Nestale Titove najvrednije stvari

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
[h=1]Nestale Titove najvrednije stvari
[/h] Izvor: Večernje novosti

Beograd -- Titovi naslednici imaće muku da uđu u trag brojnim pokretnostima koje su ostale iza maršala. Ne zna se gde su skupocene slike, karabini, satovi, nakit.


9879239334eceb2d94675c453759606_368x277.jpg
Najspornija imovina sa spiska DB.
Posle prvog ročišta kojim je počela podela imovine Josipa Broza Tita, jasno je da na spiskovima sa pokretnostima koje naslednici treba da podele, nema najvrednijih stvari. Ovo je za ”Novosti” potvrdio pravni zastupnik Titovog unuka Josipa - Joške Broza, Goran Petronijević.
"Jovankini advokati odmah su uočili da su spiskovi sa imovinom koja treba da se deli, a koji su u sud stigli iz Muzeja istorije Jugoslavije i Arhiva Srbije (dostavio im SDB) prethodno ”selekcionisani”. Dosta vrednih stvari je nestalo jer su ih u raznim periodima razvukli ”čuvari” Titove imovine", kaže Petronijević za ”Novosti”.

Petronijević ne zna tačno šta na spiskovima fali, a Jovankina zastupnica Bojana Sarić-Pavlović nema odobrenje udovice da bilo šta iznese u javnost. Ipak, iz onoga što smo saznali od bivšeg Jovankinog advokata Tome File i Joške Broza, izvesno je da među zaostavštinom nema stvari sa famoznog četvrtog spiska koji je godinama stajao u DB, pre nego što je ustupljen Arhivu Srbije.

Nestale su vredne slike i razni pokloni iz Titove zaostavštine, poput umetničkih slika Oskara Kokoške i Franciska Goje. Desetkovana je i Titova dragocena kolekcija pušaka. Kolekciju maršalovih pušaka za lov, prema rečima Joške Broza, činilo je 167 primeraka. On je siguran da se izgubio trag od najmanje tri karabina, mada sumnja da je brojka daleko veća jer je na poslednjoj izložbi maršalovog oružja bilo samo 67 komada.

Prema rečima Tome File, odranije se zna da nedostaju i neki od najvrednijih predsednikovih satova. Dvadesetak njih ukradeno je još pre šest godina, na izložbi u Beogradu, ali se sumnja da fale još neki. Broz je bio poznat kao veliki ljubitelj časovnika, a njegovu kolekciju krasili su neki od najvrednijih primeraka ”Roleksa”, ”Filipa pateka”, ”Majsena”, ”Lonžina”...

Različite državne komisije sastavile su ukupno tri popisa onoga što je ostalo iza Broza. Najvrednija je imovina sa pomenutog četvrtog spiska, koji je, po Filinom mišljenju, sporan i koji je pune tri decenije bio tajna. Na njemu se nalazilo sve što nekadašnja socijalistička vrhuška nije htela da da Jovanki - od nakita i slika, preko kolekcije narodnih nošnji, do Titovog voznog parka, njegovih odlikovanja, zlatnih kočija i 40 konja. Ove stvari ranije su procenjene na 50-60 miliona dolara!

Što se tiče nekretnina, osim malog vinograda koji je za života otkupio i poklonio sinu Žarku, Tito nije imao nepokretnosti na svoje ime.

Jovanka Broz je saznala da će biti izbačena iz kuće mesec dana posle Titove smrti od slovenačkog funkcionera Sergeja Krajgera. Iz kuće nije smela da ponese bukvalno ništa, čak ni lična dokumenta, fotografije, garderobu... Njene stvari, odeća, ogrlice, narukvice, dijademe, grivne, zaplenjene su po naredbi generala Ivana Dolničara. Držane su u nekoj garaži tri godine, pa je u međuvremenu dosta toga propalo.

Kada je kasnije sudu predala spisak onoga što traži, na njemu se našlo 24 kofera garderobe i ličnih stvari. Na drugom spisku ima oko 1.000 stavki, odnosno jedna trećina Titove imovine, za koju Jovanka tvrdi da je zajednička, stečena u braku. Ostalo, po njenom mišljenju, može da se deli među naslednicima: njom, sinom Mišom i unucima Joškom, Zlaticom, Edvardom i Svetlanom.

"Mislim da će najteže biti da se utvrdi obim nasledstva koje treba da se deli, kao i gde su nestale sve te vredne stvari. Bilo je mnogo mahinacija sa Titovom imovinom i zato je taj postupak dve decenije stajao u fioci. U međuvremenu, većina naslednika živi u veoma skromnim uslovima, dok neko drugi uživa u Brozovim stvarima", zaključuje Petronijević.

Prvi pokušaj ostavinske rasprave održan je 1983, kada su, po svedočenju Joške Broza, naslednicima ponuđene bezvredne stvari - neki štofovi i odeća, nekoliko upaljača i lula, fotoaparat i jedan okrnjeni prsten. To je bilo raspoređeno na tadašnja tri naslednika - Jovanku, Žarka i Mišu Broza. Žarko je tražio Titove četiri svečane uniforme sa kopijom lenti i ordenja, ali to nikada nije dobio.
 
Član
Učlanjen(a)
02.07.2009
Poruka
2.908
Nešto me preseče kad sam video naslov, al onda se setih da nisam ja, nego Jožo. stink. Na kvarno si baš sad pustila ovu vest, da se istripujem u pola noći, ccc...:blum3:


Da se vratim na temu: Neko se lepo ovajdio od tih "poklončića" koje je Tito skupljao. Svašta mu se može zameriti, ali jedan je od retkih moćnika koji nije "obezbedio" naslednike.
 
Dałe
Učlanjen(a)
04.10.2011
Poruka
3.295
Titovi nasljednici dijele metle i TV

Titovi nasljednici dijele metle i TV


Izvor:B92



Nasljednici Josipa Broza dobili su od Prvog osnovnog suda dva popisa s imovinom koja će se dijeliti u ostavinskoj raspravi, koji sadrži brojne bezvrijedne sitnice.

19099243744ebb94c80101e761253404_368x277.jpg


Beograd - Ni na jednom od njih nema čuvenog Titovog bijelog "kadilaka", "rols rojsa", niti "Linkoln", baš kao ni najdragocjenijih Maršalovih lovačkih pušaka, ni najvrednijeg nakita.


Na popisima nisu ni zlatne kočije (rođendanski poklon Titu iz Đakova), niti kamena sa Mjeseca (poklon američkih astronauta). U stvari, kad se pogleda, cijeli popis djeluje krajnje apsurdno: najveći broj stavki, pored namještaja, zauzimaju zastarjeli mali kućanski aparati, grijalice, usisavači, TV i video rekorderi, metle i ljestve, vage, otirači za noge, košare za smeće, mašinice za brijanje, vatrogasni aparati i kutije za prvu pomoć. Oba popisa su, u stvari, popisi stvari koje je specijalna državna komisija zatekla između 13. lipnja i 22. listopada 2002. u Ovalnoj vili, poznatijoj kao Vila "Mir" (Užička 11-15), na Dedinju.

Na prvom su pokretnine nađene u samoj vili, od ulaznog hola i sobe za dežurne, do predsjedničkog kabineta, sobe za srebro, spavaće sobe i brojne salona. Na 54 strane popisano je sve, do najsitnijih detalja, po ostavama, u frizerskom salonu, sekretarskoj sobi, kućici za vrtlare, hodnicima, sobama u kojima je smješten višak namještaja, garažama i sobi za spremačice.

Na tom popisu našle su se i stvari iz Titove Bilijarnica i Lovačke kuće. Poseban, drugi popis od nekoliko stotina stranica, čine stvari iz trezora u Ovalnoj vili, među kojima je mnoštvo beznačajnih sitnica i uspomena, uključujući Titovu partijsku knjižicu, diplomatski pasoš, člansku knjižicu Crvenog križa ...

Ovdje su, međutim, pohranjene i zbirke kovanog novca i nakita, tri plakete iz Vatikana - zlatna, srebrna i brončana, zlatnik napoleon iz 1854, novac kralja Uroša Nemanjića (osam komada), garnitura zlatnika od 22 karata s Titovim likom, ali i dva Ordena narodnog heroja, naliv-pera, lule i muštikle, zlatne tabakere ... Ni na jednom popisu nema stvari sa Briona, kao ni iz vile na otoku Vanga. Nema ni vrijednih muzejskih eksponata, među kojima je Staljinova zlatna komandna sablja, koju je poklonio jugoslavenskom maršalu.

Kao što smo već pisali, nema ni dviju najvrijednijih slika - Franciska Goje i Oskara Kokoške. Među vrednijim stvarima koje bi Brozovi nasljednici trebao podjele su srebrnina i "Rozental" porculan (preko 200 komada), 65 umjetničkih slika (Konjović, Milunović, Milosavljević , Berber, Mesaroš ...), kristal i kobalt. Zanimljivo je da se na popisu našlo i 20 skulptura iz parka u Užičkoj 15, pa je nejasno da li i to ulazi u ostavinsku masu. Na popisu je i omanja knjižnica, u kojoj je najviše partijske literature, ali i Krležinih djela.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Titovi unuci traže državno blago

Titovi unuci traže državno blago


Novosti

Dragocenosti iz Titovih rezidencija, koje traže njegovi naslednici pripada muzejima i čuva se u njima. Automobili bili registrovani na državne institucije. Skupoceni pokloni nisu privatna imovina



DRŽAVA je dopustila da bogatstvo mog dede Tita bude pokradeno, ali mi ne odustajemo od namere da ga vratimo - kaže Josip Broz Joška, unuk i jedan od petoro naslednika imovine doživotnog predsednika SFRJ.

Na dva spiska, na koliko je popisana imovina koju mogu deliti, nema većine stvari koje su zabeležene na spisku koji je otkriven u arhivu Državne bezbednosti, a gde su detaljno popisani svi predmeti iz Brozovih rezidencija. Naslednici smatraju da im upravo to, a reč je o basnoslovno vrednom nakitu i satovima, slikama, skulpturama, luksuznim limuzinama, nameštaju, pripada, i tvrde da su najvredniji komadi već pokradeni i raskrčmljeni.

- Dobio sam podatak da je omiljeni sat mog dede „patek filip“ nedavno prodat na aukciji u Švajcarskoj, kao najskuplji na svetu - tvrdi Joška Broz, lider novoosnovane Komunističke partije. Stručnjaci, poznavaoci onog što se popularno naziva „Titovim nasleđem“ kažu da pitanje te imovine nije tako jednostavno kako ga predstavljaju naslednici i njihovi advokati. Jer je od automobila do oružja dosta toga je još pre njegove smrti bilo registrovano na državne institucije, a umetnine iz rezidencija posle smrti popisane i smeštene u muzeje i sefove.

- Ti predmeti se formalno zovu „Brozova zbirka“, jer su stajali u njegovim rezidencijama, a ne zato što su bili u njegovom vlasništvu - kaže istoričar umetnosti dr Nikola Kusovac, nekadašnji kustos Narodnog muzeja. - Tito i Jovanka uopšte nisu marili za umetnost. Reč je o poklonima koje je Broz dobijao kao državnik, pa su i evidentirani kao društvena svojina.
- Odmah posle Titove smrti Savezni sekretarijat za unutrašnje poslove oformio je komisiju koja je popisala sve što se nalazilo u rezidencijama i odredila obezbeđenje - priča za „Novosti“ stari pripadnik jugoslovenske DB.
- U centru pažnje Državne bezbednosti bio je Titov arhiv, jer je smatrano da objavljivanje tih dokumenata može da šteti državi, a još tada postojao je „Muzej 25. maj“, kome je pripala većina dragocenih predmeta koje je Tito dobio na poklon kao državnik.
Kustosi Muzeja istorije Jugoslavije koji je nasledio „Muzej 25. maj“, „Memorijalni centar Josip Broz Tito“, „Muzej naroda i narodnosti Jugoslavije“ koji su čuvali blago Titovih rezidencija, začuđeni su tvrdnjama naslednika i advokata da su nestale dragocenosti poput tibetanske mandale, Staljinove sablje, kamena sa Meseca i automobili, kada su ih hiljade ljudi nedavno videle na izložbama u Muzeju istorije Jugoslavije.
- Naš muzej čuva desetine hiljada predmeta i ne mogu se prikazati svi istovremeno, ali na izložbi koju smo organizovali prikazani su baš oni „najpopularniji“ koji se najčešće pominju u javnosti, često kao nestali - kaže kustos Mirjana Slavković.
Deo automobila kojima se vozio Tito bio je registrovan i na državne institucije kao, recimo, na Savezno izvršno veće, a ta vozila su još za njegovog života otpisivana i prodavana na aukcijama. Jedan od Brozovih kadilaka tako je još 1971. kupio za ogromnu sumu legendarni rok muzičar Dado Topić, ali, po njegovim rečima, usledio je pravi pakao kad je pokušao da ga registruje. Naime, Titova limuzina nije imala papire, Topiću je rečeno da dokumenata o poreklu nema zato što ga je maršal dobio na poklon. Omiljeni Jovankin „mercedes“ je posle slične aukcije završio u Pančevu, gde je još dugo služio kao omiljeni automobil za prevoz mladenaca.
Čuveni „kadilak“ sa Briona, koji Titova udovica potražuje, tek nedavno je restauriran i iznajmljuje se turistima za vožnju po rezidencijalnom ostrvu po ceni od 1.000 evra dnevno.
Manji deo ergele luksuznih automobila kojima se vozio Broz, a potražuju ih naslednici, ostao je u Srbiji, a najvredniji su u Sloveniji, u Muzeju tehnike u Bistri.
- Titovi automobili bili su svojina vojske, odnosno gardijske brigade koja ga je čuvala - kaže stručnjak za ovu oblast Bratislav Petković, direktor beogradskog Muzeja automobila. - Samo deo Titovog voznog parka nalazi se u Beogradu i te limuzine, među kojima su „rols-rojs fantom 5, „mercedes 600 pulman“, zaštićene su kao pokretno kulturno dobro i čuva ih Vojni muzej. Najvredniji primerci još 1986. su pozajmljeni slovenačkom Muzeju tehnike pod uslovom da ih vrate za pet godina, o čemu postoji sačuvan ugovor, ali do danas oni nisu vraćeni.
U toj kolekciji su „zisevi“ koje su Titu poklanjali Staljin i Hruščov, Pavelićev „mercedes“, „horf glezerov“ koji je pripadao knezu Pavlu Karađorđeviću.

KO PRODAJE NA AUKCIJAMA
NA aukcijama se povremeno, ipak, pojavljuju Titove lične stvari, koje bi mogle da se smatraju predmetom nasleđa. Jedan od njegovih omiljenih časovnika, raritetni „patek filip“ prodat je 2001. u čuvenoj aukcijskoj kući „Filips“, u Ženevi za sumu od 3.083.500 švajcarskih franaka. Sat je, po tvrdnjama aukcijske kuće, mogao da ponudi eventualni naslednik, uz dokaz o odgovarajućem nasleđu i odobrenje muzealnih autoriteta ili Ministarstva kulture, u skladu s internacionalnim propisima. Slično se desilo i prošle godine u Beogradu, kad je na aukciji anonimnom kolekcionaru prodat još jedan iz velike kolekcije Titovih pozlaćenih „patek filip“ ručnih časovnika za sumu od 7.600 evra.



tito-mala.jpg

RIZNICA SATOVA
NEPOZNATA je sudbina dvadesetak Titovih dragocenih časovnika, pokradenih 2005. sa izložbe u Muzeju Jugoslavije. Nisu otkrivena ni dvojica razbojnika koji su u papirnim kesama odneli satove koje je Tito dobijao od stranih državnika, među njima se nalazio dar diktatora Bokase s kazaljkama od brilijanata, kućištem od poludragog kamena citrina i postoljem od gorskog kristala. Nestao je tada i sat s pokazivačem datuma letova sovjetskih satelita, dar ruskih astronauta, kao i zlatni „roleks“ ukrašen brilijantima. Ukraden je san kolekcionara, jedan od najskupocenijih ručnih satova na svetu, prototip manufakture „Patek Filip“ iz 1944. sa kućištem od 18-karatnog zlata, opremljen večnim kalendarom.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Održano ročište o Titovoj imovini

[h=1]Održano ročište o Titovoj imovini
[/h] Izvor: Beta

Beograd -- U Prvom osnovnom sudu u Beogradu održano ročište ostavinske rasprave o imovini Josipa Broza Tita gde je na 379 strana predstavljen spisak njegove imovine.

19186785484ef421c151f05733517738_368x277.jpg
Na ročište u Prvi osnovni sud došli su Titovi unuci - Joško i Zlatica, a njegova supruga Jovanka, sin Miša, kao i unuci Svetlana i Edvard nisu došli. Josip Broz Tito ima šestoro naslednika - sina Mišu i ženu Jovanku, kao i četvoro dece njegovog pokojnog sina Žarka (Joško, Zlatica, Svetlana i Edvard).
Sledeće ročište zakazano je za 17. februar, a advokati naslednika tražili su da im se do tada omogući uvid u spiskove poklona iz Muzeja istorije Jugoslavije, kao i u registre fotografija, garderobe, knjiga i nakita.

Titov unuk Joška Broz rekao je novinarima, nakon ročišta koje je trajalo 20 minuta, da medju naslednicima nema nesuglasica i da svi žele da sačuvaju istorijsku uspomenu na Tita, a ne da traže ekonomsku korist.

"Važno nam je samo da sačuvamo istorijsku uspomenu na našeg dedu i da imamo nešto što je ostavio iza sebe, ostalo država neka čuva šta njoj sleduje", kazao je Joška i dodao da je dosta stvari koje su Titovo vlasništvo rasprodate, pokradene i izgubljene.

Joška Broz je kazao da sa svake izložbe u muzejima nestane neki predmet u vlasništvu njegovog dede i dodao da bi voleo da nasledi Titovu svečanu uniformu sa kopijama ordenja.

Ostavinska rasprava izmedju naslednika Josipa Broza Tita počela je 14. decembra 1983. godine, a nakon više od dve decenije, prvo ročište je održano krajem prošlog meseca.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Tajna četvrtog "Titovog" spiska

[h=1]Tajna četvrtog "Titovog" spiska
[/h] Izvor: Politika

Beograd -- Iako je poodmakla sudska rasprava, nije utvrđena vrednost Titove zaostavštine.Najveća nedoumica- tajni, četvrti spisak s nasleđem vrednim desetine miliona evra.

11692172724f1b3785864f6762909467_368x277.jpg

Josip Broz Tito (B92, arhiva)
Ko bi trebalo da nasledi skupocenu sablju vojskovođe Imuharija iz 17. veka, optočenu zlatom, ukrašenu dragim kamenjem – poklon bivšeg libijskog vođe revolucije Muamera Gadafija Josipu Brozu? Kome vratiti ili kako raspodeliti tri hiljade austrijskih zlatnika iz „privatne škrinje” maršala Tita, vrednih, po trenutnoj kursnoj listi, oko šest stotina hiljada evra?

Raspodela Titove imovine, predmet sudskih rasprava od pre desetak godina, ovih dana hrani nove nedoumice i podstiče nova sučeljavanja. S razlogom. Sudski postupak upravo ulazi u drugu fazu, objasnio je advokat Goran Petronijević u razgovoru za „Politiku”. Uprkos poodmakloj sudskoj raspravi, međutim, još nije konačno definisan obim, sadržaj i vrednost ostavštine.

Spekulacije se usredsređuju na pokušaje procene sačuvanih predmeta – onih zavedenih u spiskovima, ali i onih koje su u toku decenija nepoznata lica otuđila. Vrednost varira, od procene do procene. Jedni ističu da je o milionskoj vrednosti reč. Smeliji, samozvani aktuari, dakle veštaci, tvrde da je reč o pokretnom nasleđu, vrednom više desetina miliona evra.

Dva primera upućuju na razmišljanje o kakvom je nasleđu reč. S jedne strane, tu su dukati, zavedeni u spiskove zaostavštine. Postaće predmet deobe. S druge strane, reč je o skupocenom prototipu Titovog ručnog sata najluksuznije svetske marke „patek filip”, koji nikada nije zaveden u spiskove.

Titov „patek” – prototip kalibra 1591 manufakture „Patek Filip” iz 1944. godine, broj registracije 864.471, u kućištu od 18-karatnog zlata, opremljen večnim kalendarom – bio je u Titovom vlasništvu od 1945. godine do potkraj njegovog života. Kao prvi model te vrste opremljen centralnom sekundarom i lunarnom fazom (indikacija mesečevih mena) zapao je za oko mnogim kolekcionarima. Činjenica da je njegov prvi vlasnik bio upravo maršal Tito digla je cenu u astronomske visine. Prodat je u čuvenoj aukcijskoj kući „Filips”, u Ženevi, 12. novembra 2001. godine za sumu od 3.083.500 švajcarskih franaka, po tadašnjem kursu – 1.911.700 američkih dolara. Statističari su izračunali – to je bila četvrta rekordna suma koja je ikada plaćena za jedan ručni sat ove marke. Ipak, našim državnim organima do danas nije pošlo za rukom da saznaju kako je sat dospeo na aukciju u Ženevu, ni kome je isplaćena suma od prodaje.

U spiskovima pokretne zaostavštine zavedeno je 2.663 austrijska zlatnika – 2.055 malih i 608 velikih dukata. Tržišna vrednost zlatnika nije utvrđena. Uvidom u kursne liste austrijskih banaka, ipak, može se odrediti vrednost. Otkupna cena prostog dukata iznosila je 20. januara ove godine 136.967 evra, a četvorostrukog, dakle velikog dukata – 547.868 evra. Ukupna vrednost dukata iznosila je, dakle, 614.570,93 evra.

Prema izjavama nekadašnjih saradnika ambasade, konzulata, turističkih i trgovinskih predstavništava bivše Jugoslavije u Beču, zlatnika je bilo mnogo više: „Redovno su prenošeni u ručnom prtljagu jugoslovenskih zvaničnika... Tito je voleo austrijske dukate, a njegov je bio i odabir banke koja je isporučivala zlatnike”, rekao je jedan visoki diplomata.

U bečkim krugovima „Politika” je saznala da je reč o privatnoj banci „Šelhamer i Šatera”, u zajedničkom posedu Katoličke crkve Austrije i Vatikanske banke. Direktor Rudolf Gelzer je u telefonskom razgovoru potvrdio da je banka nabavljala veće količine dukata za klijente iz bivše Jugoslavije, ali nije mogao da saopšti kome su dukati bili namenjeni.

Titova imovina navedena je u tri spiska, gusto kucana na oko 400 strana. Navedeno je hiljade predmeta koje je Tito privatno posedovao, a koji će biti predmet deobe među naslednicima. Ceo slučaj vodi se pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu. U kolekciji su uz pomenute dukate i zlatnici srpskog porekla, zbirka zlatnih značaka, poštanskih markica i ordenja iz sedamdesetak zemalja. Jedna od zanimljivijih je i kolekcija od 167 pušaka, među kojima i oružje ručne izrade optočeno srebrom, sablje sa dijamantima, poput one koju je Staljin darovao Titu...

Mnogi predmeti nedostaju, piše "Politika". Na primer, nemački kolekcionari satova tvrde da je Josip Broz posedovao zbirku od preko sto satova visokih oficira Vermahta – reč je o švajcarskim unikatima i prototipovima koji su dodeljivani kao nagrada za uspehe – za razliku od zvaničnih vojnih satova nemačkih maraka „glashite” „hanhart” ili „kincle”.

Najzanimljiviji je, ipak, sadržaj naveden u famoznom četvrtom spisku. Ovaj spisak do sada nije bio dostupan javnosti, a prema rečima Titovog unuka Joške Broza, vrednost navedenih predmeta premašuje sumu od desetak miliona evra.

U zapadnim obaveštajnim službama taj četvrti spisak naziva se – četvrtim protokolom. S dobrim razlogom. Navodno su u njemu navedene šifre specijalnih, tajnih računa koje su zapadne sile, pre svega SAD, otvarale za potrebe njima korisnih stranih državnika. Kao suosnivač pokreta nesvrstanih, kaže se, Tito je, znajući ili samo sluteći, utirao put „trećem svetu” u novi svetski poredak: „Takvi državnici su uvek bili izloženi riziku, pa je za njihove potrebe formirana ’zlatna rezerva’”, istakao je svojevremeno londonski „Indipendent”. Dodatak – bilo da se novac koristi kao „penzija posle odlaska sa vlasti” bilo da se upotrebi kao investicija u povratak na državno kormilo.

 
Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Imovina koju traže Titovi naslednici

Imovina koju traže Titovi naslednici:
Od Gadafijeve sablje do Če Gevarine tabakere









Izvor:
Blic.rs





Na spiskovima označenim sa “strogo poverljivo” i “državna tajna”, koji su krajem decembra iz Arhiva Srbije i Crne Gore dostavljeni Prvom osnovnom sudu u Beogradu, nalaze se hiljade predmeta popisanih posle smrti Josipa Broza Tita po kancelarijama, vilama i rezidencijama u kojima je boravio doživotni predsednik SFRJ. Kome će oni pripasti, neće se znati dok se ne okonča ostavinska rasprava, koja traje već 32 godine, a kako sada stvari stoje, neće uskoro ni biti završena.

208121_titovi-pokloni-foto06-_ff.jpg


Titovi naslednici, naime, traže da iz Muzeja istorije Jugoslavije sudu dostave i dodatne spiskove maršalove pokretne imovine, takozvani “četvrti spisak” na kojem je, prema njihovim tvrdnjama, imovina mnogo vrednija od svega što se do sad spominjalo.

Muzej, međutim, okleva sa dostavljanjem spiska i čeka stav Javnog pravobranilaštva, vodeći se stavom da je reč o imovini u svojini Republike, a ne o Titovoj ličnoj imovini koja bi pripala naslednicima.

I na spiskovima sa početka ovog teksta, najdetaljnijim, mada i dalje nepotpunim, na 379 gusto kucanih strana nalaze se mnoge veoma zanimljive i vredne stvari, ali i gotovo banalne sitnice koje su se našle u nekom od ćoškova prostorija koje su koristili Tito i Jovanka.


208115_titovi-pokloni-foto-_ff.jpg


Tu su, recimo, dve sablje - kozačka, sa zlatnim koricama optočenim dijamantima, koju je dobio od Staljina i komandna sablja plemena Tuarega iz 17. veka koju mu je 1977. godine poklonio Moamer Gadafi.

Na spisku je i više hiljada raznih novčanica, od dinara, preko američkih dolara, italijanskih lira i britanskih funti, do indijskih rupija i burmanskih kijata. Popisana je čak i plata “predsednika Republike” u periodu februar - april 1980. u iznosu o d 260.000 dinara. A još oko 110. 000 dinara vodi se kao “novac od prodaje konja” iz 1979. i 1980. godine. Uz te pare stoji i cedulja “Odavde će se platiti vinograd u Kumorvcu”.

Fragmenata Mesečevog tla, zlatnici, vredne poštanske markice...

Tu su i svakako fascinantni predmeti poput fragmenata Mesečevog tla, koje je na Zemlju donela posada Apola 11 starih 3,8 milijardi godina čiji gram vredi 50.800 dolara, a koje mu je poklonio američki predsednik Ričard Nikson.

Od velike je vrednosti i 2.663 zlatnika (2.055 malih i 608 velikih) sa, kako je navedeno u listi, “likom Franca”. Na spisku ima i zlatnika srpskog porekla, zbirka zlatnih značaka, poštanskih markica nekoliko desetina pari zlatnih dugmića za košulje sa dragim kamenjem, tabakera, među kojima je i jedna koju je dobio od Če Gevare.


208120_titovi-pokloni-foto05-masanori-josida_f.jpg


Jedna od zanimljivijih je i kolekcija oružja od 167 pušaka i pištolja , među kojima i oružje ručne izrade optočeno srebrom. Tu je, na primer, i pištolj kalibra 6,35 milimetara izrađen od zlata, sa rezervnim magacinom, pet metaka i četkicom za čišćenje.

Na spisku i desetine luksuznih satova

Među predmetima “za koje se pretpostavlja da su lična svojima Josipa Broza Tita”, kako su popisivači naveli na jednoj od strana, navedene su i desetine satova, od kojih su mnogi napravljeni od zlata i ukrašeni dragim kamnjem. To su uglavnom časovnici marke Roleks, Šafhauzen, Doksa, IWC, Lonžin, Filip Patek, ali je među njima i jedna Raketa sa likom Leonida Brežnjeva.

U “kutiji 34” nalaze se i lična karta predsednika Republike, kožni novčanik sa Titovim poslaničkimknjižicama iz 1945, 1947. i 1950. godine, ali i propsunica MUP NDH na ime ing. Sl. Babića, što je bio jedan od Titovih pseudonima.
Titovi naslednici, međutim, tvrde da još nedostaju spiskovi poklona koje je Tito dobijao,popis umetničkih slika, nakita, garderobe i 6.000 knjiga iz rezidencije, negativa i slajdova i 2.225 albuma i registara sa fotografijama.

Ordenje, spomenice i medalje koje je Tito dobio


Na posebnoj listi nalazi se ordenje, spomenice i medalje koje je Tito dobio. Na njoj su 22 domaća ordena, uključujući i tri Ordena narodnog heroja i maršalski znak, kao i još 106 ordena iz 70-ak zemalja. Tu je i orden Suvorova, odlikovanje koje su odim Tita dobili jedino Staljin i maršal Žukov.

Dve godine posle Titove smrti iz Memorijalnog centra su u ime Titovih naslednka od Predsedništva SFRJ tražili da im se izradi 10 minijaturnih kompleta domaćih odlikovanja i jedan komplet Ordena narodnog heroja. Na spisku naručenog ordenja stajao je i maršalski znak, koji je neko, međutim, rukom precrtao i pored dopisao “NE”.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Tajna četvrtog protokola

[h=1]Tajna četvrtog protokola
[/h]
Uprkos poodmakloj sudskoj raspravi, nije utvrđena vrednost zaostavštine Josipa Broza Tita, a najveću nedoumicu predstavlja tajni, četvrti spisak s nasleđem vrednim desetine miliona evra


Tito.jpg


Ko bi trebalo da nasledi skupocenu sablju vojskovođe Imuharija iz 17. veka, optočenu zlatom, ukrašenu dragim kamenjem – poklon bivšeg libijskog vođe revolucije Muamera Gadafija Josipu Brozu? Kome vratiti ili kako raspodeliti tri hiljade austrijskih zlatnika iz „privatne škrinje” maršala Tita, vrednih, po trenutnoj kursnoj listi, oko šest stotina hiljada evra?

Raspodela Titove imovine, predmet sudskih rasprava od pre desetak godina, ovih dana hrani nove nedoumice i podstiče nova sučeljavanja. S razlogom. Sudski postupak upravo ulazi u drugu fazu, objasnio je advokat Goran Petronijević u razgovoru za „Politiku”. Uprkos poodmakloj sudskoj raspravi, međutim, još nije konačno definisan obim, sadržaj i vrednost ostavštine.

Spekulacije se usredsređuju na pokušaje procene sačuvanih predmeta – onih zavedenih u spiskovima, ali i onih koje su u toku decenija nepoznata lica otuđila. Vrednost varira, od procene do procene. Jedni ističu da je o milionskoj vrednosti reč. Smeliji, samozvani aktuari, dakle veštaci, tvrde da je reč o pokretnom nasleđu, vrednom više desetina miliona evra.

Dva primera upućuju na razmišljanje o kakvom je nasleđu reč. S jedne strane, tu su dukati, zavedeni u spiskove zaostavštine. Postaće predmet deobe. S druge strane, reč je o skupocenom prototipu Titovog ručnog sata najluksuznije svetske marke „patek filip”, koji nikada nije zaveden u spiskove.

Titov „patek” – prototip kalibra 1591 manufakture „Patek Filip” iz 1944. godine, broj registracije 864.471, u kućištu od 18-karatnog zlata, opremljen večnim kalendarom – bio je u Titovom vlasništvu od 1945. godine do potkraj njegovog života. Kao prvi model te vrste opremljen centralnom sekundarom i lunarnom fazom (indikacija mesečevih mena) zapao je za oko mnogim kolekcionarima. Činjenica da je njegov prvi vlasnik bio upravo maršal Tito digla je cenu u astronomske visine. Prodat je u čuvenoj aukcijskoj kući „Filips”, u Ženevi, 12. novembra 2001. godine za sumu od 3.083.500 švajcarskih franaka, po tadašnjem kursu – 1.911.700 američkih dolara. Statističari su izračunali – to je bila četvrta rekordna suma koja je ikada plaćena za jedan ručni sat ove marke. Ipak, našim državnim organima do danas nije pošlo za rukom da saznaju kako je sat dospeo na aukciju u Ženevu, ni kome je isplaćena suma od prodaje.

U spiskovima pokretne zaostavštine zavedeno je 2.663 austrijska zlatnika – 2.055 malih i 608 velikih dukata. Tržišna vrednost zlatnika nije utvrđena. Uvidom u kursne liste austrijskih banaka, ipak, može se odrediti vrednost. Otkupna cena prostog dukata iznosila je 20. januara ove godine 136.967 evra, a četvorostrukog, dakle velikog dukata – 547.868 evra. Ukupna vrednost dukata iznosila je, dakle, 614.570,93 evra.

Prema izjavama nekadašnjih saradnika ambasade, konzulata, turističkih i trgovinskih predstavništava bivše Jugoslavije u Beču, zlatnika je bilo mnogo više: „Redovno su prenošeni u ručnom prtljagu jugoslovenskih zvaničnika... Tito je voleo austrijske dukate, a njegov je bio i odabir banke koja je isporučivala zlatnike”, rekao je jedan visoki diplomata.

U bečkim krugovima „Politika” je saznala da je reč o privatnoj banci „Šelhamer i Šatera”, u zajedničkom posedu Katoličke crkve Austrije i Vatikanske banke. Direktor Rudolf Gelzer je u telefonskom razgovoru potvrdio da je banka nabavljala veće količine dukata za klijente iz bivše Jugoslavije, ali nije mogao da saopšti kome su dukati bili namenjeni.

Titova imovina navedena je u tri spiska, gusto kucana na oko 400 strana. Navedeno je hiljade predmeta koje je Tito privatno posedovao, a koji će biti predmet deobe među naslednicima. Ceo slučaj vodi se pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu. U kolekciji su uz pomenute dukate i zlatnici srpskog porekla, zbirka zlatnih značaka, poštanskih markica i ordenja iz sedamdesetak zemalja. Jedna od zanimljivijih je i kolekcija od 167 pušaka, među kojima i oružje ručne izrade optočeno srebrom, sablje sa dijamantima, poput one koju je Staljin darovao Titu...

Mnogi predmeti nedostaju. Na primer, nemački kolekcionari satova tvrde da je Josip Broz posedovao zbirku od preko sto satova visokih oficira Vermahta – reč je o švajcarskim unikatima i prototipovima koji su dodeljivani kao nagrada za uspehe – za razliku od zvaničnih vojnih satova nemačkih maraka „glashite” „hanhart” ili „kincle”.

Najzanimljiviji je, ipak, sadržaj naveden u famoznom četvrtom spisku. Ovaj spisak do sada nije bio dostupan javnosti, a prema rečima Titovog unuka Joške Broza, vrednost navedenih predmeta premašuje sumu od desetak miliona evra.

U zapadnim obaveštajnim službama taj četvrti spisak naziva se – četvrtim protokolom. S dobrim razlogom. Navodno su u njemu navedene šifre specijalnih, tajnih računa koje su zapadne sile, pre svega SAD, otvarale za potrebe njima korisnih stranih državnika. Kao suosnivač pokreta nesvrstanih, kaže se, Tito je, znajući ili samo sluteći, utirao put „trećem svetu” u novi svetski poredak: „Takvi državnici su uvek bili izloženi riziku, pa je za njihove potrebe formirana ’zlatna rezerva’”, istakao je svojevremeno londonski „Indipendent”. Dodatak – bilo da se novac koristi kao „penzija posle odlaska sa vlasti” bilo da se upotrebi kao investicija u povratak na državno kormilo.

Politika
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Titov kupe devet miliona

[h=2]Titov kupe devet miliona
[/h]Novosti

Čak trinaest brozovih vozila ostalo u Sloveniji, a među njima i pokloni od Staljina i Tolbuhina i ”horh” kneza Pavla. Slovenci kažu da bi kola mogli da vrate Srbiji, ali im to niko nije tražio




MEĐU najvrednijim stvarima koje se mogu naći na famoznom, za javnost do sada nepoznatom, spisku imovine koja je posle smrti Josipa Broza ostala Muzeju istorije Jugoslavije, jesu Titovi automobili.

Neki od njih su, praktično, neprocenjivi, a među njima su i ”horh glazer”, kabriolet iz 1938, koji je nekada pripadao knezu Pavlu, i blindirani ”pakard” iz 1937, poklon Staljina.

Upravo oni, između ostalog, predmet su interesovanja advokata Brozovih naslednika, koji su preko Prvog osnovnog suda u Beogradu, pred kojim se vodi ostavinska rasprava, tražili od muzeja spisak svih pokretnosti koje čuvaju.

Kada spisak konačno stigne, naslednici će, potvrđuje Goran Petronijević, zastupnik Joške Broza, zahtevati od državnih organa da utvrde gde se šta nalazi.

Od 17 vrednih automobila koji su u Tehničkom muzeju Slovenije kraj Ljubljane, 11 je, priznaju u toj kući, u vlasništvu Muzeja istorije Srbije, a dva najverovatnije Vojnog muzeja na Kalemegdanu. U TMS kažu da im se niko iz Srbije do sada nije javljao tražeći povraćaj, i dodaju da ne postoji nijedan akt koji bi pravno rešio zavrzlamu u slučaju da te limuzine zatraže Brozovi naslednici.

- Prema ugovorima o pozajmici, na osnovu kojih smo dobili ove automobile, pravo na povraćaj najverovatnije bi imale samo institucije koje se u našoj dokumentaciji vode kao vlasnici - kaže za ”Novosti” mr Boris Brovinski, rukovodilac odeljenja za saobraćaj TMS. To su, kako se vidi iz papira koje nam je poslao, Muzej istorije Jugoslavije i Vojni muzej.

Četiri automobila, ipak, ostaće u Sloveniji, jer su ih TMS poklonili nekadašnje Ministarstvo odbrane i Skupština SFRJ, 1984. U pitanju su blindirani ”pakard kliper” iz 1948, dva blindirana ZIS-a iz 1954, poklon vlade SSSR, i limuzina ”kadilak sedan” iz 1976.

Pored pomenutog ”horha”, čija cena ne može ni da se pretpostavi, i Staljinovog ”pakarda”, koji na tržištu premašuje dva miliona dolara, ubedljivo najskuplji auto sa spiska je blindirani ”mercedes kupe” iz 1939. Nekoliko sličnih modela prodato je na aukcijama poslednjih godina po ceni od 4,6 miliona dolara do čak devet! Ovaj ”mercedes” poklonio je nekadašnjem jugoslovenskom predsedniku 1945. Sekretarijat unutrašnjih poslova Hrvatske.

”Mercedes” i ”pakard” praktično pripadaju Vojnom muzeju na Kalemegdanu, a ”horh” Muzeju istorije Jugoslavije, odnosno Srbiji. Tačnije, do sada su pripadali državi, a sada bi mogli da se nađu kao predmet ostavine.

U Ljubljani su i čuveni Titov srebrni ”rols-rojs” iz 1954, kabriolet ”linkoln kontinental” iz 1976, tri ”kadilaka”, od kojih jedan iz 1936, poklon maršala Tolbuhina i Treće armije. Tu su i jedna električna kočija iz 1975, poklon Meksika, ”Zastavina” kampanjola, ”vespa”, motorne sanke... Sve je to pozajmljeno TMS za izložbu 1986. i od tada niko nije tražio vraćanje u Srbiju.

MUZEJ JOŠ ĆUTI

Ovi automobili samo su mali deo spiska poklona i Titovih ličnih stvari koji su ostali u MIJ. Kako nam je potvrđeno u Prvom osnovnom sudu, muzej im još nije dostavio traženu dokumentaciju, iako je ročište zakazano za sledeću nedelju.
- Ako se ogluše o zahtev suda, muzej će prekršiti zakon i podnećemo krivičnu prijavu - poručuje Petronijević.


 
Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Potraga za Titovom imovinom

Potraga za Titovom imovinom










Izvor:
B92.net








Iako je prošlo više od 30 godina od smrti jugoslovenskog predsednika Josipa Broza Tita, kraj sage o podeli njegove imovine se čak i ne nazire, piše "Danas".

Advokati naslednika dobili su od Prvog osnovnog suda u Beogradu, u kojem se vodi ostavinska rasprava, obaveštenje da je ovom sudu dostavljena obimna dokumentacija iz muzeja o Titovoj imovini. Oni su pozvani da izvrše uvid u pomenutu dokumentaciju pre ročišta koje je zakazano za 27. april.


174461_004-tito2_f.jpg



Bojana Pavlović Sarić, advokat Jovanke Broz
, udovice jugoslovenskog predsednika, kaže za "Danas" da je ona izvršila uvid u dokumentaciju, koja je dostavljena sudu. Međutim, o podacima koji se nalaze na spiskovima, ona nije želela da govori pre ročišta, koje je zakazano za sledeću sedmicu, i pre nego što obavi razgovor sa svojom klijentkinjom.

S druge strane,
advokat Joške Broza, Goran Petronijević
kaže za da zbog obaveza nije bio u mogućnosti da izvrši uvid u dokumentaciju.

"To ću svakako učiniti u narednih nekoliko dana, kako bih mogao da razgovaram sa svojim klijentom o daljim koracima koje ćemo preduzeti, kako na ročištu 27. aprila, tako i ubuduće", ističe Petronijević.

On objašnjava da će se u prvom delu postupka utvrđivati šta sve čini zaostavštinu, a u nastavku će se naslednici dogovarati šta je čije.

Međutim, prema njegovim rečima, intenziviranje postupka oko podele imovine doživotnog jugoslovenskog predsednika nastavljeno je kako bi se "građanima skrenula pažnja od mnogo većih problema“.

"Ostavinska rasprava je nastavljena posle više od dve decenije pauze, a da to niko od naslednika nije zahtevao. Interesantno je i to da se sve to dešava baš u predizbornoj i izbornoj godini. Prvo se u ostavinsku raspravu niko nije mešao, a nakon što su u medijima odjeknule informacije, oglasilo se i Republičko javno pravobranilaštvo koje preti da će se založiti za zaustavljanje ostavinske rasprave ukoliko naslednici budu insistirali da pokretne stvari, pohranjene u Muzeju istorije Jugoslavije, budu predmet deobe", naglašava Petronijević.

On dodaje da je jedan deo imovine Josipa Broza Tita evidentiran i da je zna gde je, dok se za ostatak očekuje da bude pronađen.

"Ako mogu toliko dugo da tragaju za jednom slikom, zašto ne bi tragali i za Titovom imovinom. On je imao jednu od najvrednijih filatelističkih zbirki na svetu, čija je sudbina nepoznata. U Beogradu, sa izložbe satova pre šest godina, ukraden je „filip patek“, najskuplji sat na svetu, koji je prodat na aukciji za preko tri miliona švajcarskih franaka. Imamo dokumentaciju da ga je Broz kupio za nešto više od 2.000 franaka 1954. godine. Ako se utvrdi da je nešto nepovratno nestalo, tužićemo državu i tražiti naknadu štete", napominje Petronijević.

Naslednici Josipa Broza Tita do sada su u nekoliko navrata isticali u medijima da ostavinskom raspravom država hoće da zavadi članove njihove porodice. Joška Broz, unuk Josipa Broza, izjavio je svojevremeno da nije upoznat sa spiskom imovine kojom porodica raspolaže, kao i da od toga ne želi nikakvu materijalnu korist, već samo hoće da sačuva uspomenu na svoga dedu.
 
Natrag
Top