Upozorenja iz Svetske banke i MMF na rast cena hrane
Izvor: Blic IVAN JOVANOVIĆ | 19. 04. 2011. - 12:00h
VAŠINGTON - Zvaničnici Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) su na zajedničkom prolećnom zasedanju upozorili da ubrzani rast cena hrane može dovesti do nove svetske ekonomske krize. Pored toga Rusija, Kina i Brazil optužile su najveće industrijske zemlje da ubrzano povećavaju svoj javni dug, te da novi ekonomski “armagedon” svet može zadesiti već tokom ove godine.
Ekonomski “armagedon” moguć već tokom ove godine
Ako se to desi, vrlo brzo ćemo zaboraviti na krizu iz 2008, kažu stručnjaci. Tadašnja kriza je izazvana preteranom kupovinom kuća na kredit u SAD koje veliki broj građana nije mogao da vraća. Sada, umesto preteranog zaduživanja građana, imamo preterano zaduživanje država i glad koja najstrašnije preti najnerazvijenijim zemljama.
“Cene hrane u svetu danas su 36 odsto više nego pre godinu dana i nalaze se blizu nivoa iz 2008, godine. Samo od juna prošle godine 44 miliona ljudi je palo ispod granice siromaštva”, izjavio je Robert Zelik, predsednik Svetske banke.
Dominik Stros-Kan, generalni direktor MMF, na zasedanju je rekao da političari izjavljuju kako je kriza iza nas, a ona u stvari još nije završena.
“Glavni izazov za razvijene zemlje su visoka nezaposlenost, fiskalna i monetarna nestabilnost. Na razvijenim tržištima potrebne su reforme finansijskog sektora i jačanje nadzora“, istakao je Stros-Kan.
Ali skupa hrana nije jedini problem sa kojim se susreće svetska ekonomija. Na prolećnom zasedanju MMF i Svetske banke na udaru kritike su se našle razvijene industrijske zemlje. Budžetski deficiti mnogih industrijskih zemalja, a pre svih SAD, predstavljaju ozbiljnu opasnost za stabilnost i razvoj svetske ekonomije, ocenili su predstavnici Brazila i Rusije.
Nastanak krize iz 2008. u koracima
1. Banke odobravaju kredite bez ikakve kontrole
2. Rastu vrednosti stanova pa rastu i hipoteke
3. Veća hipoteka omogućava novi keš kredit
4. Novi keš krediti dovode do prezaduženosti
5. Prezaduženost dovodi do masovne prodaje kuća
6. Masovna prodaja obara cene nekretnina
7. Vrednost hipoteke je manja od vrednosti kredita
8. Klijent nema novca da doplati hipoteku
9. “Balon puca” i izbija kriza
Kao direktan odgovor na ove tvrdnje uspostavljen je dogovor o obavljanju finansijskog monitoringa šest velikih svetskih ekonomija - Nemačke, Francuske, Japana, Velike Britanije, SAD i Kine.
Ipak Timoti Gajtner, sekretar za finansije SAD, i Volfgang Šojble, nemački ministar finansija, smatraju da ti strahovi Brazila i Rusije nisu opravdani. Gajtner čak tvrdi da će administracija predsednika Baraka Obame nedavno najavljenim programom štednje znatno smanjiti ogroman državni dug najveće privredne sile na svetu koji sada iznosi 11 odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda.
I ekonomista Goran Nikolić kaže za “Blic” da nije baš realno da dođe do nove globalne krize.
“Podaci svakako nisu prijatni. Rast cena hrane ne pogoduje siromašnim zemljama koje ne proizvode hranu, jer moraju da je uvoze, što doprinosi inflaciji. Ali sa druge strane u svakom slučaju pogoduje zemljama koje izvoze hranu. To što raste javni dug pojedinih zemalja može samo njima da šteti, jer dolazi do krize javnih finansija i pada poverenja. Recimo, neće se više ulagati u dolar nego u juan. To je stvar rebalansiranja privrede i stvaranje novog svetskog ekonomskog poretka. Brojke čak govore da će BDP na svetskom nivou u 2011. rasti 4,4 odsto”, zaključuje Nikolić.
“Ukoliko američki Kongres ne bi podigao nivo dozvoljene zaduženosti vlade, to bi svetsku privredu moglo ponovo da baci u recesiju”, izjavio je Barak Obama, predsednik SAD.
On je priznao da će republikanci glasati za veći nivo zaduženosti samo ukoliko dođe do kresanja troškova u administraciji o kome još nema dogovora. Trenutni limit za zaduživanje SAD je 14,3 biliona dolara i verovatno će biti dostignut već na leto ove godine. Zato administracija u Vašigntonu očekuje da bi Kongres o tome mogao da se izjasni najkasnije do početka jula.
Ipak, Timoti Gajtner, američki sekretar za finansije, kaže da je već gotova stvar da će republikanci glasati za povećanje dozvoljenog nivoa zaduženosti SAD i da je tako nešto obećano predsedniku Obami.
“U suprotnom čim država dostigne postojeći limit zaduživanja moraće da proglasi bankrot”, upozoravao je Gajtner.
Da stvar ipak nije jednostavna može se videti iz izjava republikanca Pola Rajana, koji se nalazi na čelu komiteta za budžet, koji je rekao da Obami ništa bezuslovno nije obećano i da će se limit povećati samo ako se troškovi budu sekli.
Novo zaduživanje bogatih vodi svet opet u krizu
Izvor: Blic IVAN JOVANOVIĆ | 19. 04. 2011. - 12:00h
VAŠINGTON - Zvaničnici Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) su na zajedničkom prolećnom zasedanju upozorili da ubrzani rast cena hrane može dovesti do nove svetske ekonomske krize. Pored toga Rusija, Kina i Brazil optužile su najveće industrijske zemlje da ubrzano povećavaju svoj javni dug, te da novi ekonomski “armagedon” svet može zadesiti već tokom ove godine.
Ekonomski “armagedon” moguć već tokom ove godine
Ako se to desi, vrlo brzo ćemo zaboraviti na krizu iz 2008, kažu stručnjaci. Tadašnja kriza je izazvana preteranom kupovinom kuća na kredit u SAD koje veliki broj građana nije mogao da vraća. Sada, umesto preteranog zaduživanja građana, imamo preterano zaduživanje država i glad koja najstrašnije preti najnerazvijenijim zemljama.
“Cene hrane u svetu danas su 36 odsto više nego pre godinu dana i nalaze se blizu nivoa iz 2008, godine. Samo od juna prošle godine 44 miliona ljudi je palo ispod granice siromaštva”, izjavio je Robert Zelik, predsednik Svetske banke.
Dominik Stros-Kan, generalni direktor MMF, na zasedanju je rekao da političari izjavljuju kako je kriza iza nas, a ona u stvari još nije završena.
“Glavni izazov za razvijene zemlje su visoka nezaposlenost, fiskalna i monetarna nestabilnost. Na razvijenim tržištima potrebne su reforme finansijskog sektora i jačanje nadzora“, istakao je Stros-Kan.
Ali skupa hrana nije jedini problem sa kojim se susreće svetska ekonomija. Na prolećnom zasedanju MMF i Svetske banke na udaru kritike su se našle razvijene industrijske zemlje. Budžetski deficiti mnogih industrijskih zemalja, a pre svih SAD, predstavljaju ozbiljnu opasnost za stabilnost i razvoj svetske ekonomije, ocenili su predstavnici Brazila i Rusije.
Nastanak krize iz 2008. u koracima
1. Banke odobravaju kredite bez ikakve kontrole
2. Rastu vrednosti stanova pa rastu i hipoteke
3. Veća hipoteka omogućava novi keš kredit
4. Novi keš krediti dovode do prezaduženosti
5. Prezaduženost dovodi do masovne prodaje kuća
6. Masovna prodaja obara cene nekretnina
7. Vrednost hipoteke je manja od vrednosti kredita
8. Klijent nema novca da doplati hipoteku
9. “Balon puca” i izbija kriza
Kao direktan odgovor na ove tvrdnje uspostavljen je dogovor o obavljanju finansijskog monitoringa šest velikih svetskih ekonomija - Nemačke, Francuske, Japana, Velike Britanije, SAD i Kine.
Ipak Timoti Gajtner, sekretar za finansije SAD, i Volfgang Šojble, nemački ministar finansija, smatraju da ti strahovi Brazila i Rusije nisu opravdani. Gajtner čak tvrdi da će administracija predsednika Baraka Obame nedavno najavljenim programom štednje znatno smanjiti ogroman državni dug najveće privredne sile na svetu koji sada iznosi 11 odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda.
I ekonomista Goran Nikolić kaže za “Blic” da nije baš realno da dođe do nove globalne krize.
“Podaci svakako nisu prijatni. Rast cena hrane ne pogoduje siromašnim zemljama koje ne proizvode hranu, jer moraju da je uvoze, što doprinosi inflaciji. Ali sa druge strane u svakom slučaju pogoduje zemljama koje izvoze hranu. To što raste javni dug pojedinih zemalja može samo njima da šteti, jer dolazi do krize javnih finansija i pada poverenja. Recimo, neće se više ulagati u dolar nego u juan. To je stvar rebalansiranja privrede i stvaranje novog svetskog ekonomskog poretka. Brojke čak govore da će BDP na svetskom nivou u 2011. rasti 4,4 odsto”, zaključuje Nikolić.
Amerika povećava limit za zaduživanje
Zabrinuti: Gajtner i Obama
Zabrinuti: Gajtner i Obama
“Ukoliko američki Kongres ne bi podigao nivo dozvoljene zaduženosti vlade, to bi svetsku privredu moglo ponovo da baci u recesiju”, izjavio je Barak Obama, predsednik SAD.
On je priznao da će republikanci glasati za veći nivo zaduženosti samo ukoliko dođe do kresanja troškova u administraciji o kome još nema dogovora. Trenutni limit za zaduživanje SAD je 14,3 biliona dolara i verovatno će biti dostignut već na leto ove godine. Zato administracija u Vašigntonu očekuje da bi Kongres o tome mogao da se izjasni najkasnije do početka jula.
Ipak, Timoti Gajtner, američki sekretar za finansije, kaže da je već gotova stvar da će republikanci glasati za povećanje dozvoljenog nivoa zaduženosti SAD i da je tako nešto obećano predsedniku Obami.
“U suprotnom čim država dostigne postojeći limit zaduživanja moraće da proglasi bankrot”, upozoravao je Gajtner.
Da stvar ipak nije jednostavna može se videti iz izjava republikanca Pola Rajana, koji se nalazi na čelu komiteta za budžet, koji je rekao da Obami ništa bezuslovno nije obećano i da će se limit povećati samo ako se troškovi budu sekli.