LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Norveška i Kanada ljute na Švajcarsku zbog franka
Tanjug
Norveški i kanadski funkcioneri kritikovali su odluku Švajcarske da obuzda rast svoje valute franka, pošto su se posledice tog poteza vlasti u Bazelu osetile na tržištima novca širom sveta.
Norveška kruna je porasla prema evru pošto je Švajcarska narodna banka saopštila u utorak da će pribegavati "neograničenom" trošenju sredstava kako bi sprečila pad vrednosti evra prema franku ispod granice od 120 franaka za evro.
Taj potez je, kako piše njujorški ekonomski dnevnik „Vol strit džornal,“ naterao investitore da se okrenu drugim valutama u privredama koje važe za fiskalno zdrave, a među prvima je tu bila Norveška.
Guverner norveške centralne banke Uistejn Ulsen upozorio je investitore da će jačanje nacionalne valute krune ugroziti ekonomiju te nordijske države tako što će smanjiti izvoz iz nje.
Oštar odgovor - moguće sniženje kamata - predstoji, ukoliko kruna nastavi da jača, rekao je Ulsen.
Federacija norveške industrije je, takođe, saopštila da rast vrednosti krune izlaže norveške kompanije pritisku.
Kanadski ministar finansija Džim Flaerti rekao je da je "zabrinut" zbog odvažnog delovanja Švajcarske na valutnom tržištu i da strepi da bi taj potez mogao ponovo podstaći tzv. monetarni rat.
Gvido Mantega, ministar finansija Brazila, velike latinoameričke zemlje u usponu, počeo je 2010. da govori o mogućnosti izbijanja "monetranih ratova" među zemljama koje nastoje da osiguraju svoj ekonomski rast tako što će snižavati vrednost domaće valute.
Već mesecima novac beži u Švajcarsku i druge zemlje koje investitori procenjuju kao bezbedne u potrazi za utočištem za svoje fondove, dok se klone finansijske krize evrozone i ekonomskih nevolja Sjedinjenih Američkih Država.
Početkom avgusta evro je pao toliko da se gotovo izjednačio s švajcarskim frankom, a na početku 2010. vredeo je 1,50 franaka.
Takva kretanja su, prema WSJ, najnoviji primer bega kapitala koji napušta posustale ekonomije - posebno američku i 17 država-članica evrozone - i odlazi ka privredama s bržim rastom kao što su kanadska i brazilska.
Tanjug
Norveški i kanadski funkcioneri kritikovali su odluku Švajcarske da obuzda rast svoje valute franka, pošto su se posledice tog poteza vlasti u Bazelu osetile na tržištima novca širom sveta.
Norveška kruna je porasla prema evru pošto je Švajcarska narodna banka saopštila u utorak da će pribegavati "neograničenom" trošenju sredstava kako bi sprečila pad vrednosti evra prema franku ispod granice od 120 franaka za evro.
Taj potez je, kako piše njujorški ekonomski dnevnik „Vol strit džornal,“ naterao investitore da se okrenu drugim valutama u privredama koje važe za fiskalno zdrave, a među prvima je tu bila Norveška.
Guverner norveške centralne banke Uistejn Ulsen upozorio je investitore da će jačanje nacionalne valute krune ugroziti ekonomiju te nordijske države tako što će smanjiti izvoz iz nje.
Oštar odgovor - moguće sniženje kamata - predstoji, ukoliko kruna nastavi da jača, rekao je Ulsen.
Federacija norveške industrije je, takođe, saopštila da rast vrednosti krune izlaže norveške kompanije pritisku.
Kanadski ministar finansija Džim Flaerti rekao je da je "zabrinut" zbog odvažnog delovanja Švajcarske na valutnom tržištu i da strepi da bi taj potez mogao ponovo podstaći tzv. monetarni rat.
Gvido Mantega, ministar finansija Brazila, velike latinoameričke zemlje u usponu, počeo je 2010. da govori o mogućnosti izbijanja "monetranih ratova" među zemljama koje nastoje da osiguraju svoj ekonomski rast tako što će snižavati vrednost domaće valute.
Već mesecima novac beži u Švajcarsku i druge zemlje koje investitori procenjuju kao bezbedne u potrazi za utočištem za svoje fondove, dok se klone finansijske krize evrozone i ekonomskih nevolja Sjedinjenih Američkih Država.
Početkom avgusta evro je pao toliko da se gotovo izjednačio s švajcarskim frankom, a na početku 2010. vredeo je 1,50 franaka.
Takva kretanja su, prema WSJ, najnoviji primer bega kapitala koji napušta posustale ekonomije - posebno američku i 17 država-članica evrozone - i odlazi ka privredama s bržim rastom kao što su kanadska i brazilska.