Ogist Roden

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Ogist Roden



Fransoa Ogist Rene Roden (fr. François-Auguste-René Rodin) je bio francuski vajar, rođen 12. novembra 1840. u Parizu, a preminuo u predgrađu Pariza Medonu 17. novembra 1917. godine.

150px-Netsurf11_-_Rodin.jpg



Roden je izvršio revoluciju u skulpturi korišćenjem slobode forme koja je do tada bila nepoznata. Umeo je da izvaja i realistične skulpture, poput Mislioca, ali i da predstavi senzualnost koja je šokirala savremenike, na primer, skulptura Poljubac. Trudio se da njegove figure izražavaju emociju svim delovima tela. Sam je prokomentarisao za skulpturu Mislilac: „Ono zašto on misli, nije samo u njegovom mozgu, zgrčenom čelu, raširenim nozdrvama i stisnutim usnama, već i u svakom mišiću njegovih ruku, leđa i nogu, u stisnutoj pesnici i zgrčenim nožnim prstima“.

Roden je bio naturalista, više ga je interesovala emocija i karakter nego monumentalnost. Odbacivao je idealizam i apstrakciju tradicija antičke skulpture, kao i dekorativnost baroknih uzora. Iako se smatra tvorcem moderne skulpture, on nije bio revolucionarni protivnik tradicije. Obrazovao se na pariskoj Školi lepih umetnosti i godila su mu priznanja akademske javnosti.

Neke od narudžbina pretvorio je u snažne umetničke kreacije. Grad Kale je naručio skulpturu Građani Kalea koja je trebalo da opiše epizodu iz srednjovekovne prošlosti grada. Roden je ovaj zadatak rešio grupom skulptura koje su postavljene na nivou trga, a ne na pijedestalu. Spomenik književniku Onore de Balzaku je modelovao tako da je spomenik teškim ogrtačem sakrivao telo modela, a modelovanjem lica odražavao pogled u daljinu i trenutak umetničkog razmišljanja. Oba rešenja su se susrela sa neodobravanjem naručilaca, naviknutih na tradicionalne forme skulpture.

U kasnijoj fazi stvaralaštva, Roden je stvorio nekoliko „nepotpunih“ skulptura (fragmenata), kao što su Čovek koji korača i Iris-glasnik Bogova. Ovim skulpturama nedostaje glava ili neki delovi tela. U ovim primerima, umetnik ne teži postizanju fizičke sličnosti, već prati sopstvenu umetničku ideju. Fragmenti su bili inspiracija za vajare apstrakcije narednih generacija.

Poznata je Rodenova veza sa umetnicom Kamij Klodel. Ona mu je bila muza i ljubavnica, ali i vajarski model.

Najpoznatije Rodenove skulpture su: Bronzano doba, ansambl skulptura Građani Kalea, kapija pakla, mislilac, poljubac, spomenik Balzaku, Ugolino i njegova deca, Adam, Eva i druga dela.

Roden, avangardan u umetnosti, ostavio je svoje skulpture, šablone, čak i potpis u domen javne upotrebe. Za njega je to bio način da svoje delo ostavi budućim generacijama.

( Vikipedija )


 
Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
roden.gif
1840 u Parizu rođen Ogist Roden
1850 počinje da crta
1854 pohađa specijalnu školu za crtanje i matematiku poznatu kao "la Petite Ecole"
1855 posvećuje se skulpturi 1857 napušta "la Petite Ecole"
1858 radi za nekoliko dekoratera i skulptora
1862 nakon smrti sestre Marije odlazi u manastir gdje ostaje do 1863
1864 upoznaje Rose Beuret 1866 rođenje njegovog sina Auguste Eugene Beuret
1875 putuje u Italiju gdje studira Mikelanđela
1877 izložio skulpturu Bronzano doba
1880 otvorio svoj prvi atelje u kojem je radio do kraja života
1882 nastale skulpture Adam, Eva i Mislilac
1883 upoznaje Camille Claudel
1886 nastala skulptura Poljubac
1894 poziva ga Mone gdje upoznaje i Sezana
1898 raskida sa Camille Claudel
1899 prva izložba koja mu je posvecena u Briselu, Amsterdamu, Roterdamu i Hagu
1902 velika izložba u Pragu, srece Rilkea
1904 internacionalna izložba u Dizeldorfu
1906 sreće japanskog plesača Hanakoa koji mu je prvi put pozirao 1907
1907 nastaje skulptura Čovjek koji hoda
1908 izložba crteža u Becu, Lajpcigu i Parizu
1912 izložba u Tokiju
1913 odlazi u London gdje nadgleda postavljanje Gradana Kalaisa ispred Parlamenta
1915 izložba u Edimburgu 16 od 18 poklonjenih djela Engleskoj
1916 ozbiljno je bolestan
1917 ženi se sa Rose Beuret koja umire 14.02.'17., 17.11.'17. umire Roden
1919 osnovan Rodenov muzej


ogist52.jpeg

Mislilac

ogist53.jpeg

Poljubac
izvor:znanje




renoar.gif


Ogist Renoar je francuski slikar koji se vezuje za impresioniste, iako veliki broj njegovih slika ne pripada ovom pravcu. Na svojim impresionističkim slikama on je, osim svjetlosti istrazivao i pokret ljudske figure. Sa njim se tematika impresionizma promijenila, pa je sa pejzaža, koje je Mone skoro isključivo slikao, prešla na pariski život: zabave, ulicu...
Lepotu i toplinu Moneovih paleta nadmašio je samo Ogist Renoar. Njegova najomiljenija tema bile su kupačice, mlade, jedre žene razvijenih oblika, s detinjastim licem i dugom kosom. Slikao je takođe i svoju decu i ta se platna smatraju, zbog svoje ljupkosti, kao dela koja spadaju među najlepše primerke ovakvog slikarstva.
Portret gospodje Sarpantije sa decom
je u sustini neobicno uspeo kao prikaz jedne univerzalne žene i njene porodice (gospođa Sarpantije je među najčuvenijim po gostoprimstvu u Parizu). Ova slika predstavlja ogroman uspeh kako je i bila primljena na izložbi Salona 1879. godine. Međutim, ona je i uspeh Renoara kao umetnika. Radeći van svog ateljea, ograničen u izboru predmeta, umetnik postiže prirodan aranžman dajuci slici skladnost i svežinu

izlet%20renoar.jpg


Izlet

kisobrani%20renoar.jpg


Kišobrani
izvor:znanje
 
Poslednja izmena:
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Oštećena kopija Rodenovog Mislioca

Oštećena kopija Rodenovog Mislioca

Izvor: Tanjug

Ljubitelji umetnosti u Argentini ogorčeni su nakon što je nedavno u Buenos Ajresu oštećena jedna od kopija čuvenog „Mislioca“ skulptora Ogista Rodena, kojoj preti dalje uništenje zbog čišćenja

14850973344e69ff136d0f6551192241_orig.jpg


Urađena pre više od jednog veka, statua predstavlja nagog muškarca koji sedi sa bradom oslonjenom na ruku, zanetog u misli. Statua se smatra remek delom umetnosti poznog 19. i ranog 20. veka i najpoznatijim Rodenovim delom.

Originalna bronzana i mermerna statua izložena je u Rodenovom muzeju u Parizu gde se nalaze i njegova „Vrata pakla“ rađena po uzoru na Danteov „Pakao“.


"Mislilac" u Buenos Ajresu je treća od 22 originalne kopije, od kojih je osam urađeno iz originalnog kalupa za vreme Rodenovog života 1840-1917.

Postavljena na centralnom trgu, ispred zgrade Kongresa, skulptura je popularna turistička atrakcija grada poznatog i kao Pariz Latinske Amerike.

Figura je uništena prošle sedmice crtežima i farbom, što je izazvalo veliko ogorčenje javnosti.

Javnost je ponovo bila šokirana ove sedmice kada su se novi grafiti pojavili u podnožju statue, uključujući i potpis „Enco“.

Zvaničnici trenutno tragaju za motivom i počiniocima ovih dela.

U međuvremenu, gradski oci odlučili su da statuu „okupaju“ kako bi očistili boju što je šokiralo konzervatore. Takva tehnika, tvrde oni, verovatno je učinila više štete nego koristi originalnoj patini skulpture.

Zeleno-plava patina koja se formira na površini bronzanih predmeta zbog oksidacije, daje umetničkim delima u bronzi jedinstven izgled i smatra se integralnim delom skulpture.

Gradske vlasti, željne da spreče ponovne napade na kulturno nasleđe grada, razmatraju mogućnost preseljenja statue bliže zgradi parlamenta, a razmatra se i postavljanje zaštitne ograde oko nje.

Kopije „Mislioca“ mogu se pronaći širom sveta, uključujući Univerzitet Kolumbija u Njujorku, Rodenov muzej u Filadelfiji ili groblje Leken u Briselu.
 
Natrag
Top