LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Ove nedelje igra za opstanak evra
Izvor: Beta
Brisel -- Zona evre se narednih dana neizostavno mora pozabaviti novim planom spasavanja Grčke što bi moglo uključiti preuzimanje duga te zemlje.
"Vreme je da se Evropa probudi", rekao je grčki premijer Jorgos Papandreu.
On uverava da je "na putu postizanje rešenja koje će dati dugoročni predah za dug" njegove zemlje, najslabije karike u Evropskoj monetarnoj uniji. Trenutak je ozbiljan.
Treća privreda te zone, italijanska je pred teškom nedeljom na tržištu, i to dok je stegla kaiš donoseći rekordnom brzinom plan štednje od 48 milijardi evra.
"Moramo sprečiti da se zaraza iz Grčke proširi u Španiji i Italiji, i ostatku evrozone", upozorio je belgijski ministar finansija Didije Reinders i dodao da "pomažući Grčkoj, pomažemo i sebi tako što ćemo izbeći da zona evra bude pogođena u celini".
Ali, nova zona turbulencije mogli brzo nastati iznad zone evra ukoliko njeni lideri, u četvrtak u Briselu, ne utvrde drugi paket pomoći Grčkoj, slične veličine kao i prvi od 110 milijardi evra, utvrdjen prošle godine, koji se već sada pokazao kao nedovoljan.
Pregovori su usredsređeni na način na koji bi privatni poverioci - komercijalne banke, bili uključeni u drugi plan za pomoć Grčkoj. Nemačka zahteva od banaka da olakšaju portfelje da bi javno mnjenje "progutalo pilulu" plaćanja za druge.
Jedna ideja dobija podršku - da se Grčkoj daju sredstva, kroz pomoć Fonda za evro (EFSF), da na tržištu otkupi deo svog sopstvenog javnog duga. Prednost - vrednost duga je sada nešto više od polovine prvobitne vrednosti.
Nemačko Ministarstvo finansija procenjuje da bi Atina tako smanjila dug za 20 milijardi evra. Rizik je prisilni pad finansijskih institucija bi de fakto doveo Atinu u moratorijum na plaćanje (bankrot) čega se plaši Evropska centralna banka (ECB). To pitanje, međutim, više nije tabu tema u zoni evra.
Šef nemačke centralne banke Jens Vajdman je skeptičan. "Čak i smanjenje duga neće doneti pravo pooljšanje" jer će Grčka i dalje troši više nego što proizvodi i neće se rešiti deficita, rekao je on.
Očekuje se reakcija tržišta reakcija na kojem će na probi biti i evropske banke koje su, po rezultatima objavljenim u petak uveče, jedva prošle "stres-test". Rezultat jeste nesto bolji od očekivanog, ali velika slabost testa je bila to što nije uzet u obzir rizik od moratorijuma.
Merkel uslovljava učešće na samitu
Nemačka kancelarka Angela Markel nije kategorično odbacila restuktuiranje grčkog duga i upozorila je da će prisustvovati vanrednom samitu evro zone u četvrtak samo ako budu donete konkretne odluke. Upitana da li je "optimista" po tom pitanju, ona je odgovorila da "veruje da možemo da napredujemo po pitanju novom grčkom programu. Moramo da se bavimo Grčkom".
Izvor: Beta
Brisel -- Zona evre se narednih dana neizostavno mora pozabaviti novim planom spasavanja Grčke što bi moglo uključiti preuzimanje duga te zemlje.
On uverava da je "na putu postizanje rešenja koje će dati dugoročni predah za dug" njegove zemlje, najslabije karike u Evropskoj monetarnoj uniji. Trenutak je ozbiljan.
Treća privreda te zone, italijanska je pred teškom nedeljom na tržištu, i to dok je stegla kaiš donoseći rekordnom brzinom plan štednje od 48 milijardi evra.
"Moramo sprečiti da se zaraza iz Grčke proširi u Španiji i Italiji, i ostatku evrozone", upozorio je belgijski ministar finansija Didije Reinders i dodao da "pomažući Grčkoj, pomažemo i sebi tako što ćemo izbeći da zona evra bude pogođena u celini".
Ali, nova zona turbulencije mogli brzo nastati iznad zone evra ukoliko njeni lideri, u četvrtak u Briselu, ne utvrde drugi paket pomoći Grčkoj, slične veličine kao i prvi od 110 milijardi evra, utvrdjen prošle godine, koji se već sada pokazao kao nedovoljan.
Pregovori su usredsređeni na način na koji bi privatni poverioci - komercijalne banke, bili uključeni u drugi plan za pomoć Grčkoj. Nemačka zahteva od banaka da olakšaju portfelje da bi javno mnjenje "progutalo pilulu" plaćanja za druge.
Jedna ideja dobija podršku - da se Grčkoj daju sredstva, kroz pomoć Fonda za evro (EFSF), da na tržištu otkupi deo svog sopstvenog javnog duga. Prednost - vrednost duga je sada nešto više od polovine prvobitne vrednosti.
Nemačko Ministarstvo finansija procenjuje da bi Atina tako smanjila dug za 20 milijardi evra. Rizik je prisilni pad finansijskih institucija bi de fakto doveo Atinu u moratorijum na plaćanje (bankrot) čega se plaši Evropska centralna banka (ECB). To pitanje, međutim, više nije tabu tema u zoni evra.
Šef nemačke centralne banke Jens Vajdman je skeptičan. "Čak i smanjenje duga neće doneti pravo pooljšanje" jer će Grčka i dalje troši više nego što proizvodi i neće se rešiti deficita, rekao je on.
Očekuje se reakcija tržišta reakcija na kojem će na probi biti i evropske banke koje su, po rezultatima objavljenim u petak uveče, jedva prošle "stres-test". Rezultat jeste nesto bolji od očekivanog, ali velika slabost testa je bila to što nije uzet u obzir rizik od moratorijuma.
Merkel uslovljava učešće na samitu
Nemačka kancelarka Angela Markel nije kategorično odbacila restuktuiranje grčkog duga i upozorila je da će prisustvovati vanrednom samitu evro zone u četvrtak samo ako budu donete konkretne odluke. Upitana da li je "optimista" po tom pitanju, ona je odgovorila da "veruje da možemo da napredujemo po pitanju novom grčkom programu. Moramo da se bavimo Grčkom".