Dałe
- Učlanjen(a)
- 04.10.2011
- Poruka
- 3.295
[h=2]Nesuglasice na liniji London - Pariz - Berlin[/h]
Izvor:Novosti
Pariz, London i Berlin imaju suprotstavljene stavove kako rešiti aktuelnu finansijsku krizu, u trenutku kada su razmimoilaženja najmanje dobrodošla
PARIZ - OD STALNOG DOPISNIKA
PARIZ, London i Berlin imaju suprotstavljene stavove kako rešiti aktuelnu finansijsku krizu, u trenutku kada su razmimoilaženja najmanje dobrodošla.
Britanski premijer Dejvid Kameron je boravio u petak u Briselu i Berlinu, da bi pojasnio stav Londona i rešio razmirice, koje sprečavaju Evropu da krene napred. Razlike su, ipak, velike, pa nije trebalo očekivati spektakularna rešenja.
Ostalo je zabeleženo da je francuski predsednik Nikola Sarkozi na nedavnom samitu EU u Briselu kritikovao Veliku Britaniju da deli lekcije sa strane, a sama ne koristi evro. Kameron je poručio da kriza pogađa sve, bez obzira na to koji novac imaju.
Parizu, između ostalog, smeta i to što se London protivi ideji Francuza o uvođenju svetske takse na finansijske transakcije.
Britancima se u “užem jezgru” EU i montetarnoj uniji, uopšte, zamera na evroskepticizmu koji se, u krizna vremena, sve više akcentuje. Sam Kameron je, ove nedelje, ponovo otvoreno kritikovao evropske institucije, da su odvojene od realnosti, da donose beskorisne direkte i da su, zauzvrat, potrebne opsežne reforme.
Vrag je odneo šalu, pa je Kameron u petak najpre razgovarao u Briselu s Hermanom van Rompejom i Žozeom Manuelom Barozom. Sadržaj razgovora britanskog premijera šturo je opisan kao “široki spektar tema koje se odnose na aktuelni ekonomski i politički razvoj u EU”. Vreme je, očigledno, da se vidi koliko je ko spreman da brani Evropu.
Posle Brisela, Kameron je otišao u Berlin. Nemačka kancelarka Angela Merkel, potpuno suprotno od britanskog premijera, smatra da u ovo krizno vreme treba “više Evrope”. Dok se Berlin zalaže za pooštravanje pravila i izmenu postojećih sporazuma, London insistira na fleksibilnosti i većoj samostalnosti.
Englezi se pribojavaju da Brisel ne preuzme dodatni deo državnih suverenosti, a strahuju i da jača pravila ne sputaju poslovanje “Sitija”.
Pojavili su se nagoveštaji kompromisnog rešenja, da bi nemačko insistiranje o jačoj disciplini i izmeni pravila moglo da se odnosi samo na 17 zemalja članica evrozone, ali sad Britanci strahuju od “Evrope s dve brzine”, smatrajući da bi tako mogli da ostanu na periferiji donošenja odluka.
Izvor:Novosti
Pariz, London i Berlin imaju suprotstavljene stavove kako rešiti aktuelnu finansijsku krizu, u trenutku kada su razmimoilaženja najmanje dobrodošla
PARIZ - OD STALNOG DOPISNIKA
PARIZ, London i Berlin imaju suprotstavljene stavove kako rešiti aktuelnu finansijsku krizu, u trenutku kada su razmimoilaženja najmanje dobrodošla.
Britanski premijer Dejvid Kameron je boravio u petak u Briselu i Berlinu, da bi pojasnio stav Londona i rešio razmirice, koje sprečavaju Evropu da krene napred. Razlike su, ipak, velike, pa nije trebalo očekivati spektakularna rešenja.
Ostalo je zabeleženo da je francuski predsednik Nikola Sarkozi na nedavnom samitu EU u Briselu kritikovao Veliku Britaniju da deli lekcije sa strane, a sama ne koristi evro. Kameron je poručio da kriza pogađa sve, bez obzira na to koji novac imaju.
Parizu, između ostalog, smeta i to što se London protivi ideji Francuza o uvođenju svetske takse na finansijske transakcije.
Britancima se u “užem jezgru” EU i montetarnoj uniji, uopšte, zamera na evroskepticizmu koji se, u krizna vremena, sve više akcentuje. Sam Kameron je, ove nedelje, ponovo otvoreno kritikovao evropske institucije, da su odvojene od realnosti, da donose beskorisne direkte i da su, zauzvrat, potrebne opsežne reforme.
Vrag je odneo šalu, pa je Kameron u petak najpre razgovarao u Briselu s Hermanom van Rompejom i Žozeom Manuelom Barozom. Sadržaj razgovora britanskog premijera šturo je opisan kao “široki spektar tema koje se odnose na aktuelni ekonomski i politički razvoj u EU”. Vreme je, očigledno, da se vidi koliko je ko spreman da brani Evropu.
Posle Brisela, Kameron je otišao u Berlin. Nemačka kancelarka Angela Merkel, potpuno suprotno od britanskog premijera, smatra da u ovo krizno vreme treba “više Evrope”. Dok se Berlin zalaže za pooštravanje pravila i izmenu postojećih sporazuma, London insistira na fleksibilnosti i većoj samostalnosti.
Englezi se pribojavaju da Brisel ne preuzme dodatni deo državnih suverenosti, a strahuju i da jača pravila ne sputaju poslovanje “Sitija”.
Pojavili su se nagoveštaji kompromisnog rešenja, da bi nemačko insistiranje o jačoj disciplini i izmeni pravila moglo da se odnosi samo na 17 zemalja članica evrozone, ali sad Britanci strahuju od “Evrope s dve brzine”, smatrajući da bi tako mogli da ostanu na periferiji donošenja odluka.