Osteorporozu ima svaka treća žena

[Big Moca]

Osteorporozu ima svaka treća žena

Od osteoporoze boluje pola miliona žena u Srbiji. Procenjuje se da svaka treća žena posle 50. godine ima nisku koštanu masu.

Svaka klizavica za Bosiljku N. iz Beograda pretvara se u noćnu moru otkad je, zbog pada na ledu, već lomila ručni zglob. Jesenas je nosila četiri nedelje gips na nozi jer se okliznula na mokrom lišću, a prethodne godine je u gips stigla jer je nezgodno stala u svojoj dnevnoj sobi. Međutim, ova šezdesetdvogodišnja Beograđanka u gips ne dospeva jer je nespretna, već zbog dijagnoze osteoporoze, koju deli sa, procenjuje se, oko 500.000 žena u Srbiji.

Primarijus dr Milena Đurić, internista, član Konzilijuma za osteoporozu u Institutu za ortopedsko-hirurške bolesti "Banjica" kaže kako u Srbiji nema zvanične statistike koliko osoba zbog gubitka koštane mase ima osteoporozu, ali se na istraživanjima na malim uzorcima došlo do broja od pola miliona žena. Time se potvrđuje učestalost javljanja kakva postoji i u zapadnoj Evropi - da svaka treća žena posle 50. godine ima nisku koštanu masu. Procenjuje se da u Srbiji i oko 200.000 muškaraca ima osteoporozu.

Po rečima doktorke Đurić, pre 50. godine života faktori rizika su ozbiljna oboljenja koja ugrožavaju skelet, pre svega endokrinološka oboljenja, problemi sa štitnom žlezdom, sa organima za reprodukciju ili autoimuna oboljenja, jer terapija kortikosteroidima utiče na koštanu masu.

Međutim, za žene posle 50. godine, faktori rizika su životna dob - što je osoba starija, veći je rizik da ima nekvalitetnu kost, pol (žene, ipak, češće obolevaju), pušenje, alkoholizam i nasleđe: u većem riziku su osobe kod kojih su u porodičnoj istoriji bolesti zabeleženi prelomi kod majke pre 80. godine.

Ipak, najvažniji podatak da se pomisli na osteoporozu je, kako upozorava naša sagovornica, činjenica da pred sobom imamo osobu koja je već doživela neki prelom, ali posle minimalne traume. Na primer, prelom posle pada na ravnoj površini, kada je neki neznatni napor izazvao pucanje pršljena ili rebara, kada je osoba pala sa stolice i polomila kuk što se ne očekuje. Čak i na poledici do preloma mnogo češće dolazi kod osoba koje imaju nekvalitetnu koštanu masu.

"Postoje lekovi koji zaustavljaju započeti proces gubitka koštane mase, koji počinje posle menopauze. Važno je reagovati u prvih pet do osam godina posle menopauze, kada se dešava najbrži koštani gubitak. S druge strane, imamo lekove koji stimulišu formiranje koštane mase i koji se sada u svetu veoma forsiraju. O njima se najviše govori, ali oni su i najskuplji. Lekovi za osteoporozu su na pozitivnoj listi i dobijaju se na recept u velikom broju slučajeva. Lekarima je drago da je Fond zdravstvenog osiguranja prepoznao potrebe žena koje su sklone prelomima. Nažalost, žene te lekove kod nas, kao i u svetu, dobijaju besplatno tek kada do preloma dođe nekoliko puta. Potrebno je da imate lošu koštanu masu i tri preloma da dobijete najskuplji i najbolji lek za osteoporozu, ali bolje išta nego ništa.",kaže dr Milena Đurić.

Loša koštana masa podrazumeva da pacijent ima na denzitometrijskom nalazu rezultat od minus 2,5 standardnih devijacija, što označava odstupanje od referentnih vrednosti kod zdravih, mladih žena. Ipak, danas su se stavovi promenili, pa terapiju lekari počinju i bez ovog nalaza, samo na osnovu podatka da je došlo do preloma posle minimalne traume, pa se lekovi daju i kad je denzitometrijski nalaz bolji.

Zanimljivo je, međutim, da se žene masovno žale da im lekovi ne prijaju i često odustaju od terapije čak po cenu rizika od novog preloma. Takođe, primećeno je da se posle uzimanja lekova za lečenje osteoporoze stvaraju kamenčići u bubrezima.

"Tačno je da se pacijenti žale da su im lekovi "teški" i odustaju. Tablete koje se piju zahtevaju izuzetno zdrav želudac. Pacijenti na oralnoj terapiji se žale na mučninu, gorušicu, bolove iza grudne kosti, probleme s jednjakom. Ukoliko se ovakve tegobe javljaju, mi obustavljamo ovu terapiju i prelazimo na davanje lekova bisfosfonata preko vene, ali oni nisu dostupni na recept. Daju se na svaka tri meseca u vidu jedne intravenske injekcije i to košta 10.000 dinara. Još novija terapija moguća je kroz preparat koji se daje jedanput godišnje i košta 35.000 dinara.", navodi doktorka Đurić.

U poslednje vreme veliki značaj se pridaje vitaminu Ka, koji se pridodaje kalcijumu, što je obavezan dodatak svim vrstama terapije, jer sprečava taloženje kalcijuma u krvnim sudovima i bubrezima.

"Nelečenjem se povećava rizik od preloma, a posledice preloma su teške za svaku osobu, naročito prelom kuka, čega se svi najviše plašimo jer ovaj prelom nosi visok stepen smrtnosti: 20 odsto žena umre u prvoj godini posle preloma kuka, a kod muškaraca je procenat iz nepoznatih razloga i veći. Tu je i visok stepen invaliditeta. Smatra se da se kod više od 50 odsto osoba s prelomima kuka nikada ne vrati prethodni kvalitet života" kaže doktorka Đurić.

Izvor: Politika/ Olivera Popović

 

[PYC]

Kada je u pitanju osteoporoza nalazimo se u području na kojem konvencionalna madicina izgleda, ne samo da nema nikakve rezultate u liječenju, već potpuno pogrešnim terapijama tj. suplementacijom kalcijuma i lijekovima iz grupe bifosfonata radi na pogoršavanju bolesti. Ne poznajem ni jednu osobu koja je problem osteoporoze riješila ili bar ublažila poštujući protokole propisane od strane ljekara. Moguće rješenje se izgleda nazire u članku Barbare Burki koja se poziva na istraživanje Valtera Lasta, njemačkog medicinskog biohemičara koji je odavno došao u sukob I sa svojom savješću I sa medicinskim establišmentom. Razočaran, napustio je posao I preselio se na Novi Zeland gdje je samostalno nastavio istraživanja i raskrinkavanja ustaljenih, neefikasnih I pogrešnih medicinskih tretmana I preporuka za pojedine bolesti. Ovo je samo dio članka koji je objavljen u holandskom izdanju časopisa Neksus a preveden je i u hrvatskom izdanju istog časopisa br.28. oktobra 2008:


Kalcij i magnezij zajednićki djeluju u tijelu, ali su i suprotni po svojim učincima na nas metabolizam. To je najvećim dijelom rezultat aktivnosli doštitnih (paratiroidnih) žlijezda koje nastoje održati konstantan kombinirani umnožak kalcija i magnezija u našoj krvi te njihovu ravnotežu s fosforom. Ako je razina magnezija niska, razina kalcija mora porasti kako bi se povratila ravnoteža. Odakle dolazi taj dodatni kalcij? Iz kostiju i zuba, naravno!
To je još veći problem kada su doštitne žlijezde kronično prestimulirane, obično u kombinaciji s nedovoljno aktivnom štitnom žlijezdom. To je česta situacija kod prisutnosti kandidijaze, amalgamskih zubnih plombi i ispuna korijenskih kanala: čini se da sve to suzbija funkciju štitnjače i pretjerano stimulira doštitne žlijezde.
Što tijelo radi sa suvišnim kalcijem u krvi? Odbacuje ga u tkivo svugdje gdje postoji neka kronična upala. To vodi, na primjer, do kalcifikacije zglobova, kao kod artritisa, te do kalcifikacije jajnika i drugih žlijezda, posljedica čega je smanjena proizvodnja hormona. Kalcificirani bubrezi s vremenom dovode do potrebe za dijalizom, a kalcifikacija u tkivu dojki, posebno u mliječnim kanalima, često se rješava nepotrebnim mastektomijama i drugim invazivnim tretmanima.
Medicinski autoriteti tvrde da je visoku učestalost osteoporoze i karijesa u zemljama Zapada moguće prevenirati visokim unosom kalcija. Međutim, objavljeni dokazi otkrivaju da je istina suprotna. Stanovništvo Azije i Afrike s vrlo niskim unosom od oko 300 miligrama (mg) kalcija dnevno ima vrlo nisku učestalost osteoporoze. U Africi, Bantu žene s unosom od 200 do 350 mg kalcija dnevno imaju najnižu učestalost osteoporoze u svijetu. U zapadnim zemljama s visokim unosom mliječnih proizvoda, prosječan unos kalcija je oko 1.000 mg. Što je unos kalcija veći, posebno u obliku proizvoda od kravljeg mlijeka (osim maslaca), veća je učestalost osteoporooze.
Hormoni paratiroidnih žlijezda održavaju razine kalcija, magnezija i fosfora u kolebljivoj ravnoteži. Ako kalcij poraste magnezij pada, i obrnuto. Uz nizak unos magnezija kalcij se crpi iz kostiju kako bi se povećale razine kalcija u tkivima, dok visok unos magnezija uzrokuje da kalcij izlazi iz tkiva i odlazi u kosti. Visok unos fosfora bez visokog unosa kalcija ili magnezija uzrokuje ispiranje kalcija iz kostiju i izbacivanje iz tijela mokraćom. Visok unos fosfora uz visok kalcij i magnezij vodi do mineralizacije kostiju.
Dr. Lewis B. Barnett, ortopedski kirurg, radio je u dva različita okruga u SAD-u s bitno različitim razinama minerala u tlu i vodi. U okrugu Dallas u Teksasu s visokom koncentracijom kalcija i niskom koncentracijom magnezija u vodi za piće, osteoporoza i prijelomi kuka bili su vrlo česti, dok ih u Herefordu u Teksasu s visokim razinama magnezija i niskim razinama kalcija, gotovo uopće nije bilo. U okrugu Dallas sadržaj magnezija u kostima bio je 0,5 posto, dok je u Herefordu bio 1,76 posto. U drugoj usporedbi, sadržaj magnezija u kostima osoba s osteoporozom bio je 0,62 posto, dok je kod zdravih osoba bio 1,26 posto.
Ono što vrijedi za zdrave zube vrijedi i za zdrave kosti. U jednoj novozelandskoj studiji utvrđeno je da su zubi otporni na karijes imali u prosjeku dvostruko višu količinu magnezija od zuba osjetljivih na karijes. Kao prosječna koncentracija magnezijevog fosfata u kostima navodi se 1,0 posto, u zubima oko 1,5 posto, u kljovama slonova 2,0 posto, a u zubima životinja mesojeda koje drobe kosti koncentracija je 5,0 posto. Kad se radi o snazi kostiju i zuba, kalcij zamislite kao kredu, a magnezij kao superljepilo. Magnezijevo superljepilo veže i pretvara kredu u snažne kosti i zube.
Jedna pacijentica ispričala je Walteru Lastu: «Moja liječnica nazvala me u petak popodne u vezi s mojim pregledom gustoće kostiju i htjela je znati što sam radila tijekom zadnje dvije godine. Pitala sam zašto, i odgovorila je da je uspoređujući preglede iz 2005. i 2006. vidjela da mi se na pregledu iz 2008. stanje popravilo. Nije mogla vjerovati, rekavši da obično kada uđete u raspon osteoporoze više iz njega ne izađete.» Ta liječnica zapravo je govorila kako zna da prihvaćena terapija visokim dozama dodataka s kalcijem ne djeluje, ali se ipak koristi. Ta pacijentica izmijenila je medicinski tretman, smanjivši kalcij i znatno povećavši unos magnezija (uz unos bora).

Koga interesuje cijeli tekst u PDF formatu, može ga skinuti ovde:

    http://rapidshare.com/files/379790098/Magnezijum.rar

Broj 28. časopisa Neksus koji je postavio član opanak, možete skinuti ovde:
http://serbianforum.org/magazini/73922-nexus.html#post214257