O zemljanoj arhitekturi uopšte …

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Zemljanu arhitekturu većina ljudi danas vezuje za primitivne, nesigurne, prevaziđene i zastarele konstruktivne forme. Ovo izuzetno nasleđe, odbačeno, vezano uz prošlost, sliku siromaštva i osećaj srama, ignorisano je od strane široke javnosti i osuđeno na propast.
Zaboravljamo da je, od kako čovek gradi svoje gradove, zemlja bila i ostala jedna od glavnih građevinskih materijala. Iz viševekovne evolucije pokušaja, iskušenja, grešaka i iskustava, razvile su se veličanstvene konstruktivne kulture i raznovrsne tipologije, a neke su se u svoj svojoj veličini održale do danas, noseći u sebi bogatstvo različitosti, ekonomičnosti i inteligencije naših predaka.
Ovi najbolji mogući lokalni odgovori, na materijale iz okruženja i najveće prirodne rizike i katastrofe, treba da budu sačuvani i dalje razvijani, poštujući kulturnu, regionalnu i nacionalnu raznovrsnost; kao izvor inspiracije za građenje budućnosti, obrazovanje i dalja istraživanja, ekonomski prosperitet i nove forme turizma, održivi razvoj i poboljšanje uslova života.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
U silnim krizama koje su nas zadesile, svetskoj, ekonomskoj, energetskoj, zemlja nudi rešenje. Njene prednosti su višestruke: od sveprisutnosti (dakle: niske cene), viševekovne tradicije (beton svega dvestogodišnje), do toga da je potpuno podložna reciklaži (pod uslovom da joj nisu dodavani neorganski stabilizatori), da ne koristi nikakvu energiju za proizvodnju (osim ljudske snage), da ima moć termoregulacije okoline (vezuje višak vode iz vazduha, pa ga oslobađa po potrebi), da nema nikakva štetna dejstva, do toga da u sebi nosi ogromne kreativne potencijale, a o socijalnim aspektima da i ne govorimo.
Ako zemlju ne poznajemo, naći ćemo joj mnoge mane i zamerke. Ako je iole razumemo, znaćemo da je dobrim izborom tehnike, u zavisnosti od zemlje, klime i regiona, ’sa dobrim čizmama i dobrim šeširom’ (temeljom i krovom), zemlja pouzdan i dugoročan partner za budućnost.
‘Jedan materijal nije interesantan zbog onoga što on jeste, nego zbog onoga što može učiniti za društvo’[1]
Po podacima kojima raspolaže Craterre čak trećina,a po podacima UN Habitat-a čak polovina svetskog stanovništva živi danas u kućama od zemlje.
Na listi svetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a do danas je registrovano 115 lokaliteta, koji su potpuno ili delimično građeni zemljom (16 % liste svetskog nasleđa).
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
ZEMLJA KROZ ISTORIJU
Istorija gradnje zemljom malo je poznata. Čini se da su još zakloni prvih lovaca-sakupljača bili građeni granama i oblepljeni blatom, a njenu upotrebu nalazimo i na ognjištima čovečanstva, u dolinama Tigra i Eufrata, duž Nila, Inda i Ganga. Smatralo se da nije korišćena u gradnji monumentalne arhitekture, ali iskopavanja danas pokazuju suprotno.
Najstariju primenu čerpića nalazimo u Džeriku (8000 pre n.e.), a javlja se i u Vavilonu, Mesopotamiji i Iranu i u Indiji; u Kini primenu naboja u gradnji Kineskog zida i čuvenim zaštitnim objektima Fudžiana.
Ogromni afrički kontinent razvio je svojstvenu kulturu, dostigavši majstorstvo i stvarajući svojevrsnu umetnost u gradnji zemljom : od mastaba i nubijskih svodova u čerpiću na severu, preko pletera i direktnog oblikovanja na istoku, do uticaja islama i nebrojenih tehnika zapada.
U Amerikama nalazimo čuvene piramide i pueblose Novog Meksika u čerpiću, pa preko pletera, do blatnog lepa Kasa Grande i blatnih maltera Mesa Verde.
Nalazimo je i u Evropi, prvo na obali Egejskog mora, a kasnije u Rimu i Francuskoj, Španiji, Portugalu, kroz razvoj različitih tehnika i njihovih lokalnih varijacija.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
TEHNIKE GRADJENJA ZEMLJOM
U zavisnosti od vrste zemlje i područja u kom se gradi, razvile su se širom sveta različite tehnike i načini njene upotrebe. Svrstane u12 velikih grupa (sa oko stotinjak varijanti) : od izdubljene zemlje, zemlje kao pokrivača, zemlje kao ispune, nabijene (zemlje i blokova), oblikovane, naslagane, modelovane (ručni i čerpić u kalupima), tečne zemlje, kao završnog sloja, u kombinaciji zemlja-slama … tri najrasprostranjenije su:
* čerpić (adobe)
Cigle od nepečene zemlje sušene na suncu, bogate glinom, često uz dodatak slame; u početku su bile oblikovane ručno (u obliku hleba, lopti, pravih ili zarubljenih konusa), a do danas su se razvile paralelopipedne forme, pravljene u drvenim ili metalnim kalupima.
Primenu mu nalazimo svugde i na svim kontinentima, gde je vrlo često njegova primena dovedena do savršenstva u vidu lukova, svodova i kupola najlepših hramova i palata sveta : Šibam, Sejun, Tarim u Jemenu, Agadez u Nigeriji, džamijama Đene i Mopti u Maliju, Kitu i Kusku u Južnoj Americi, zatim Španiji i Portugalu.
*naboj (rammed earth / pisé, tapia)
Proces se sastoji u nabijanju zemlje sloj po sloj, u pokretnoj oplati, uz pomoć nabijača. Sva oprema tradicionalno je bila izrađena od drveta, a danas je najčešće metalna. Zemlja za gradnju je peskovita i izražene granulacije, prirodne vlažnosti ili uz dodatak male količine vode.
Poreklo naboja nalazimo u Kini u drugom milenijumu pre n.e. (palata Jin Anjang i Znegzu), pa sve do Kineskog zida i vojnih utvrđenja Fudžiana. Zatim u utvrđenjima Fesa i Marakeša u Maroku, tibetanskim manastirima u Ladaku, kao i u tradiciji jugoistočne Francuske.
* pleter (wattle and daub / torchis / bahareque)
Mešavina zemlje bogate glinom, vode i seckane slame; nanosi se kao ispuna na noseću skeletnu strukturu od drveta, na mnogo različitih načina. Istorijski centri mnogih gradova Evrope, Afrike, Amerike i Azije građeni su ovom tehnikom.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
NASTANAK, SASTAV, OSOBINE I IDENTIFIKACIJA
Zemlja za gradnju rezultat je dugog procesa evolucije stena, u čemu je učestvovalo mnogo faktora. A u zavisnosti od nadmorske visine, prirode geoločkog sastava tla i klime, nastala su veoma različita zemljišta, sa neograničenom varijacijom karakteristika.
Materijal zemlja sastoji se iz: gasova, tečnosti i čvrstih materija (mineralnih i organskih, biljnog i životinjskog porekla).
Minerali se dele u dve grupe: jedni, po sastavu identični steni od koje su nastali (kamen 200-20mm, šljunak 20-2mm, pesak 2-0.06mm i prašina 0.06-0.002mm); drugi, gline, nastali hemijskom promenom osnovne stene i redukcijom u veličini (<2µ).
Gline se razlikuju od ostalih po hemijskom sastavu (aluminosilikati) i fizičkim osobinama (veoma često u formi lamela-njihova specifična površina je beskonačno mnogo veća od ostalih, te su veoma podložne bubrenju i skupljanju).
Za gradjenje zemljom, potrebno je da zemljište sadrži sve vrste zrna, od najfinijih, gline i prašine, do peska i šljunka. Taj odnos zrna različite veličini je ono što nazivamo teksturom (granulacijom). Plastičnost je sposobnost zemlje da bude modelovana. Stišljivost je sposobnost zemlje da maksimalno smanji svoju poroznost. Na kraju, zrna su povezana među sobom zahvaljujući koheziji gline.
Ove osobine različite su za svaku zemlju, i baš ta raznovrsnost dovela je do razvoja nebrojenih konstruktivnih kultura; a razvoj naučnog pristupa ovoj disciplini otvara mogućnosti za mnoga druga unapređenja u gradnji zemljom danas.
Tačna identifikacija je osnovni korak pri izboru tehnologije transformacije zemlje u konstruktivni materijal. Razlikujemo testove na terenu i laboratorijske testove.
Testovi na terenu su brzi i praktični, a laboratorijski mnogo složeniji, duži za izradu i, iznad svega, mnogo skuplji. Testovi na terenu: posmatranje, ispitivanje mirisa i ukusa, ispitivanje dodirom, ispiranje, sedimentacija u flaši, skupljanje, otpornost na suvo, test konzistencije, test kohezije (cigara).Laboratorijski: prosejavanje, sedimentacija, plastičnost, stišljivost, kohezija.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
STABILIZACIJA ZEMLJE
Stabilizovati zemlju znači promeniti odnos u sistemu zemlja-voda-vazduh, kako bi se obezbedile osobine koje odgovaraju određenoj primeni zemlje. Karakteristike velikog broja različitih vrsta zemlje mogu biti znatno poboljšane na ovaj način. Ali, treba imati na umu da za svaku vrstu zemlje postoji odgovarajući stabilizator.
Razlikujemo: mehaničku (stišnjavanje), fizičku (intervencija na teksturi; termička ili električna) i hemijsku stabilizaciju (dodavanje materijala ili produkta koji joj menja karakteristike zemlje).
Postoji na stotine proizvoda za stabilizaciju zemlje za gradnju, koji se koriste kako u zidnoj masi, tako i na njenog površini. Neke od najčešćih su stabilizacija: peskom, biljnim vlaknima, krečom (zemlja sa većim procentom gline), cementom (6-12%, zemlja se većim procentom peskova). U primeni su i mnogi drugi, sintetički i komercijalni proizvodi za stabilizaciju: izmet, krv, vlakna i koža životinja, životinjska ulja, kazein, termitnjak, jaja, vosak; pepeo, biljne masti i ulja, tanin, biljni sokovi; kiseline, soli, silikati, sintetički lepkovi, sapuni, gips…
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
NORME, STANDARDI I PREPORUKE
Univerzalne norme za gradnju zemljom danas ne postoje, što je i razumljivo. Svaka zemlja se razlikuje po sastavu i osobinama, i nemoguće bi bilo generalizovati način upotrebe i primenu na globalnom nivou. Ipak, postoje tehničke preporuke i praktični vodiči, prilagođeni određenim zemljama i određenim tehikama: dosta toga urađeno je u Australiji i Novom Zelandu, SAD-u, Francuskoj, Nemačkoj, Peruu, Indiji …
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
NEDOSTACI I PATOLOGIJE ZEMLJE
Osnovni nedostatak zemlje u građenju je brza degradacija ovog materijala pod uticajem nepogoda. Nedostatak vremena, sredstava i, povrh svega, nedostatak informacija, dovode do toga da se iste greške ponavljaju, uvek, svuda i predugo.
Patologije u strukturi javljaju se kao posledica problema sleganja ili klizanja terena, prirodnih katastrofa, ali iznad svega zbog lošeg koncepta konstrukcije i lošeg održavanja.
Zemlja, sama po sebi, nije duktilan materijal, ali dobrim izborom konstruktivnog sistema, uz dobre temelje i dobar krov, dobro dimenzionisane i izvedene zidove, dobro obrađene uglove, ojačanja i veze, dobro dimenzionisane otvore i pravilno postavljene instalacije, može dobro podneti većinu prirodnih nepogoda.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
OBRADA POVRŠINA
Osnovna uloga ovog sloja je zaštita zida od nepogoda i šokova, produženje veka trajanja, poboljšanje izgleda zida u cilju skrivanja nedostataka grubih radova, u davanju prijatne boje, i povećanju termičke udobnosti.
Dobar završni sloj treba da dobro prianja za podlogu, da bude dovoljno elastičan da, bez pucanja, primi eventualne deformacije podloge, da bude nepromočiv za kišu, da dozvoli regulaciju vode i vlage u zidu, da bude otporan na mraz, i na kraju, da bojom i teksturom bude u skladu sa okruženjem.
Potrebno je pripremiti površinu, zatim se odlučiti za jednoslojno ili višeslojno nanošenje, i na kraju za dekoraciju. Dekoracija nije sama sebi cilj ali, igrajući se formom, reljefom, prirodnim pigmentima, svetlom i senkom, zidovi mogu postati svojevrsna umetnička dela.
Kod nas je zemljani zid gotovo uvek pokriven, krečnim ili cementnim malterom. Kako zemlja i cement različito funkcionišu, cementni malteri pucaju, što su stari majstori shvatili, te su razvili niz tehnika svojstvenih ovom području.
Obrada površina zemljom i prirodnim materijalima jedan je od veoma korišćenih metoda danas. I jedan od vrlo interesantnih načina ponovnog uvođenja i vraćanja zemlje u ove krajeve.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
ZEMLJA U SVETU DANAS
Mnogi pojedinci shvatili su snačaj zemlje kao građevinskog materijala za budućnost, i počeli razvijati metode i tehnike prilagođene okruženju u kome rade, današnjem vremenu i savremenom načinu života, a u zavisnosti od zemlje kojom grade.
Navedimo samo neke od njih: David Easton i Rick Joy, Rural studio i DBB u SAD-u; José Alegria u Portugalu, Stephen Dobson i David Oliver u Australiji, Martin Rauch u Austriji, Marcelo Cortés u Čileu, Serge Maini u Indiji
 
Natrag
Top