Obamina poruka Indiji: rešite Kašmir, uđite u Savet bezbednosti

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Obamina poruka Indiji: rešite Kašmir, uđite u Savet bezbednosti

Koliko će američka ideja pomoći smirivanju strasti na Potkontinentu umnogome zavisi od tvrdokorne pakistanske vojske
Kashmir-foto-AFP.jpg
Indijski vojnici u akciji protiv islamskih separatista u blizini Šrinagara

Vašington – Pronađite rešenje za kašmirsko pitanje i pomozite da se region stabilizuje kako biste dobili ulaznicu za stalno članstvo u Savetu bezbednosti UN i ispunili ambiciju da postanete moćni.
To je suština poruke koju će predsednik Barak Obama doneti u Nju Delhi kada početkom novembra poseti Indiju.
Prema informacijama iz nekoliko izvora, o rešenju kašmirskog pitanja kao preduslovu za pristupanje „visokom stolu” (eufemizam za članstvo u Savetu bezbednosti UN) veoma žustro se diskutuje na najvišem nivou američke administracije. I sam predsednik je odlučio da oživi američki pritisak u tom smeru, mada prilično diskretno, imajući u vidu osetljivost Nju Delhija o ovom pitanju.
Vodeći zvaničnici administracije potvrđuju da će pitanje članstva Indije u Savetu bezbednosti biti deo Obaminog programa za vreme posete Nju Delhiju.
Očekuje se da će predsednik SAD objaviti dodatnu podršku Amerike kandidaturi Indije tokom obraćanja zajedničkoj sesiji indijskog parlamenta, a sve će zavisiti od spremnosti Nju Delhija da razreši problem sa Kašmirom.
„Razgovaramo o reformi Saveta bezbednosti dok pripremamo predsednikovu važnu posetu”, potvrdio je pomoćnik američkog državnog sekretara Robert Blejk.
Najjasniji uvid u Obamino viđenje stvari može se pronaći u najnovijoj knjizi Boba Vudvorda „Obamin rat”, u kojoj su najmoćniji kreatori američke političke scene prikazani kako razmišljaju o smirivanju situacije u Kašmiru kao delu strategije o izlasku SAD sa avganistansko-pakistanske pozornice.
„Zašto ne možemo otvoreno da razgovaramo sa Indijom o važnosti ostvarivanja stabilnosti u Pakistanu?”, razmišljao je Obama na jednom sastanku. „Indija se penje sve više na globalnoj lestvici. Stabilnost u Pakistanu bi pomogla.”
Kroz ovakva razmišljanja implicitno se iznosi ideja da bi smirivanje Kašmira smekšalo Pakistan, gde, po rečima američkih zvaničnika, radikalne struje koriste nerešene probleme kao izgovor za obrazovanje armije terorista čiji je cilj da nanesu štetu Indiji.
To je lakše reći nego uraditi, smatra Brus Ridel, tvorac Obamine strategije za Avganistan i Pakistan, analizirajući važnost rešenja kašmirskog pitanja za mir i stabilnost celog regiona. Smetnja bilo kom rešenju je radikalna pakistanska vojska i njihovi džihad-pomagači za koje je napad i borba sa Indijom pitanje vere.
Rešenje koje Vašington ima na umu verovatno je primamljivije Nju Delhiju nego Islamabadu. Slično je dogovoru koji su postigli premijer Manmohan Sing i svrgnuti pakistanski vojni lider Pervez Mušaraf: linija kontrole bi postala međunarodna granica, ali bi bila meka i propustljiva i dozvoljavala bi Kašmircima sa obe strane da se kreću. Sve ostalo – čuvari, procedure, itd. – lako bi se rešilo.
„Da bi strategija predsednika Obame za saradnju sa Avganistanom i Pakistanom uspela, oduvek je nedostajao Kašmir. Sada je ta potreba sve hitnija i očiglednija. Njegov put u Indiju će igrati ključnu ulogu u tome”, izjavio je Ridel.
„Indija ne može da postane globalna sila sa moćnom ekonomijom ako njen sused predstavlja stalni izvor terora i naoružan je bombom. Jedan bolesni Pakistan nije dobar sused”, dodao je, ponovivši Obamine reči (prema Vudvordovoj knjizi, on je dosta uticao na Obamin način razmišljanja).
Gotovo određujući plan Obamine posete Indiji, Ridelizjavljuje da je Obamin izazov u tome da diskretno pomogne Islamabadu i Nju Delhiju da se potajno vrate na dogovor koji su postigli Mušaraf i Sing. „On će imati priliku da ovo uradi na suptilan način kada bude posetio Indiju u novembru”, piše on.
Ali, Ridel i ostali američki zvaničnici predstavljeni u Vudvordovoj knjizi pored toga smatraju da je najveća prepreka smirivanju strasti tvrdokorna pakistanska vojska. Građanski lideri u Pakistanu prihvatili bi ovakav dogovor, ali „ostaje nejasno da li je šef vojske general Kajani saglasan”.



Izvor: "The Times of India" Nju Delhi
 
Natrag
Top