Novi bečej

Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
NOVI BEČEJ

U plodnoj vojvođanskoj ravnici, između Zrenjanina i Kikinde, smestio se Novi Bečej za koji neki kažu da ga ne bi bilo da nije Tise. U svakom slučaju reka daje pečat i gradu i životu u njemu.


novi-becej.jpg




Tisa je pritoka Dunava, a kanal Dunav-Tisa-Dunav, najveći plovni i meliracioni kanal u jugoistočnoj Evropi. Sa izgradnjom brane koja je na 20 kilometara od Novog Bečeja, nivo reke je podignut za četiri metra, pa je tako postala plovna za brodove. Kod Novog Bečeja Tisa je mirna poput jezerske vode, široka oko 250 metara,a na nekim mestima dubina je 12 metara. Pomislili bi da se meštani hvale, međutim, i gosti potvrđuju, da Novi Bečej ima najlepši kej na Tisi. Nekoliko metara iznad vode je betonski bedem sa travom kao tepih i cvećem koje kao slap pada do trave. Usred šetališta je amfiteatar, idealna pozornica na otvorenom. Na obali su restorani, ligištuli, suncobrani, reka prijatna za kupanje. Čamci i gliseri voze turiste i do onih manje uređenih i više osamljenih mesta na obali ili na ostrvcu koje je pre nekoliko decenija, prosto izraslo iz vode.
Novobečejci su naročito ponosni na Biserno ostrvo, jedino parče zemlje gde se već dva veka uzgaja jedinstvena sorta vinove loze od koje se pravi krokan, vino posebne arome i ukusa. To je retka sorta, osetljiva na plesni i niske temperature, zahteva svakodnevnu negu. Vina nema na pretek ili za izvoz, ali ko dođe u Novi Bečej, pamtiće buke ovog vinskog bisera žućkaste boje koje su obožavali predsednici Francuske i Jugoslavije, Šarl de Gol i Josip Broz Tito. Na Bisernom ostrvu je i dvorac grofa Rohoncija, koji bi posle restauracije, takođe, mogao da bude turistički biser ovog kraja.
Lokalna vlast veliku pažnju poklanja turizmu, pa je u startegiji razvoja ove privredne grane osmišljena ponuda za 16 letnjih vikenda. Velikogospojinski dani su najposećenija manifestacija koja se kao varoška slava obeležava svakog 28. avgusta. Za četiri dana trajanja u Novi Bečej dođe oko sto hiljada gostiju, što je četiri puta više od broja stanovnika.
Manifestacija počinje smotrom paradnih zaprega i to petoprega po kojima je Novi Bečej prepoznatljiv. Naime, u doba Austrougarske, zbog zasluga u ratu, car Franja Josif je dozvolio Novobečejcima da prežu pet konja u karuce. Ali, ne treba zaboraviti da su pre desetak godina Novobečejci ušli u Ginisovu knjigu rekorda, jer su prvi u svetu provozali kočiju u koju je bilo upregnuto čak 14 konja. Za Velikogospojinske dane ulicama voze fijakeri, sviraju najbolji tamburaši, na keju se u 350 kotlića kuva riblja čorba od tek upecane ribe iz Tise. Na trpezi je još mnogo banatskih đakonija, pa i neizostavna štrudla sa makom, orasima i slatkim sirom.
Pored domaćih turista, u Novi Bečej dolaze i stranci, pa panonski mornari ponekad čamcem voze u razgledanje i goste iz dalekog Japana i Amerike. Posebno ih oduševi obilazak rezervata prirode Slano Kopovo koje predstavlja jedno od napuštenih korita Tise u kome, kada ima vode, ona je slana. A slana je možda i zato što je ostatak Panonskog mora. Slano Kopovo je u jesen usputna stanica za više od 20 hiljada ždralova na njihovom putu u toplije krajeve.
izvor:glassrbije
 
Natrag
Top