[FONT=&]OMEGA MASNE KISELINE [/FONT]
[FONT=&]Poremećena ravnoteža između omega-6 i omega-3 masnih kiselina u krvi, od kojih se stvara niz izuzetno značajnih ljudskih hormona, jedan je od najsnažnijih elemenata utjecajnih na kakvoću života čovjeka zbog mogućeg razvoja niza (40-ak) akutnih i kroničnih bolesti.[/FONT]
[FONT=&]Najrasprostranjenije nezasićene masne kiseline[/FONT]
[FONT=&]palmitoleinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)5-CH=CH-(CH2)7-COOH[/FONT]
[FONT=&]C16:1[/FONT]
[FONT=&]oleinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)7-CH=CH-(CH2)7-COOH[/FONT]
[FONT=&]C18:1[/FONT]
[FONT=&]linolna, Ω-6[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)4-CH=CH-CH2-CH=CH-(CH2)7-COOH[/FONT]
[FONT=&]C18:2[/FONT]
[FONT=&]a-linolenska (ALA), Ω-3[/FONT]
[FONT=&]CH3-CH2-CH=CH-CH2-CH=CH-CH2-CH=CH-(CH2)4-COOH[/FONT]
[FONT=&]C18:3[/FONT]
[FONT=&]γ-linolenska (GLA), Ω-6[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)4-(CH=CH-CH2)2-CH=CH-(CH2)4-COOH[/FONT]
[FONT=&]C18:3[/FONT]
[FONT=&]11-eikosenska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)7-CH=CH-(CH2)9-COOH[/FONT]
[FONT=&]C20:1[/FONT]
[FONT=&]arahidonska, Ω-6[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)4-(CH=CH-CH2)4-(CH2)2-COOH[/FONT]
[FONT=&]C20:4[/FONT]
[FONT=&]eikosapentaenska (EPA), Ω-3[/FONT]
[FONT=&]CH3-CH2-(CH=CH-CH2)5-CH2-CH2-COOH[/FONT]
[FONT=&]C20:5[/FONT]
[FONT=&]eruka[/FONT]
[FONT=&]CH3 -(CH2)7-CH=CH-(CH2)11-COOH[/FONT]
[FONT=&]C22:1[/FONT]
[FONT=&]dokosaheksaensa (DHA), Ω-3[/FONT]
[FONT=&]CH3-CH2-(CH=CH-CH2)6-CH2-COOH[/FONT]
[FONT=&]C22:6[/FONT]
[FONT=&]Oblik cis i trans dvostruke veze[/FONT]
[FONT=&]Najrasprostranjenije zasićene masne kiseline
[/FONT]
[FONT=&]buterna[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)2-COOH[/FONT]
[FONT=&]C4:0[/FONT]
[FONT=&]kapronska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)4-COOH[/FONT]
[FONT=&]C6:0[/FONT]
[FONT=&]kaprilna[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)6-COOH[/FONT]
[FONT=&]C8:0[/FONT]
[FONT=&]kaprinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)8-COOH[/FONT]
[FONT=&]C10:0[/FONT]
[FONT=&]laurinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)10-COOH[/FONT]
[FONT=&]C12:0[/FONT]
[FONT=&]miristinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)12-COOH[/FONT]
[FONT=&]C14:0[/FONT]
[FONT=&]pentadekanska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)13-COOH[/FONT]
[FONT=&]C15:0[/FONT]
[FONT=&]palmitinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)14-COOH[/FONT]
[FONT=&]C16:0[/FONT]
[FONT=&]margarinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)15-COOH[/FONT]
[FONT=&]C17:0[/FONT]
[FONT=&]stearinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)16-COOH[/FONT]
[FONT=&]C18:0[/FONT]
[FONT=&]arahinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)18-COOH[/FONT]
[FONT=&]C20:0[/FONT]
[FONT=&]behenska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)20-COOH[/FONT]
[FONT=&]C22:0[/FONT]
[FONT=&]lignocerinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)22-COOH[/FONT]
[FONT=&]C24:0[/FONT]
[FONT=&]cerotinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)24-COOH[/FONT]
[FONT=&]C26:0[/FONT]
[FONT=&]Struktura Ω masnih kiselina
[/FONT]
[FONT=&]Slika:(klikni na sliku da je uvecas) omega-3, omega-6 i omega-9 kiselina. Omega označuje broj od posljednjeg ugljikovog atoma na [/FONT][FONT=&]kojem se nalazi dvostruka veza. Dvostruka veza kod α-linolenske kiseline se nalazi na trećem ugljikovom atomu pa je to omega-3 kiselina, dok se kod linolne kiseline nalazi na šestom ugljikovom atomu pa je to omega-6 kiselina. I α-linolenska i linolna kiselina su polinezasićene kiseline jer sadrže više dvostrukih veza između ugljikovih atoma. Oleinska kiselina ima dvostruku vezu tek na devetom ugljikovom atomu stoga je to omega-9 kiselina. Budući da sadrži samo jednu dvostruku vezu među ugljikovim atomima, oleinska kiselina je mononezasićena kiselina. U modernoj prehrani javlja se višak omega-6 i omega-9 kiselina u odnosu na omega-3 kiseline[/FONT]
[FONT=&]Masne kiseline sastavni su dijelovi molekula masti i ulja. Prema strukturi molekula, one mogu biti zasićene i nezasićene u odnosu na atome vodika. Kod nezasićenih masnih kiselina u molekulama manjkaju atomi vodika u parovima, dok je kod zasićenih struktura molekula potpuno popunjena atomima vodika. Na mjestima manjkajućih parova atoma vodika stvara se u molekuli dvostruka veza između atoma ugljika. Masna kiselina s jednim manjkajućim parom atoma vodika (ili jednom dvostrukom vezom atoma ugljika) naziva se jednostruko (mono-) nezasićena masna kiselina, dok se masna kiselina s više manjkajućih parova vodika (više dvostrukih veza atoma ugljika) naziva višestruko (poli-) nezasićena masna kiselina.
Osim po zasićenosti, masne kiseline razlikujemo i po ukupnom broju ugljikovih atoma u molekuli, kojih može biti od 4 do 30 (najčešće od 12 do 24), i to paran broj. Zatim, dvostruke veze ugljikovih atoma kod nezasićenih masnih kiselina mogu biti na različitim mjestima lanca ugljikovih atoma. Ako su dvostruke veze na kraju lanca, takve masne kiseline nazivamo omega masnim kiselinama. Prva dvostruka veza na kraju lanca atoma ugljika može se nalaziti tek na trećem ugljikovom atomu od kraja, pa se takva masna kiselina naziva omega-3 masnom kiselinom. Sljedeće mogućnosti, kad su prve dvostruke veze na 6-om mjestu od kraja lanca, daju omega-6 masne kiseline, a kad su na 9-om mjestu od kraja lanca, daju omega-9 masne kiseline.
To znači da ćemo omega masne kiseline, osim po nazivu, razlikovati i prema broju atoma ugljika te prema broju i mjestu dvostrukih veza. Kao primjer možemo navesti da ćemo linolnu masnu kiselinu (LA), koja spada u omega-6 masne kiseline, još označitii s 18:2, što znači da masna kiselina ima 18 ugljikovih atoma s 2 dvostruke veze (na mjestima 6 i 9 od kraja lanca).
Potrebe organizma Ljudskom je organizmu za normalno funkcioniranje neophodan čitav spektar nezasićenih masnih kiselina jer su one same sastavni dio organizma (membrane stanica, razni hormoni i enzimi). Najveći dio potrebnih nezasićenih masnih kiselina stvara organizam sam, ali su mu za to potrebne sirovine. Te su sirovine zapravo esencijalne masne kiseline, koje je neophodno unositi u organizam izvana, putem hrane, i bez kojih nije moguć život. Ljudskom su organizmu potrebne samo dvije esencijalne masne kiseline: linolna masna kiselina (LA) iz skupine omega-6 masnih kiselina i alfa - linolenska masna kiselina (ALA) iz skupine omega-3 masnih kiselina. [/FONT]
[FONT=&] Parakrini hormoni U ljudskom organizmu nalazimo tri skupine hormona: endokrine, parakrine i autokrine. Parakrini hormoni (eikozanoidi) predstavljaju skupinu hormona koja ima izuzetno snažno djelovanje na funkcioniranje organizma čovjeka, a stvaraju se od nezasićenih masnih kiselina (omega-6 i omega-3). Polazne masne kiseline, od kojih se stvara mnoštvo tih hormona, jesu naravno esencijalne masne kiseline: linolna masna kiselina (LA) i alfa - linolenska masna kiselina (ALA).
Količinski unos esencijalnih masnih kiselina u organizam te njihovih derivata, koji se inače mogu stvarati i u organizmu, kao i njihov međusobni odnos u krvi, ključni su elementi za nastajanje pojedinih vrsta tih hormona, čije je djelovanje u organizmu kratkotrajno i lokalno, ali vrlo snažno na mjestu njihovog stvaranja, i to već u vrlo malim koncentracijama.
Najznačajnije skupine izuzetno značajnih parakrinih hormona (eikozanoida) jesu ciklični endoperoksidi (prostaciklini - PC, prostaglandini - PG, tromboksani - TX) i derivati hidroperoksi-masnih kiselina (leukotrieni - LT, lipoksini - LX i hidroksi-masne kiseline - HA).
Prostaciklini i tromboksani imaju potpuno oprečno fiziološko djelovanje u organizmu. Tako prostaciklini, koji nastaju u stijenkama arterija, usporavaju (inhibiraju) stvaranje krvnih pločica (agregatiranje). Oni također opuštaju arterijske stijenke i uzrokuju smanjivanje krvnog tlaka. Tromboksani pak, koji se nalaze u samim krvnim pločicama, potiču stvaranje krvnih pločica (važno za zacjeljivanje rana), stežu arterijske stijenke i povisuju krvni tlak. Na temelju navedenog primjera vidljivo je da je ravnoteža između prostaciklina i tromboksana, na primjer, kao i njihovih aktivnosti, izuzetno važna za održavanje normalne funkcije krvnih žila.
Međutim, postoje i određena različita djelovanja pojedinih hormona unutar vlastitih skupina. Tako razlikujemo tromboksane A1, A2, A3 itd. Isto tako, razlikujemo i skupine prostaglandina od A do F, ovisno o položaju oksi- i hidroksi- skupine na prstenu molekule.
Do danas je poznato oko 30 različitih vrsta prostaglandina, podijeljenih u tri serije ovisno o masnoj kiselini iz koje su nastali:
• serija 1 prostaglandina (PG1), koja nastaje iz dihomogama - linolenske masne kiseline (DGLA – [20:3] - iz skupine omega-6 masnih kiselina);
• serija 2 prostaglandina (PG2), koja nastaje iz arahidonske masne kiseline (AA – [20-4] - iz skupine omega-6 masnih kiselina);
• serija 3 prostaglandina (PG3), koja nastaje iz eikozapentaenske masne kiseline (EPA – [20:5] - iz skupine omega-3 masnih kiselina).
Izuzetno su snažna djelovanja prostaglandina iz serije 1 i 2. Prostaglandini serije 1 nazvani su “zaštitnicima” (ili “dobrim” eikozanoidima). Oni sprečavaju nakupljanje (agregatiranje) krvnih pločica, snizuju krvni tlak, sprečavaju razvoj osteoartritisa, smanjuju bol i upalne procese, poboljšavaju izlučivanje natrija putem bubrega, povećavaju otpornost organizma protiv bolesti, smanjuju izlučivanje arahidonske masne kiseline (AA) iz staničnih membrana, gdje je ona uskladištena i tako sprečavaju njenu pretvorbu u prostaglandine serije 2, nazvane “štetni” eikozanoidi.
Mnoge studije pokazuju da, mijenjajući količinu i vrstu masnih kiselina u prehrani, možemo utjecati na stvaranje različitih vrsta eikozanoida. Radi boljeg razumijevanja tih utjecaja, neophodno je upoznati djelovanje enzima pri stvaranju samih eikozanoida.[/FONT]
[FONT=&] Djelovanje enzima Prilikom složenog stvaranja raznih vrsta eikozanoida istaknut ćemo samo dva izuzetno važna enzima, čije ćemo djelovanje detaljnije opisati, a to su:
• delta 6 desaturaza (D6D)
• delta 5 desaturaza (D5D) [/FONT]
[FONT=&]Enzim D6D sudjeluje u obje pretvorbe esencijalnih masnih kiselina u derivate. Tako sudjeluje kod pretvorbe LA (18:2 - omega-6) masne kiseline u njen aktivirani oblik – GLA (18:3 - omega-6), iz koje daljim pretvorbama nastaju i “dobri” i “loši” eikozanoidi. Također, sudjeluje kod pretvorbe ALA (18:3 - omega-3) D6D u oktadekatetraensku masnu kiselinu (OTA) (18:4 - omega-3), iz koje daljim pretvorbama nastaje još jedna skupina “dobrih” eikozanoida.
D6D je, dakle, relativno nespecifičan enzim, ali bez kojega uopće nema stvaranja eikozanoida, što znači da nema ni ispravnog funkcioniranja organizma. Osim navedenog, neophodno je pripomenuti da velika potrošnja tog enzima na samo jednu od navedene dvije pretvorbe znatno remeti ravnotežu stvaranja parakrinih hormona.
Funkcija enzima D6D uspostavlja se nakon šestog mjeseca života djeteta. Zato je vrlo važno da majke doje djecu barem šest mjeseci, jer je majčino mlijeko vrlo bogato s GLA, koja se ne može stvoriti u djetetovom organizmu. To je jedan od razloga boljeg zdravlja dojene djece.
Aktivnost enzima D6D, nažalost, smanjuje se prirodnim starenjem. Također, tu aktivnost smanjuje i visoka razina hormona inzulina i niska razina hormona glukagona, što neposredno [/FONT]
[FONT=&](klikni na sliku da je uvecas)[/FONT][FONT=&]
ovisi o načinu i sadržaju prehrane. To se, naime, događa kod prehrane prebogate ugljikohidratima (posebno onima s visokim glikemičkim indeksom, koji naglo podižu razinu šećera u krvi) i presiromašne bjelančevinama te kod prehrane bogate zasićenim i transmasnim kiselinama.
Današnje spoznaje o korisnosti omega-3 masnih kiselina, uz tržišnu promidžbu, dovode ljude u zabludu koji, uzimanjem većih količina ALA (omega-3, u organizmu potroše D6D za njenu pretvorbu, čime se smanjuje njeno djelovanje na pretvaranju LA u GLA, a time i stvaranje drugih neophodnih skupina eikozanoida.
Aktivnost enzima D6D smanjuje se i pojavom bolesti, a naročito virusnih infekcija, te stresom, odnosno hormonima vezanim uz stres (adrenalinom, kortizolom). Zato je dobro u svim poremećenim ravnotežnim stanjima hormona uzimati GLA kao suplement, u nekom kraćem vremenu, kako se ne bi zaustavili metabolički procesi. Nakon takve inicijalne faze dodatnog uzimanja GLA, njen unos treba smanjivati, a više pozornosti obratiti na proces djelovanja drugog značajnog enzima - delta 5 desaturaze (D5D), kod kojeg se od arahidonske kiseline - AA (omega-6) stvaraju “štetni” eikozanoidi (kao npr. tromboksan TXA2, prostaglandin PGE2 i hidroksilna masna kiselina).
Za uspješnu kontrolu stvaranja AA i stvaranja “štetnih” eikozanoida važno je smanjiti količinu i aktivnost enzima D5D. Hormon inzulin aktivira D5D, a njegov antagonist glukagon je inaktivira (inhibira).
Sasvim je jasno da trajno stanje povišenog inzulina (hiperinzulinemija), kao posljedica inzulinske rezistencije, te trenutna stanja previsokog inzulina nakon neadekvatno obilnih obroka (što ovisi o sadržaju i količini konzumirane hrane) pogoduju aktiviranju enzima D5D i povećanom stvaranju “štetnih” eikozanoida.
No, enzim D5D djeluje i na stvaranje EPA (20:5 - omega-3) masne kiseline iz ETA (20:4 - omega-3) masne kiseline (koja opet nastaje iz OTA - 18:4 - omega-3 masne kiseline). To djelovanje enzima od presudnog je značenja, jer vanjskim unosom EPA masnih kiselina konzumiranjem, organizam reagira tako da registrira dovoljnu količinu EPA u organizmu, čime posredno djeluje na smanjenje aktivnosti D5D, a time i na smanjenje stvaranja “štetnih” eikozanoida. Time je objašnjena izuzetno korisna, ali posredna uloga konzumiranih EPA masnih kiselina u očuvanju metaboličke ravnoteže organizma i očuvanju ljudskog zdravlja. Iako se od EPA masne kiseline i neposredno stvaraju neki eikozanoidi, njihovo je djelovanje znatno slabije da bi mogli drastično utjecati na neke metaboličke promjene.
Na osnovi danih objašnjenja, evidentno je kako je djelovanje omega masnih kiselina preko biološki vrlo aktivnih spojeva eikozanoida presudno za razvoj različitih vrsta akutnih, ali još više za razvoj kroničnih bolesti.[/FONT]
[FONT=&][/FONT][FONT=&]Omega-3 masne kiseline i bolesti Brojne istraživačke studije pokazuju da češća uporaba omega-3 masnih kiselina u obliku EPA (eikozapentaenske kiseline) u terapijskom djelovanju dovodi do značajnijeg smanjenja rizika bolesti krvožilnog sustava. Njihov višestruki učinak pripisuje se sljedećim djelovanjima:
• antitrombotskom djelovanju (protiv zgrušavanja krvi),
• antivazokonstriktivnom djelovanju (protiv sužavanja krvnih žila),
• antihipertenzivnom djelovanju (protiv visokog krvnog tlaka),
• antiaritmijskom djelovanju (protiv aritmije srca),
• protuupalnom djelovanju (sprečavanjem upalnih procesa u arterijama i stvaranjem plaka).[/FONT]
[FONT=&]EPA masne kiseline smanjuju aterosklerotske promjene te bitno smanjuju rizik od prvog infarkta i moždanog udara. Također, pozitivno djelovanje EPA masnih kiselina na zdravlje čovjeka očituje se na čitavom spektru raznih akutnih i kroničnih bolesti, kao što su brojne alergije, artritis te razne vrste upalnih procesa. Ravnoteža nezasićenih masnih kiselina u organizmu ključan je element održanja povoljne ravnoteže hormona i zdravog života.[/FONT]
[FONT=&] Dijagnostika
[/FONT]
[FONT=&]Danas se u nekim zemljama (USA), kao jedna od dijagnostičkih metoda za utvrđivanje stanja organizma, analizira odnos dviju najvažnijih masnih kiselina u krvnoj plazmi: arahidonske (AA) i eikozapentaenske (EPA) masne kiseline. Istraživanja utjecaja tih masnih kiselina na stanje organizma utvrdila su kriterije njihovog međusobnog odnosa u krvnoj plazmi, kao element tog stanja:[/FONT]
[FONT=&] Preporuke za uspostavu ravnoteže [/FONT][FONT=&]Ispravan odnos između pojedinih vrsta masnih kiselina (uravnoteženost) u nekom duljem vremenskom razdoblju osigurava organizmu najpovoljnije uvjete zdravijeg i kvalitetnijeg života. Zato je neophodno voditi računa o sljedećim elementima prehrane i načina života:
• smanjiti unos arahidonske masne kiseline (AA) (iz skupine omega-6 masnih kiselina) u organizam izbjegavanjem većih količina hrane bogate tom masnom kiselinom, kao što su:
- iznutrice životinja,
- žumance jajeta,
- crveno životinjsko meso,
• spriječiti stvaranje veće količine arahidonske masne kiseline (AA) u organizmu (manjom aktivnošću enzima D5D) smanjenjem razine inzulina i povećanjem razine glukagona u krvi putem:
- većeg broja umjerenih obroka,
- manjih količina konzumiranih ugljikohidrata s visokim glikemičkim indeksom,
- većeg sadržaja konzumiranih bjelančevina u prehrani,
- ublažavanja stresa metodama opuštanja,
- veće fizičke aktivnosti,
• povećati aktivnost stvaranja GLA masne kiseline (većom aktivnošću enzima D6D) putem:
- manjeg unosa zasićenih masnih kiselina u proizvodima životinjskog podrijetla,
- izbjegavanja transmasnih kiselina, koje se nalaze u rafiniranim i hidrogeniziranim biljnim uljima i margarinima,
- sprječavanja unosa prevelike količine ALA (18:3 - omega-3) masne kiseline, koje ima najviše u lanenom i konopljinom ulju;
• dodatno unositi GLA (18:3 – omega-6) putem:
- suplemenata GLA ulja – samo ograničeno i povremeno (terapijski),
- povremene konzumacije zobene kaše,
• povećati unos EPA (20:5 - omega-3) masne kiseline kao posrednog elementa smanjenja stvaranja AA masne kiseline u organizmu (manja aktivnost D5D) putem:
- konzumacije riba i plodova mora te u obliku EPA suplemenata omega-3 ili ribljeg ulja. [/FONT]
[FONT=&]Unos ostalih masnoća u prehrani treba biti pretežno u obliku omega-9 masnih kiselina, kao masnih kiselina neutralnih u stvaranju hormona, koje se nalaze u sljedećim biljnim uljima: maslinovom, bademovom, lješnjakovom, kikirikijevom i sezamovom. U nedostatku takvih ulja, mogu se u umjerenim količinama koristiti i druga biljna ulja (pretežno omega-6), ali takva ulja trebaju biti hladno prešana, bez termičke obrade, jer se rafinacijom molekule nezasićenih masnih kiselina iz cis-oblika preoblikuju u štetan trans-oblik. Već se danas na tržištu nalaze takva hladno prešana biljna ulja u trgovinama, koja se po cijeni neznatno razlikuju od rafiniranih ulja (uz izuzetak djevičanskog maslinovog ulja, koje je znatno skuplje). Pri potrošnji konzumnih ulja, koja promoviraju omega-3 masne kiseline, potreban je poseban oprez jer ona uopće ne sadrže bezopasne, a vrlo korisne EPA masne kiseline (omega-3), nego velike količine ALA (omega-3) masnih kiselina, što zbog velike potrošnje enzima D6D bitno smanjuje stvaranje neophodne GLA masne kiseline, čime se izazivaju poremećaji u stvaranju \'korisnih\' parakrinih hormona.
Svako djelovanje pojedinca na navedene elemente utjecaja masnih kiselina za stvaranje ravnoteže parakrinih hormona u organizmu vodi u pravcu njegovog kvalitetnijeg i duljeg života. [/FONT]
[FONT=&]Poremećena ravnoteža između omega-6 i omega-3 masnih kiselina u krvi, od kojih se stvara niz izuzetno značajnih ljudskih hormona, jedan je od najsnažnijih elemenata utjecajnih na kakvoću života čovjeka zbog mogućeg razvoja niza (40-ak) akutnih i kroničnih bolesti.[/FONT]
[FONT=&]Najrasprostranjenije nezasićene masne kiseline[/FONT]
[FONT=&]palmitoleinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)5-CH=CH-(CH2)7-COOH[/FONT]
[FONT=&]C16:1[/FONT]
[FONT=&]oleinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)7-CH=CH-(CH2)7-COOH[/FONT]
[FONT=&]C18:1[/FONT]
[FONT=&]linolna, Ω-6[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)4-CH=CH-CH2-CH=CH-(CH2)7-COOH[/FONT]
[FONT=&]C18:2[/FONT]
[FONT=&]a-linolenska (ALA), Ω-3[/FONT]
[FONT=&]CH3-CH2-CH=CH-CH2-CH=CH-CH2-CH=CH-(CH2)4-COOH[/FONT]
[FONT=&]C18:3[/FONT]
[FONT=&]γ-linolenska (GLA), Ω-6[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)4-(CH=CH-CH2)2-CH=CH-(CH2)4-COOH[/FONT]
[FONT=&]C18:3[/FONT]
[FONT=&]11-eikosenska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)7-CH=CH-(CH2)9-COOH[/FONT]
[FONT=&]C20:1[/FONT]
[FONT=&]arahidonska, Ω-6[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)4-(CH=CH-CH2)4-(CH2)2-COOH[/FONT]
[FONT=&]C20:4[/FONT]
[FONT=&]eikosapentaenska (EPA), Ω-3[/FONT]
[FONT=&]CH3-CH2-(CH=CH-CH2)5-CH2-CH2-COOH[/FONT]
[FONT=&]C20:5[/FONT]
[FONT=&]eruka[/FONT]
[FONT=&]CH3 -(CH2)7-CH=CH-(CH2)11-COOH[/FONT]
[FONT=&]C22:1[/FONT]
[FONT=&]dokosaheksaensa (DHA), Ω-3[/FONT]
[FONT=&]CH3-CH2-(CH=CH-CH2)6-CH2-COOH[/FONT]
[FONT=&]C22:6[/FONT]
[FONT=&]Oblik cis i trans dvostruke veze[/FONT]
[FONT=&]Najrasprostranjenije zasićene masne kiseline
[/FONT]
[FONT=&]buterna[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)2-COOH[/FONT]
[FONT=&]C4:0[/FONT]
[FONT=&]kapronska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)4-COOH[/FONT]
[FONT=&]C6:0[/FONT]
[FONT=&]kaprilna[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)6-COOH[/FONT]
[FONT=&]C8:0[/FONT]
[FONT=&]kaprinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)8-COOH[/FONT]
[FONT=&]C10:0[/FONT]
[FONT=&]laurinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)10-COOH[/FONT]
[FONT=&]C12:0[/FONT]
[FONT=&]miristinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)12-COOH[/FONT]
[FONT=&]C14:0[/FONT]
[FONT=&]pentadekanska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)13-COOH[/FONT]
[FONT=&]C15:0[/FONT]
[FONT=&]palmitinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)14-COOH[/FONT]
[FONT=&]C16:0[/FONT]
[FONT=&]margarinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)15-COOH[/FONT]
[FONT=&]C17:0[/FONT]
[FONT=&]stearinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)16-COOH[/FONT]
[FONT=&]C18:0[/FONT]
[FONT=&]arahinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)18-COOH[/FONT]
[FONT=&]C20:0[/FONT]
[FONT=&]behenska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)20-COOH[/FONT]
[FONT=&]C22:0[/FONT]
[FONT=&]lignocerinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)22-COOH[/FONT]
[FONT=&]C24:0[/FONT]
[FONT=&]cerotinska[/FONT]
[FONT=&]CH3-(CH2)24-COOH[/FONT]
[FONT=&]C26:0[/FONT]
[FONT=&]Struktura Ω masnih kiselina
[/FONT]
[FONT=&]Masne kiseline sastavni su dijelovi molekula masti i ulja. Prema strukturi molekula, one mogu biti zasićene i nezasićene u odnosu na atome vodika. Kod nezasićenih masnih kiselina u molekulama manjkaju atomi vodika u parovima, dok je kod zasićenih struktura molekula potpuno popunjena atomima vodika. Na mjestima manjkajućih parova atoma vodika stvara se u molekuli dvostruka veza između atoma ugljika. Masna kiselina s jednim manjkajućim parom atoma vodika (ili jednom dvostrukom vezom atoma ugljika) naziva se jednostruko (mono-) nezasićena masna kiselina, dok se masna kiselina s više manjkajućih parova vodika (više dvostrukih veza atoma ugljika) naziva višestruko (poli-) nezasićena masna kiselina.
Osim po zasićenosti, masne kiseline razlikujemo i po ukupnom broju ugljikovih atoma u molekuli, kojih može biti od 4 do 30 (najčešće od 12 do 24), i to paran broj. Zatim, dvostruke veze ugljikovih atoma kod nezasićenih masnih kiselina mogu biti na različitim mjestima lanca ugljikovih atoma. Ako su dvostruke veze na kraju lanca, takve masne kiseline nazivamo omega masnim kiselinama. Prva dvostruka veza na kraju lanca atoma ugljika može se nalaziti tek na trećem ugljikovom atomu od kraja, pa se takva masna kiselina naziva omega-3 masnom kiselinom. Sljedeće mogućnosti, kad su prve dvostruke veze na 6-om mjestu od kraja lanca, daju omega-6 masne kiseline, a kad su na 9-om mjestu od kraja lanca, daju omega-9 masne kiseline.
To znači da ćemo omega masne kiseline, osim po nazivu, razlikovati i prema broju atoma ugljika te prema broju i mjestu dvostrukih veza. Kao primjer možemo navesti da ćemo linolnu masnu kiselinu (LA), koja spada u omega-6 masne kiseline, još označitii s 18:2, što znači da masna kiselina ima 18 ugljikovih atoma s 2 dvostruke veze (na mjestima 6 i 9 od kraja lanca).
Potrebe organizma Ljudskom je organizmu za normalno funkcioniranje neophodan čitav spektar nezasićenih masnih kiselina jer su one same sastavni dio organizma (membrane stanica, razni hormoni i enzimi). Najveći dio potrebnih nezasićenih masnih kiselina stvara organizam sam, ali su mu za to potrebne sirovine. Te su sirovine zapravo esencijalne masne kiseline, koje je neophodno unositi u organizam izvana, putem hrane, i bez kojih nije moguć život. Ljudskom su organizmu potrebne samo dvije esencijalne masne kiseline: linolna masna kiselina (LA) iz skupine omega-6 masnih kiselina i alfa - linolenska masna kiselina (ALA) iz skupine omega-3 masnih kiselina. [/FONT]
[FONT=&] Parakrini hormoni U ljudskom organizmu nalazimo tri skupine hormona: endokrine, parakrine i autokrine. Parakrini hormoni (eikozanoidi) predstavljaju skupinu hormona koja ima izuzetno snažno djelovanje na funkcioniranje organizma čovjeka, a stvaraju se od nezasićenih masnih kiselina (omega-6 i omega-3). Polazne masne kiseline, od kojih se stvara mnoštvo tih hormona, jesu naravno esencijalne masne kiseline: linolna masna kiselina (LA) i alfa - linolenska masna kiselina (ALA).
Količinski unos esencijalnih masnih kiselina u organizam te njihovih derivata, koji se inače mogu stvarati i u organizmu, kao i njihov međusobni odnos u krvi, ključni su elementi za nastajanje pojedinih vrsta tih hormona, čije je djelovanje u organizmu kratkotrajno i lokalno, ali vrlo snažno na mjestu njihovog stvaranja, i to već u vrlo malim koncentracijama.
Najznačajnije skupine izuzetno značajnih parakrinih hormona (eikozanoida) jesu ciklični endoperoksidi (prostaciklini - PC, prostaglandini - PG, tromboksani - TX) i derivati hidroperoksi-masnih kiselina (leukotrieni - LT, lipoksini - LX i hidroksi-masne kiseline - HA).
Prostaciklini i tromboksani imaju potpuno oprečno fiziološko djelovanje u organizmu. Tako prostaciklini, koji nastaju u stijenkama arterija, usporavaju (inhibiraju) stvaranje krvnih pločica (agregatiranje). Oni također opuštaju arterijske stijenke i uzrokuju smanjivanje krvnog tlaka. Tromboksani pak, koji se nalaze u samim krvnim pločicama, potiču stvaranje krvnih pločica (važno za zacjeljivanje rana), stežu arterijske stijenke i povisuju krvni tlak. Na temelju navedenog primjera vidljivo je da je ravnoteža između prostaciklina i tromboksana, na primjer, kao i njihovih aktivnosti, izuzetno važna za održavanje normalne funkcije krvnih žila.
Međutim, postoje i određena različita djelovanja pojedinih hormona unutar vlastitih skupina. Tako razlikujemo tromboksane A1, A2, A3 itd. Isto tako, razlikujemo i skupine prostaglandina od A do F, ovisno o položaju oksi- i hidroksi- skupine na prstenu molekule.
Do danas je poznato oko 30 različitih vrsta prostaglandina, podijeljenih u tri serije ovisno o masnoj kiselini iz koje su nastali:
• serija 1 prostaglandina (PG1), koja nastaje iz dihomogama - linolenske masne kiseline (DGLA – [20:3] - iz skupine omega-6 masnih kiselina);
• serija 2 prostaglandina (PG2), koja nastaje iz arahidonske masne kiseline (AA – [20-4] - iz skupine omega-6 masnih kiselina);
• serija 3 prostaglandina (PG3), koja nastaje iz eikozapentaenske masne kiseline (EPA – [20:5] - iz skupine omega-3 masnih kiselina).
Izuzetno su snažna djelovanja prostaglandina iz serije 1 i 2. Prostaglandini serije 1 nazvani su “zaštitnicima” (ili “dobrim” eikozanoidima). Oni sprečavaju nakupljanje (agregatiranje) krvnih pločica, snizuju krvni tlak, sprečavaju razvoj osteoartritisa, smanjuju bol i upalne procese, poboljšavaju izlučivanje natrija putem bubrega, povećavaju otpornost organizma protiv bolesti, smanjuju izlučivanje arahidonske masne kiseline (AA) iz staničnih membrana, gdje je ona uskladištena i tako sprečavaju njenu pretvorbu u prostaglandine serije 2, nazvane “štetni” eikozanoidi.
Mnoge studije pokazuju da, mijenjajući količinu i vrstu masnih kiselina u prehrani, možemo utjecati na stvaranje različitih vrsta eikozanoida. Radi boljeg razumijevanja tih utjecaja, neophodno je upoznati djelovanje enzima pri stvaranju samih eikozanoida.[/FONT]
[FONT=&] Djelovanje enzima Prilikom složenog stvaranja raznih vrsta eikozanoida istaknut ćemo samo dva izuzetno važna enzima, čije ćemo djelovanje detaljnije opisati, a to su:
• delta 6 desaturaza (D6D)
• delta 5 desaturaza (D5D) [/FONT]
[FONT=&]Enzim D6D sudjeluje u obje pretvorbe esencijalnih masnih kiselina u derivate. Tako sudjeluje kod pretvorbe LA (18:2 - omega-6) masne kiseline u njen aktivirani oblik – GLA (18:3 - omega-6), iz koje daljim pretvorbama nastaju i “dobri” i “loši” eikozanoidi. Također, sudjeluje kod pretvorbe ALA (18:3 - omega-3) D6D u oktadekatetraensku masnu kiselinu (OTA) (18:4 - omega-3), iz koje daljim pretvorbama nastaje još jedna skupina “dobrih” eikozanoida.
D6D je, dakle, relativno nespecifičan enzim, ali bez kojega uopće nema stvaranja eikozanoida, što znači da nema ni ispravnog funkcioniranja organizma. Osim navedenog, neophodno je pripomenuti da velika potrošnja tog enzima na samo jednu od navedene dvije pretvorbe znatno remeti ravnotežu stvaranja parakrinih hormona.
Funkcija enzima D6D uspostavlja se nakon šestog mjeseca života djeteta. Zato je vrlo važno da majke doje djecu barem šest mjeseci, jer je majčino mlijeko vrlo bogato s GLA, koja se ne može stvoriti u djetetovom organizmu. To je jedan od razloga boljeg zdravlja dojene djece.
Aktivnost enzima D6D, nažalost, smanjuje se prirodnim starenjem. Također, tu aktivnost smanjuje i visoka razina hormona inzulina i niska razina hormona glukagona, što neposredno [/FONT]
ovisi o načinu i sadržaju prehrane. To se, naime, događa kod prehrane prebogate ugljikohidratima (posebno onima s visokim glikemičkim indeksom, koji naglo podižu razinu šećera u krvi) i presiromašne bjelančevinama te kod prehrane bogate zasićenim i transmasnim kiselinama.
Današnje spoznaje o korisnosti omega-3 masnih kiselina, uz tržišnu promidžbu, dovode ljude u zabludu koji, uzimanjem većih količina ALA (omega-3, u organizmu potroše D6D za njenu pretvorbu, čime se smanjuje njeno djelovanje na pretvaranju LA u GLA, a time i stvaranje drugih neophodnih skupina eikozanoida.
Aktivnost enzima D6D smanjuje se i pojavom bolesti, a naročito virusnih infekcija, te stresom, odnosno hormonima vezanim uz stres (adrenalinom, kortizolom). Zato je dobro u svim poremećenim ravnotežnim stanjima hormona uzimati GLA kao suplement, u nekom kraćem vremenu, kako se ne bi zaustavili metabolički procesi. Nakon takve inicijalne faze dodatnog uzimanja GLA, njen unos treba smanjivati, a više pozornosti obratiti na proces djelovanja drugog značajnog enzima - delta 5 desaturaze (D5D), kod kojeg se od arahidonske kiseline - AA (omega-6) stvaraju “štetni” eikozanoidi (kao npr. tromboksan TXA2, prostaglandin PGE2 i hidroksilna masna kiselina).
Za uspješnu kontrolu stvaranja AA i stvaranja “štetnih” eikozanoida važno je smanjiti količinu i aktivnost enzima D5D. Hormon inzulin aktivira D5D, a njegov antagonist glukagon je inaktivira (inhibira).
Sasvim je jasno da trajno stanje povišenog inzulina (hiperinzulinemija), kao posljedica inzulinske rezistencije, te trenutna stanja previsokog inzulina nakon neadekvatno obilnih obroka (što ovisi o sadržaju i količini konzumirane hrane) pogoduju aktiviranju enzima D5D i povećanom stvaranju “štetnih” eikozanoida.
No, enzim D5D djeluje i na stvaranje EPA (20:5 - omega-3) masne kiseline iz ETA (20:4 - omega-3) masne kiseline (koja opet nastaje iz OTA - 18:4 - omega-3 masne kiseline). To djelovanje enzima od presudnog je značenja, jer vanjskim unosom EPA masnih kiselina konzumiranjem, organizam reagira tako da registrira dovoljnu količinu EPA u organizmu, čime posredno djeluje na smanjenje aktivnosti D5D, a time i na smanjenje stvaranja “štetnih” eikozanoida. Time je objašnjena izuzetno korisna, ali posredna uloga konzumiranih EPA masnih kiselina u očuvanju metaboličke ravnoteže organizma i očuvanju ljudskog zdravlja. Iako se od EPA masne kiseline i neposredno stvaraju neki eikozanoidi, njihovo je djelovanje znatno slabije da bi mogli drastično utjecati na neke metaboličke promjene.
Na osnovi danih objašnjenja, evidentno je kako je djelovanje omega masnih kiselina preko biološki vrlo aktivnih spojeva eikozanoida presudno za razvoj različitih vrsta akutnih, ali još više za razvoj kroničnih bolesti.[/FONT]
[FONT=&][/FONT][FONT=&]Omega-3 masne kiseline i bolesti Brojne istraživačke studije pokazuju da češća uporaba omega-3 masnih kiselina u obliku EPA (eikozapentaenske kiseline) u terapijskom djelovanju dovodi do značajnijeg smanjenja rizika bolesti krvožilnog sustava. Njihov višestruki učinak pripisuje se sljedećim djelovanjima:
• antitrombotskom djelovanju (protiv zgrušavanja krvi),
• antivazokonstriktivnom djelovanju (protiv sužavanja krvnih žila),
• antihipertenzivnom djelovanju (protiv visokog krvnog tlaka),
• antiaritmijskom djelovanju (protiv aritmije srca),
• protuupalnom djelovanju (sprečavanjem upalnih procesa u arterijama i stvaranjem plaka).[/FONT]
[FONT=&]EPA masne kiseline smanjuju aterosklerotske promjene te bitno smanjuju rizik od prvog infarkta i moždanog udara. Također, pozitivno djelovanje EPA masnih kiselina na zdravlje čovjeka očituje se na čitavom spektru raznih akutnih i kroničnih bolesti, kao što su brojne alergije, artritis te razne vrste upalnih procesa. Ravnoteža nezasićenih masnih kiselina u organizmu ključan je element održanja povoljne ravnoteže hormona i zdravog života.[/FONT]
[FONT=&] Dijagnostika
[/FONT]
[FONT=&]Danas se u nekim zemljama (USA), kao jedna od dijagnostičkih metoda za utvrđivanje stanja organizma, analizira odnos dviju najvažnijih masnih kiselina u krvnoj plazmi: arahidonske (AA) i eikozapentaenske (EPA) masne kiseline. Istraživanja utjecaja tih masnih kiselina na stanje organizma utvrdila su kriterije njihovog međusobnog odnosa u krvnoj plazmi, kao element tog stanja:[/FONT]
[FONT=&] Preporuke za uspostavu ravnoteže [/FONT][FONT=&]Ispravan odnos između pojedinih vrsta masnih kiselina (uravnoteženost) u nekom duljem vremenskom razdoblju osigurava organizmu najpovoljnije uvjete zdravijeg i kvalitetnijeg života. Zato je neophodno voditi računa o sljedećim elementima prehrane i načina života:
• smanjiti unos arahidonske masne kiseline (AA) (iz skupine omega-6 masnih kiselina) u organizam izbjegavanjem većih količina hrane bogate tom masnom kiselinom, kao što su:
- iznutrice životinja,
- žumance jajeta,
- crveno životinjsko meso,
• spriječiti stvaranje veće količine arahidonske masne kiseline (AA) u organizmu (manjom aktivnošću enzima D5D) smanjenjem razine inzulina i povećanjem razine glukagona u krvi putem:
- većeg broja umjerenih obroka,
- manjih količina konzumiranih ugljikohidrata s visokim glikemičkim indeksom,
- većeg sadržaja konzumiranih bjelančevina u prehrani,
- ublažavanja stresa metodama opuštanja,
- veće fizičke aktivnosti,
• povećati aktivnost stvaranja GLA masne kiseline (većom aktivnošću enzima D6D) putem:
- manjeg unosa zasićenih masnih kiselina u proizvodima životinjskog podrijetla,
- izbjegavanja transmasnih kiselina, koje se nalaze u rafiniranim i hidrogeniziranim biljnim uljima i margarinima,
- sprječavanja unosa prevelike količine ALA (18:3 - omega-3) masne kiseline, koje ima najviše u lanenom i konopljinom ulju;
• dodatno unositi GLA (18:3 – omega-6) putem:
- suplemenata GLA ulja – samo ograničeno i povremeno (terapijski),
- povremene konzumacije zobene kaše,
• povećati unos EPA (20:5 - omega-3) masne kiseline kao posrednog elementa smanjenja stvaranja AA masne kiseline u organizmu (manja aktivnost D5D) putem:
- konzumacije riba i plodova mora te u obliku EPA suplemenata omega-3 ili ribljeg ulja. [/FONT]
[FONT=&]Unos ostalih masnoća u prehrani treba biti pretežno u obliku omega-9 masnih kiselina, kao masnih kiselina neutralnih u stvaranju hormona, koje se nalaze u sljedećim biljnim uljima: maslinovom, bademovom, lješnjakovom, kikirikijevom i sezamovom. U nedostatku takvih ulja, mogu se u umjerenim količinama koristiti i druga biljna ulja (pretežno omega-6), ali takva ulja trebaju biti hladno prešana, bez termičke obrade, jer se rafinacijom molekule nezasićenih masnih kiselina iz cis-oblika preoblikuju u štetan trans-oblik. Već se danas na tržištu nalaze takva hladno prešana biljna ulja u trgovinama, koja se po cijeni neznatno razlikuju od rafiniranih ulja (uz izuzetak djevičanskog maslinovog ulja, koje je znatno skuplje). Pri potrošnji konzumnih ulja, koja promoviraju omega-3 masne kiseline, potreban je poseban oprez jer ona uopće ne sadrže bezopasne, a vrlo korisne EPA masne kiseline (omega-3), nego velike količine ALA (omega-3) masnih kiselina, što zbog velike potrošnje enzima D6D bitno smanjuje stvaranje neophodne GLA masne kiseline, čime se izazivaju poremećaji u stvaranju \'korisnih\' parakrinih hormona.
Svako djelovanje pojedinca na navedene elemente utjecaja masnih kiselina za stvaranje ravnoteže parakrinih hormona u organizmu vodi u pravcu njegovog kvalitetnijeg i duljeg života. [/FONT]
Poslednja izmena:
