Odakle pare za dug javnog sektora?

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
[h=1]Odakle pare za dug javnog sektora?
[/h] Izvor: Tanjug

Beograd -- Donošenje Uredbe za sprečavanje neblagovremenog izmirivanja novčanih obaveza javnog sektora prema preduzećima predstavlja bitan pomak.

2291413484ec64f0a4568e417027893_orig.jpg
Pitanje je, međutim, da li će usvajanjem tog propisa biti postignut željeni efekti i izbeći opterećenje budžeta, ocenjeno je u beogradskom časopisu "Markoekonomske analize i trendovi" (MAT).
Vlada Srbije usvojila je 27. oktobra Uredbu kojom će se uvesti redovnost u plaćanju obaveza državnih organa prema privatnom sektoru, a prema oceni stručne saradnice "MAT" Dragane Aleksić, Uredba će doprineti povećanju likvidnosti na tržištu.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]"Kad je reč o izvorima prihoda za blagovremeno izmirivanje novčanih obaveza, jedinice lokalne samouprave mogu da iskoriste za namene izmirenja duga privrednim subjektima deo povećanih prihoda na osnovu poreza na zarade, u skladu sa najnovijim izmenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave, a tom cilju mogu da doprinesu i prihodi na osnovu izdavanja municipalnih obveznica i korišćenja imovine u svojini opštine", smatra Aleksić.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Međutim, kako je ukazala autorka analize, postoje izazovi za primenu ovog propisa, među kojima je i "kako će se on primenjivati i kako će se reprogramirati neosporeni dospeli dugovi?"

"Pitanje je da li će donošenjem Uredbe značajno biti smanjena nelikvidnost privrednog sektora, a povećati finansijska disciplina, bez dodatnog opterećenja javnih budžeta", ukazala je Aleksić.

Zvaničnici javnog sektora izjavljuju da obaveze na osnovu ove uredbe iz ugla budžeta neće napraviti nikakav dodatni trošak, jer je on tek 0,15 odsto ukupnog domaćeg proizvoda (BDP). Međutim, javni dug već iznosi 44,3 odsto BDP, odnosno dostigao je skoro 45 odsto BDP, gornja granica prema Zakonu o budžetskom sistemu", kaže Aleksić.

Stoga, saradnica Instituta ocenjuje, "svako novo zaduživanje, koje bi moglo biti isprovocirano i na osnovu obaveznog blagovremenog izmirivanja novčanih obaveza javnog prema privrednom sektoru, može ozbiljno da uzdrma kritični iznos javnog duga".

Ona navodi da je, "s obzirom na zaključak da će novi propisi imati ograničen domet, potrebno preduzeti i druge mere, koje se mogu sastojati u donošenju zakona, odnosno propisa o regulisanju dugova javnih preduzeća prema privrednom sektoru, uključujući tu i kompenzacije i multikompenzacije između javnih preduzeća i privatnih privrednih subjekata".



[h=2]Zakon za diskvalifikaciju direktora?[/h] Moguće je ići i dalje pa po uzoru na zemlje Evropske unije i neke zemlje kandidate za članstvo u EU - ograničiti rokove plaćanja i unutar privatnog privrednog sektora, sa ograničenim rokom primene takvog propisa.

Takođe, smatra Aleksić, trebalo bi obezbediti dobro korporativno upravljanje.

Podsećajući da Zakon o javnoj svojini utvrđuje da se direktori i članovi organa upravljanja u javnim preduzećima i javnim agencijama biraju na javnom konkursu, Aleksić je mišljenja da bi u cilju povećanja odgovornosti direktora i diskvalifikacije nesavesnih i nepoštenih rukovodilaca u privredi, "trebalo doneti poseban zakon kojim se uređuje diskvalifikacija direktora i rukovodilaca, uključujući poseban registar tih lica".

"Takođe, moguće je veće korišćenje zaštitnih mera i mera bezbednosti zabrane obavljanja funkcije, poziva, poslova, delatnosti i dužnosti u kaznenim postupcima za dela protiv privrede", zaključila je Aleksić.

 
Natrag
Top