajevima nužnost ili predstavljaju tek nepotrebno ponižavanje? Brojni policajci i lisičine očekuju se u slučajevima kada se radi o kriminalcima koji bi mogli ugroziti sigurnost policajaca koji ih prate te ostalih osoba iz okoline. Međutim, u našoj praksi to je uobičajeno bez obzira na osobe koje se dovode, radi li se o okrivljenicima za krvne delikte te nasilna kaznena djela ili o osobama koje se terete za tzv. kriminal bijelih ovratnika. Kriterij, također, nije ni fizička sprema osobe koja se dovodi, jer jednako se tretiraju mišićavi nasilnici koji su u zatvorskim teretanama pojačali svoju masu kao i krhke kućanice, supruge i majke.
Internet upute
Odvjetnik Rajko Čogurić koji zastupa Anitu Lončar Papeš, suradnicu Nevenke Jurak iz Fimi-Medie, kazao nam je kako je njegova klijentica, unatoč tome što se radi o udanoj ženi s djecom i koja nije prije osuđivana, uvijek na ispitivanje u USKOK dovođena s lisičinama na rukama, a u međuvremenu joj je ukinut pritvor.
- Policajci postupaju prema internim uputama i pravilnicima, ali mislim kako bi se više trebali rukovoditi prema kaznenom djelu za koje je osoba osumnjičena i koje bi moglo ukazivati na mogućnost nasilnog ponašanja. Uostalom osumnjičenu osobu uvijek prate dvojica pravosudnih policajca te i zbog toga mislim kako su lisičine potpuno suvišne - kazao je Čogurić.
Prilikom privođenja osumnjičenika razlikuju se dvije situacije: dovođenje istražnom sucu kada su u nadležnosti ‘plavaca’ iz Ministarstva unutarnjih poslova, te dovođenje na sud nakon pokretanja kaznenog postupka kada su u nadležnosti pravosudne policije i Ministarstva pravosuđa.
Od Krunoslava Boroveca, glasnogovornika ravnateljstva MUP-a, doznajemo kako ni jedan zakon ne propisuje da se za teža kaznena djela stavljaju lisičine, a za lakša ne.
- Kriterij je procjena policajca o sigurnosnoj situaciji. Sigurno neće pogriješiti kada ih stavi. Greške i incidenti se događaju kada se lisičine ne stave, a ne u suprotnom slučaju. Ponekad počinitelj prekršaja može biti opasniji od osumnjičenog za kazneno djelo - izjasnio se Borovec.
Gotovo isto mišljenje ima i Mario Šimunović, načelnik službe osiguranja središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav.
- Mjera sputavanja lisičinama nije mjera kažnjavanja već mjera osiguranja pritvorenika ili zatvorenika. Nalog za sprovođenjem na sud popisuje upravitelj zatvora i u njemu su određene mjere sigurnosti. Također, policajac može sam odlučiti o stavljanju lisičina ako situacija pokaže da je to potrebno. Sam pritvor je mjera koja ograničava slobodu te se i time nalaže dodatni vid opreza, pogotovo što je sprovođenje na sud sigurnosno najrizičnija situacija. Mi moramo spriječiti i situacije napada na svjedoke ili odvjetnike - jasan je Šimunović.
Samo stavljanje lisičina nije uvijek i jamstvo za izbjegavanje izgreda. Na Županijskom sudu u Splitu još uvijek se sjećaju slučaja kada je osuđeni za razbojstvo glavom razbio staklo na vratima sudskog hodnika. Ne samo da je imao lisičine, već je imao i kožni pojas kojim su mu, ionako sputane, ruke dodatno lancem fiksirane u visini struka.
Načelo oportuniteta
Kožni pojas uveden je zadnjih par godina te se na splitskom sudu gotovo u pravilu koristi kod optuženika u velikim skupinama dilera te kod onih koji odgovaraju za kaznena djela ubojstva. Navedeni pojas imali su obvezno pripadnici skupine optuženih za dilanje Jakše Cvitanovića Cvika i Gorana Svaline, a obvezno ga je nosio i Luka Pezelj, ubojica Kristine Šušnjara. Još rigoroznije mjere koristile su se kod suđenja za prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom na Općinskom sudu u Karlovcu kada je Hrvoje Žužić, sin vlasnika “Soliduma”, dolazio s lancima na rukama i nogama.
- Osobno mislim kako treba ocijeniti od slučaja do slučaja, ali mislim kako policija ide načelom oportuniteta. Naime, ukoliko ne stave lisičine nekom poznatom gospodarstveniku boje se prozivanja u javnosti, a objektivno razloga za to nema. Trebalo bi pocijeniti prema kaznenom djelu i osobi počinitelja. Nevjerojatno je da nekoga tko je počinio prometnu nesreću i izazvao smrt iz nehaja dovode na suđenje sputanog kao da predstavlja sigurnosni rizik prvog stupnja. Bio sam u Austriji i Italiji i na takav način sputane vidio sam samo pripadnike mafije - jasan je odvjetnik mr. sc. Željko Gulišija iz Splita.
KATARINA MARIĆ BANJE
Mandića priveli vezanog kao ubojice Ive Pukanića
Neki od slučajeva osoba privedenih s lisičinama, za što, možda, nije bilo opravdanog razloga:
Grgo Mandić, predsjednik Udruge oboljelih od azbestoze, priveden je na Općinski sud u Zagrebu zbog kaznene prijave za povredu časti Joze Ćurkovića; Nevenka Jurak, osnivačica i direktorica Fimi-Medie, privođena je vezana zbog gospodarskog kriminaliteta; Anita Papeš Lončar, suradnica Nevenke Jurak, osumnjičena je i u lisičanama privođena zbog gospodarskog kriminaliteta; Hrvoje Žužić, na Općinski sud u Karlovcu privođen je okovan lancima zbog prometne nesreće.
No, s druge strane, nema dvojbe kako su sljedeće osobe trebale biti privedene u lisičinama i uz pratnju većeg broja pravosudnih policajaca:
Amir Mafalani, Županijski sud u Zagrebu, ubojstvo Ive Pukanića i Nike Franjića; Luka Pezelj, Županijski sud u Splitu, ubojstvo Kristine Šušnjara; Ivan Bulj, Županijski sud u Splitu, ubojstvo Anđele Bešlić; Andrija Kosanović i Elis Vujadinović, Županijski sud u Rijeci, teško ubojstvo.