LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
I Italija zatražila finansijsku pomoć Kine
Peking spasava dužnike u državama EU
Blic
Italijanska vlada se obratila Kini za pomoć u nadi da će je Peking, koji raspolaže velikom količinom gotovog novca, spasti od finansijske krize kupovinom znatne količine italijanskih obveznica i investiranjem u strateške kompanije, navode „Fajnenšel tajms” i „Vol strit džornal”.
Očajnički korak: Premijeri Ven Žibao i Silvio Berluskoni
Ta vest je juče dovela do naglog skoka vrednosti akcija na evropskim berzama pošto su ublažena strahovanja investitora da će dužnička kriza zahvatiti i treću po veličini evropsku ekonomiju. Ovim potezom Peking se još jednom našao u ulozi spasioca evropskih dužnika, iako se ne zna koliko će italijanskog duga otkupiti.
Kako tvrde italijanski zvaničnici, Lu Đivej, predsednik Kineske investicione korporacije (CIC), jednog od najvećih suverenih fondova u svetu, bio je na čelu delegacije koja je prošle sedmice posetila Rim i razgovarala s Đuliom Tremontijem, ministrom finansija, i drugim italijanskim funkcionerima, a „Fajnenšel tajms” ističe da su nedelju dana pre toga italijanski zvaničnici boravili u Pekingu, dodajući da su tom prilikom nastavljeni pregovori započeti u avgustu.
CIC se u potpunosti nalazi u vlasništvu kineske države i procenjuje se da poseduje akcije u vrednosti od 400 milijardi dolara. Ova vest je objavljena u trenutku kada su troškovi pozajmica dostigli rekordno visok nivo za italijansku vladu.
- Kad na scenu stupi tako krupan kupac kao što je Kina, kamate neminovno padaju. To znači da će Italijani lakše moći da finansiraju ekonomski rast - izjavio je Mark Jang iz „Fič rejtingsa”, agencije za procenu kreditnog rejtinga.
U julu prošle godine Kina je otkupila grčke obveznice; u januaru je kupila španske, a u junu Mađarske. Sve ove evropske nacije, iako nerado, prodaju svoje dugove Kini, uprkos tome što je Đulio Tremonti, jedan od tvoraca sadašnje nagodbe s Kinom, naširoko pisao o kineskoj „kolonizaciji” Evrope. Ipak, s obzirom na to da su šanse da Grčka bankrotira u narednih pet godina porasle na 98 odsto i da se očekuje da agencija „Mudis” krajem sedmice snizi i kreditni rejting Francuske, Evropa ne može mnogo da bira od koga će da dobije hitno potrebna likvidna sredstva.
Evropski analitičari su oprezni u vezi s ishodom italijansko-kineskih pregovora. Uprkos tome što je Peking u više navrata istakao da ima poverenje u kreditnu sposobnost zemalja kao što su Grčka i Portugal, stručnjaci kažu da je Kina u suštini otkupila samo mali deo evropskog duga. Koliki se tačno iznos od 1.900 milijardi evra italijanskog duga nalazi u vlasništvu Kine niko, za sada ne zna, ali je neimenovani italijanski funkcioner rekao za „Fajnenšel tajms” da se radi o svega četiri odsto. S rezervama gotovog novca od oko tri hiljade milijardi dolara, Kina je danas najveći kreditor na svetu i u tome je premašila čak i zajmove Svetske banke.
- Kina je očigledno postala najvažniji kreditor Sjedinjenih Država. To joj omogućava da vrši prilično veliki pritisak u bilateralnim razgovorima i to se vidi u kontekstu bilateralnih odnosa - smatra Domeniko Lombardi, ekspert za međunarodne valute u Institutu Brukings u Vašingtonu.
Kina ostvaruje godišnju privrednu ekspanziju po stopi od oko osam odsto, što je bez presedana u svetu. Ona se sve više probija i na evropska tržišta i ima velika potraživanja u evrima, zbog čega joj je stalo da ga „spase”. Svesna da bi ekonomska kriza u Evropi mogla da destabilizuje njenu izvozno orijentisanu privredu, Kina je počela da koristi svoju novostečenu moć ulažući prvo u prezaduženu Grčku, zatim u Španiju, a sada i u Italiju. A prošle nedelje Peking je saopštio da će podržati ideju da London postane centar za trgovanje juanom izvan Kine, za šta se britanski biznismeni i banke odavno zalažu.
U nedavnom članku onlajn izdanja „Fajnenšel njuza”, Rejčel Šumejker je ocenila da je sve što Kina radi u Evropi sračunato na to da nešto dobije zauzvrat u „formi pragmatične trampe par ekselans”. Na primer, u zamenu za otkup nepoznate količine mađarskih obveznica i kreditnu liniju tešku jednu milijardu evra, Mađarska je pristala da postane logistička ispostava Kine u Evropi i distribucioni centar za tehnološku kompaniju „Huavej”.
Orbanov plan zaštite države
Predsednik mađarske vlade Viktor Orban izneo je pred poslanicima parlamenta „Plan zaštite države”, koji bi trebalo da zaustavi privrednu krizu, smanji dug zemlje i budžetski deficit, uvede red u velike sisteme i poboljša standard građana.
Plan predviđa:
1. Oštra borba protiv zelenaša. Promenom Krivičnog zakonika biće pooštrene kazne protiv zelenaša, kamata na kredite će biti ograničena, a ukupan dug ne sme da bude veći od 30 odsto glavnice.
2. Sprečavanje povećavanja režijskih troškova - biće utvrđene maksimalne cene za vodu, odnošenje smeća i troškove kanalizacije.
3. Usvajanje „stabilizacionih zakona“ koji bi trebalo da utvrde finansiranje penzija, zdravstva i lokalnih samouprava, uz neke izmene u poreskom sistemu.
4. „Plan zaštite doma” predviđa mere za pomoć ljudima koji su uzeli kredite sa deviznom klauzulom, pre svega švajcarskim frankom. Banke su pozvane da omoguće da se krediti u devizama pretvore u forinte bez obračuna dodatnih troškova, da se liše prekomerne dobiti i prihvate do 2014. fiksirani kurs od 180 forinti za jedan franak.
5. „Finansijska zaštita” države - ukupni dug zemlje će stalno biti smanjivan.
6. Novo zapošljavanje, kroz javne radove i sezonske poslove u poljoprivredi i podsticanjem dolaska novih investitora.
Peking spasava dužnike u državama EU
Blic
Italijanska vlada se obratila Kini za pomoć u nadi da će je Peking, koji raspolaže velikom količinom gotovog novca, spasti od finansijske krize kupovinom znatne količine italijanskih obveznica i investiranjem u strateške kompanije, navode „Fajnenšel tajms” i „Vol strit džornal”.
Očajnički korak: Premijeri Ven Žibao i Silvio Berluskoni
Ta vest je juče dovela do naglog skoka vrednosti akcija na evropskim berzama pošto su ublažena strahovanja investitora da će dužnička kriza zahvatiti i treću po veličini evropsku ekonomiju. Ovim potezom Peking se još jednom našao u ulozi spasioca evropskih dužnika, iako se ne zna koliko će italijanskog duga otkupiti.
Kako tvrde italijanski zvaničnici, Lu Đivej, predsednik Kineske investicione korporacije (CIC), jednog od najvećih suverenih fondova u svetu, bio je na čelu delegacije koja je prošle sedmice posetila Rim i razgovarala s Đuliom Tremontijem, ministrom finansija, i drugim italijanskim funkcionerima, a „Fajnenšel tajms” ističe da su nedelju dana pre toga italijanski zvaničnici boravili u Pekingu, dodajući da su tom prilikom nastavljeni pregovori započeti u avgustu.
CIC se u potpunosti nalazi u vlasništvu kineske države i procenjuje se da poseduje akcije u vrednosti od 400 milijardi dolara. Ova vest je objavljena u trenutku kada su troškovi pozajmica dostigli rekordno visok nivo za italijansku vladu.
- Kad na scenu stupi tako krupan kupac kao što je Kina, kamate neminovno padaju. To znači da će Italijani lakše moći da finansiraju ekonomski rast - izjavio je Mark Jang iz „Fič rejtingsa”, agencije za procenu kreditnog rejtinga.
U julu prošle godine Kina je otkupila grčke obveznice; u januaru je kupila španske, a u junu Mađarske. Sve ove evropske nacije, iako nerado, prodaju svoje dugove Kini, uprkos tome što je Đulio Tremonti, jedan od tvoraca sadašnje nagodbe s Kinom, naširoko pisao o kineskoj „kolonizaciji” Evrope. Ipak, s obzirom na to da su šanse da Grčka bankrotira u narednih pet godina porasle na 98 odsto i da se očekuje da agencija „Mudis” krajem sedmice snizi i kreditni rejting Francuske, Evropa ne može mnogo da bira od koga će da dobije hitno potrebna likvidna sredstva.
Evropski analitičari su oprezni u vezi s ishodom italijansko-kineskih pregovora. Uprkos tome što je Peking u više navrata istakao da ima poverenje u kreditnu sposobnost zemalja kao što su Grčka i Portugal, stručnjaci kažu da je Kina u suštini otkupila samo mali deo evropskog duga. Koliki se tačno iznos od 1.900 milijardi evra italijanskog duga nalazi u vlasništvu Kine niko, za sada ne zna, ali je neimenovani italijanski funkcioner rekao za „Fajnenšel tajms” da se radi o svega četiri odsto. S rezervama gotovog novca od oko tri hiljade milijardi dolara, Kina je danas najveći kreditor na svetu i u tome je premašila čak i zajmove Svetske banke.
- Kina je očigledno postala najvažniji kreditor Sjedinjenih Država. To joj omogućava da vrši prilično veliki pritisak u bilateralnim razgovorima i to se vidi u kontekstu bilateralnih odnosa - smatra Domeniko Lombardi, ekspert za međunarodne valute u Institutu Brukings u Vašingtonu.
Kina ostvaruje godišnju privrednu ekspanziju po stopi od oko osam odsto, što je bez presedana u svetu. Ona se sve više probija i na evropska tržišta i ima velika potraživanja u evrima, zbog čega joj je stalo da ga „spase”. Svesna da bi ekonomska kriza u Evropi mogla da destabilizuje njenu izvozno orijentisanu privredu, Kina je počela da koristi svoju novostečenu moć ulažući prvo u prezaduženu Grčku, zatim u Španiju, a sada i u Italiju. A prošle nedelje Peking je saopštio da će podržati ideju da London postane centar za trgovanje juanom izvan Kine, za šta se britanski biznismeni i banke odavno zalažu.
U nedavnom članku onlajn izdanja „Fajnenšel njuza”, Rejčel Šumejker je ocenila da je sve što Kina radi u Evropi sračunato na to da nešto dobije zauzvrat u „formi pragmatične trampe par ekselans”. Na primer, u zamenu za otkup nepoznate količine mađarskih obveznica i kreditnu liniju tešku jednu milijardu evra, Mađarska je pristala da postane logistička ispostava Kine u Evropi i distribucioni centar za tehnološku kompaniju „Huavej”.
Orbanov plan zaštite države
Predsednik mađarske vlade Viktor Orban izneo je pred poslanicima parlamenta „Plan zaštite države”, koji bi trebalo da zaustavi privrednu krizu, smanji dug zemlje i budžetski deficit, uvede red u velike sisteme i poboljša standard građana.
Plan predviđa:
1. Oštra borba protiv zelenaša. Promenom Krivičnog zakonika biće pooštrene kazne protiv zelenaša, kamata na kredite će biti ograničena, a ukupan dug ne sme da bude veći od 30 odsto glavnice.
2. Sprečavanje povećavanja režijskih troškova - biće utvrđene maksimalne cene za vodu, odnošenje smeća i troškove kanalizacije.
3. Usvajanje „stabilizacionih zakona“ koji bi trebalo da utvrde finansiranje penzija, zdravstva i lokalnih samouprava, uz neke izmene u poreskom sistemu.
4. „Plan zaštite doma” predviđa mere za pomoć ljudima koji su uzeli kredite sa deviznom klauzulom, pre svega švajcarskim frankom. Banke su pozvane da omoguće da se krediti u devizama pretvore u forinte bez obračuna dodatnih troškova, da se liše prekomerne dobiti i prihvate do 2014. fiksirani kurs od 180 forinti za jedan franak.
5. „Finansijska zaštita” države - ukupni dug zemlje će stalno biti smanjivan.
6. Novo zapošljavanje, kroz javne radove i sezonske poslove u poljoprivredi i podsticanjem dolaska novih investitora.