PDV: Politička ili ekonomska priča

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
PDV: Politička ili ekonomska priča

5. jul 2010. | 08:16 | Izvor: Politika Beograd -- Pokušaj Mirka Cvetkovića da ohladi glave svojim ministrima Diani Dragutinović i Mlađanu Dinkiću, i spor oko PDV-a stavi ad akta, propao je posle nekoliko dana.
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja „poklopio” je premijera i ponovio da se porez na dodatu vrednost neće povećati dok je on u vladi.

Čak i za poslovično upornog Dinkića ovakvo gaženje preko reči prvog čoveka Vlade Srbije nije uobičajeno.

„Nije dobra poruka ni kada dva ministra javno polemišu, ali kada se i posle premijerovog pomiriteljskog pokušaja i dalje na tome insistira, to bi morala da bude kap koja preliva čašu u svakom jedinstvenom timu. U nekoj normalnoj zemlji posle takvog stava jednog ministra ili ta vlada ne bi sastavila 48 sati, ili on u njoj ne bi sastavio 48 sati, kaže Đorđe Vukadinović, urednik „Nove srpske političke misli”.

Da se tako nešto dogodi i u Srbiji šanse su praktično nikakve. Pogotovo što je reč o Mlađanu Dinkiću, čoveku ogromne energije (koju mu priznaju čak i najveći politički rivali), poznatom i po tome što najčešće od njega zavisi dokle će biti u nekoj vladi, odnosno dokle će ta vlada trajati.

Sada, pošto je potencijal svoje nove Unije regiona proverio na nekoliko lokalnih izbora i pobedio na poslednjim u Boru, i pošto se, izgleda, sa sve manje obzira odnosi prema ljudima s kojima deli vlast, reklo bi se da je Dinkić, kao i obično mnogo ranije od drugih, krenuo u kampanju za parlamentarne izbore.

Populizam u pozadini

Budući da Dinkić rukovodi ekonomskim sektorima i da se najčešće u toj sferi i sukobi s koalicionim partnerima (kao u slučaju PDV-a), da li su njegovi potezi motivisani ekonomskim ili političkim razlozima?

Ekonomista Miroslav Prokopijević, direktor Centra za slobodno tržište, smatra da Dinkić najčešće nastupa populistički i svoju ocenu potkrepljuje njegovim projektima poput dovođenja Fijata („koji nikako da proradi, a pitanje je kada će i hoće li uopšte proraditi”) ili podele akcija („umesto 1.000 – pet evra”).

„Ili, zalaganje za prodaju Telekoma, a s druge stranke bacanje tih para u firme koje su gubitaši, kao što su RTB Bor ili Petrohemija-Negotin… Prema tome, osnovna odrednica njegovog delovanja nisu ekonomski udžbenici i ekonomska logika, nego populizam. Recimo, teranje nemačkih investitora je čist populizam jer, s obzirom na imidž koji Nemci uživaju među najvećim brojem birača, to verovatno kod njih nailazi na odobravanje, mada je sa ekonomskog stanovišta to katastrofalna izjava. A što se tiče PDV-a, tu je u pravu, tu ekonomski razlozi govore njemu u prilog, ističe Prokopijević.

To što, ipak, uspeva da se održi na vlasti sve ove godine, Prokopijević objašnjava interesom koji je objedinjavao sve koalicione vlade od 2000. godine, svejedno koliko imaju različite ideje oko toga šta bi trebalo raditi i šta ne treba raditi – a to je interes održanja vlasti.

B92
 
Član
Učlanjen(a)
18.05.2010
Poruka
376
Presipanje iz šupljeg u prazno.
Ekonomska pravila su veoma prosta. Nema tu mnogo mudrovanja ali na žalost ubedili su nas da od nas samih malo toga zavisi. Svetska ekonomska kriza nije izgovor za sve neuspešne poteze te sunovrat srpske ekonomije.
Ako hoćemo veći priliv od naftnih derivata onda smanjujemo cenu, povećavamo potrošnju i normalno je od toga i očekivati krajnju korist. Mi radimo upravo suprotno. Potrošnja je opala gotovo 40%, sa novim poskupljenjima taj trend će se nastaviti.
NIS ima monopol na srpskom tržištu mada 51% akcija imaju Rusi. Umesto da se odobri slobodan uvoz derivata, država monopolom čini usluge privatnom ivestitoru a na štetu samih potrošača. Kada je prodat SARTID-Smederevo, otpisan je dug od skoro milijardu dolara. Opet na štetu gradjana. itd........................................:fool:
 
Član
Učlanjen(a)
03.07.2010
Poruka
255
Nije ni čudo što među ministrima ima toliko polemike, kad je vlada sastavljena od dosta malih stranaka, pa dok svi zadovolje svoje interese, ostane malo prostora za dogovor. Jedino za teme oko kojih nema konsenzusa. A slučajeva, kao što je sa Dinkićem, sa kojim se teško može pregovarati ima dosta - takav je slučaj i sa Krkobabićem, koji, čim neko udari po penzijama, preti da će raspustiti Vladu i ne prihvata nikakve ustupke. A o reformi penzionog sistema ni govora!
Jedina dobra stvar kod Dinkića je što nije bio za to da se NIS proda za 400 miliona, već je tražio veću i pravedniju cifru. Mada se i tu postavlja pitanje da li se vodio ekonomskim razlozima, ili opet samo političkim, pošto je i on znao da nema velikog uticaja na odluku o prodaji. Da ne govorim o odluci da se deli 5.000 din državnim službenicima. To neće nikako poboljšati njihovu situaciju, a budžet će pretrpeti veliki trošak, iako se stalno apeluje na to da moramo štedeti.
 
Natrag
Top