Nesanica i poremećaji sna

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Nesanica može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih poremećaja

Krstarica



Svako od nas u pojedinim trenucima ima problema sa spavanjem, tj. sa kvalitetom sna. Međutim, ukoliko je to česta pojava, onda treba preduzeti mere da se otklone uzroci nesanice. Dugotrajna nesanica ili loše spavanje iz dana u dan (iz noći u noć) može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih poremećaja.

Odgovori na pitanja o kvalitetu spavanja, buđenja i tegobama
1. Kada ste legli, trebalo vam je više od trideset minuta da utonete u san.
2. Spavali ste loše i nije to bio dubok san.
3. Budili ste se u toku noći nekoliko puta, a posle toga niste mogli dugo da zaspite.
4. Tokom spavanja ste ružno i teško sanjali, tako da ste se probudili umorni i preplašeni.
5. U toku noći ste imali smetnje sa disanjem ili ste osećali bolove u nekim delovima tela.
6. Rano ste se probudili i niste više mogli da zaspite.
7. Prilikom buđenja ste se osećali loše, dezorjentisano i umorno.
8. Posle ustajanja iz kreveta i posle umivanja (i posle popijene jutarnje kafe) osećali ste se usporeno, malaksalo i bez elana.
9. U jutarnjim satima se ne osećate sveže niti odmorno, a koncentracija vam je često veoma loša.
10. U toku većeg dela jutra ste neraspoloženi, nervozni i razdražljivi.
11. Tokom noći i jutra usta su vam suva a povremeno osećate blagu ili jaču mučninu.
12. Budite se sa blagom ili jakom glavoboljom.
13. Povremeno (ili često) ujutru imate vrtoglavicu.
14. Prilikom jutarnjeg ustajanja, osećate da su vam pokreti nespretni i nekoordinisani.

Zaključak o kvalitetu sna

Ukoliko za kvalitet spavanja i kvalitet sna imate 3 do 5 odgovora koji su slični odgovorima koje smo naveli - onda nemate velikih problema sa spavanjem.
Ako imate 5 do 10 odgovora sličnih navedenim, onda imate probleme sa snom i spavanjem i treba sami da pokušate da ih rešite: načinom života, promenom navika, promenom ishrane, vežbanjem...
Ukoliko imate više od deset odgovora, treba da se obratite lekaru, jer je krajnje vreme da te probleme rešite. Ukoliko ne poboljšate kvalitet i dužinu spavanja i način buđenja, možete zapasti u ozbiljne zdravstvene probleme.

Neki predlozi za otklanjanje nesanice

Nekoliko sati pre spavanja ne treba jesti jaku i tešku hranu, već to treba da bude lagani obrok.
Savetujemo vam da pre spavanja popijete šolju toplog mleka ili nekog umirujućeg čaja.
Pre spavanja ne bi trebalo mnogo pušiti, niti piti previše alkoholnih pića.
Pre odlaska u krevet uradite neku laganu vežbu kako biste se razgibali. I topla kupka deluje smirujuće i uspavajuće.
Lezite ranije u krevet da biste duže spavali i dobro se odmorili (lezite između 22 i 23 sata).
Pre spavanja provetrite sobu samo nekoliko minuta, a leti prozor može biti i odškrinut.
Krevet, dušek i jastuk treba da budu udobni i da u sobi nema dima i prašine.
Pošto ste legli, nemojte gledati TV niti dugo čitati. Poželjno je da čitate neko lako štivo najduže desetak minuta i onda ugasite svetlo.
U toku noći bi trebalo spavati 7–8 sati ukupno, ali nikako ispod 5–6 sati, jer se onda umor i nesanica nagomilavaju.
Ujutru, posle buđenja, trebalo bi posle pet minuta ustati, uraditi neku vežbicu i otići u kupatilo na tuširanje ili umivanje.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Nesanica najavljuje bolesti

Nesanica najavljuje bolesti

Alo 04.10.2010 08:57



U spavanju provodimo trećinu života. Ova činjenica dovoljno govori o biološkom značaju funkcije spavanja od kojeg, kako ističe prof. dr Gordana Ocić, neuropsihijatar i neurolog u beogradskoj opštoj bolnici 'Bel medik', najviše 'profitira' mozak.

Profesorka Ocić objašnjava da se u mozgu odvijaju svi procesi regulisanja spavanja, ali i da je spavanje veoma blagotvorno za mozak - obnavlja nervne ćelije, konsoliduje pamćenje...
Površno i duboko spavanje su dva osnovna stadijuma spavanja. Oba imaju svoje neurofiziološke specifičnosti koje je moguće registrovati metodama kao što su elektroencefalografija (snimanje električne aktivnosti mozga), elektrookulografija (zapis o pokretima očiju) i polisomnografija (snimanje aktivnosti mišića brade i vrata). Tokom spavanja se smenjuju ciklusi takozvanih REM faza, koji se karakterišu brzim pokretima očiju, a događaju se i promene u sferi vegetativnih funkcija (disanje, srčana aktivnost, termoregulacija...).
Tokom života menja se i dužina i struktura spavanja. Bebe spavaju višefazno oko 20 sati u toku 24 časa, odrasli jednokratno oko sedam do osam sati, dok se sa starenjem vreme spavanja skraćuje na četiri do šest sati.

Nesanica
Prolaznu nesanicu kraćeg trajanja, izazvanu nekim spoljašnjim činiocima, tokom života iskusi oko 50 odsto odraslih, dok 15 do 20 procenata pati od hronične nesanice. Osobe sa hroničnom nesanicom teško započinju i održavaju spavanje ili im ono ne donosi očekivani odmor. Ukoliko ovi simptomi potraju duže od mesec dana, javljaju se umor, pad pažnje i koncentracije, neefikasnost u radu i ispunjavanju društvenih obaveza. Osobe sa hroničnom nesanicom neretko su i izazivači saobraćajnih udesa i nezgoda na radnom mestu.
Prof. Ocić dodaje da, pored primarne nesanice, kojoj se uzrok teško otkriva, postoji i širok spektar oboljenja koja dovode do insomnije. Reč je psihijatrijskim oboljenjima, oboljenjima srca i pluća, endokrinim bolestima, bolestima organa za varenje... Takva vrsta nesanice leči se paralelno sa bolešću kojom je izazvana. Poremećaji spavanja mogu i da prethode pojavi nekih bolesti, kao što su dijabetes tipa II (u sklopu predijabetičkog sindroma), povišeni krvni pritisak i druga kardiovaskulara oboljenja. Nastanak ili ponovna pojava depresije takođe može da bude povezana sa prethodnom nesanicom, što znači da insomnija nije samo sastavni deo kliničke slike depresije, već i faktor rizika za njen nastanak.

Lečenje nesanice

Insomnija se leči i farmakološkim sredstvima i nefarmakološki, a lečenje treba započeti još u akutnoj fazi, tokom nesanice koja traje između dve i četiri sedmice. Prof. Ocić upozorava da pacijent nikako ne treba da uzima lekove samoinicijativno ili uz sugestiju nestručnih lica. O izboru medikamenta treba da odlučuje isključivo lekar, koji u zavisnosti od prirode nesanice može da prepiše sedativ (za umirenje) ili hipnotik (lek za izazivanje i održavanje spavanja). U okviru nefarmakološke terapije, pacijentu se savetuje kontrola režima budnosti i spavanja (održavanje dnevne budnosti bez obzira na trajanje noćnog spavanja, spavanje isključivo u spavaćoj sobi...), kao i poštovanje higijene spavanja (uvek ista satnica, izbegavanje alkohola, pušenja i obilnih obroka nekoliko sati pre spavanja). Terapijski se koriste i različiti oblici kognitivno-bihevioralnih postupaka, relaksacioni treninzi, fototerapija...


Zloupotreba lekova
Iako preciznih statističkih podataka o zloupotrebi sedativa u našoj zemlji nema, prof. Ocić tvrdi da je ona rasprostranjena, naročito kad je reč o medikamentima iz grupe benzodiazepina. Uzroke ovome treba tražiti u našim socioekonomskim prilikama - rat, siromaštvo, raspad porodice, stresogeni faktori - te bi poboljšanje uslova života i zdravstveno prosvećivanje moglo da spreči i same poremećaje spavanja i zloupotrebu lekova, smatra prof. Ocić.
Narodni lekovi
Med u čaju od kamilice ili matičnjaka je odličan način da savladate nesanicu. Često se koristi narodni lek: osam kašičica jabukovog sirćeta pomešate da 250 grama meda koji jedete pre spavanja, jednu ili dve kašičice. Naravno, med se ne preporučuje osobama koje su alergične na med ili imaju dijabetes. Probajte da nekoliko dana popijete čašu nezaslađenog soka od trešanja ujutro i uveče. Proverite da li na vas deluje etarsko ulje lavande u kupkama ili kao aromaterapiju. Ako su vam stopala hladna, pre spavanja istuširajte ih što toplijom vodom, pa hladnom, naizmenično po nekoliko minuta. Pre odlaska u postelju idite u polučasovnu šetnju, vozite sobni bicikl ili se razgibajte.


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Imate li problem sa nesanicom?

31. 01. 2011. 08:00h| Vestinoline


Imate li problem sa nesanicom?


Prevrtanje u krevetu je nesnosno, najčešće kada treba da ustanete za nekoliko sati. I dok vam sekunde u glavi otkucavaju i stvara vam se nervoza, evo nekoliko saveta pomoću kojih ćete lakše zaspati.

99079_sleeping-woman_f.jpg

Da biste izgledali sveže, neophodan vam je zdrav i dug san


1. Temperatura sobe u kojoj spavate bi trebalo da bude ispod 18 stepeni. Ne bi trebalo da bude veća jer će vam biti vruće. Moguće je da usled povišene sobne temperature ne možete da zaspite.

2. Američka istraživanja su pokazala kako je dobra vežba za opuštanje pre spavanja grčenje i opuštanje nožnih prstiju. I zato dok ispruženi ležite na krevetu zgrčite prste na pet sekundi pa ih opustite. Vežbu ponovite tri puta.

3. Topli napici poput mleka i kakaa će vas opustiti, dok čaj, koji obiluje teinom, vas može držati budnima. Takođe izbegavajte tešku hranu pre spavanja, ponekad vam i želudac neće dati mira.


 
Član
Učlanjen(a)
10.05.2010
Poruka
2.064
Nesanica

Nesanica

Kako da se uspavate

5027.jpg

Došlo je proleće, vreme smo pomerili za sat unapred, sunce sija i sve je lepo. Ali, sa prolećem za mnoge ljude dolaze i problemi sa spavanjem. Evo ih saveti kako da se rešite nesanice.

1. Svakog dana provodite vreme napolju, kako bi organizam znao kada je dan a kada noć
2. Fizička aktivnost je odlična pošto će vas umoriti i olakšati da zaspite, ali nikako 2 sata ili kraće pre vremena za spavanje.
3. Kofeinu treba šest sati da se razgradi u organizmu, pa nemojte piti kafu i čajeve šest sati pre vremena za spavanje.
4. Najmanje sat vremena pre odlaska u krevet izbegavajte bilo kakav posao koji bi vas mentalno razbudio.
5. Neka temperatura spavaće sobe bude manja nego u drugim sobama.
6. Prostor za spavanje treba da bude u tami. Istraživanja pokazuju da čak i mala svetlost sa elektronskog sata može da ometa ciklus spavanja. Zamračite prozore.

Kada san ipak ne dolazi:

1. Duboko i polako udišite i izdišite. Brojte do 10 prilikom izdisadaja i do 7 prilikom udisaja kako biste uravnotežili rad srca.
2. Ako vam se misli ne mogu smiriti zbog obaveza i problema, ustanite i zapišite ih.
3. Istuširajte se pošto to opušta.
4. Obucite čarape ako su vam hladne noge.
5. Protegnite se.
6. Popijte topli napitak.
8. Istegnite prste gore, pa dole nekoliko puta.



Izvor:dominomagazin.com
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kad je san noćna mora

Kad je san noćna mora

M. Vasiljević | 18. maj 2011. 11:24 | Večernje novosti

Primarijus dr Slavko Janković, neuropsihijatar u KCS, o dijagnostici i lečenju najčešćih poremećaja spavanja koji povremeno muče od 80 do 90 odsto ljudi

1.jpg

BOLESTI spavanja najčešće su zdravstvene tegobe: gotovo da nema čoveka koji makar jednu noć nije probdeo, imao košmarne snove, hodao ili pričao u snu... Smatra se da od 80 do 90 odsto populacije na svetu povremeno muči nesanica. Najčešći poremećaji spavanja su opstruktivna apnea - hrkanje i prestanak disanja u snu, koja je sve učestalija, a zatim i parasomnija - šetanje, razgovor u snu, škripanje zubima, koja se češće javlja kod dece. Na trećem mestu je hipersomnija, odnosno preterano spavanje. U okviru nje je i narkolepsija odnosno bolest „stalnog“ spavanja, od koje boluje najmanje 3.000 ljudi u Srbiji!
Ovu gradaciju poremećaja spavanja u intervjuu „Novostima“ iznosi primarijus dr Slavko Janković, neuropsihijatar iz Klinike za neurologiju KCS i predsednik Srpskog somnološkog društva.

* Koliko je najčešća tegoba - opstruktivna apnea, zaista ozbiljno oboljenje?

- Ljudi koji hrču, a obično je reč o gojaznim muškarcima starijim od 50 godina, u hrkanju prestanu da dišu, što može da potraje i do 45 sekundi. Ako se to desi jedanput u toku noći, nema većeg značaja, ali ako se ponavlja od 300 do 500 puta, i te kako ima, jer apnea ostavlja posledice: dolazi do opterećenja srca, do povećanja plućnog krvnog pritiska. Rast unutarplućnog i sistemskog pritiska opterećuje srce, uzrokuje njegovu slabost, a može doći do aritmije, infarkta i šloga.

* Zbog čega su hodanje i pričanje u snu uobičajeni u detinjstvu, a uglavnom prestaju u odraslom dobu?
- Parasomnije kod dece predstavljaju odraz razvoja centralnog nervnog sistema, pa u određenom periodu, kao što je detinjstvo, mozak još nije dovoljno razvijen i to se odražava ovim poremećajima. Kasnije, u odraslom dobu većina ljudi to „preraste“, pa učestalost ovih poremećaja koja je prisutna kod od 15 do 30 odsto dece spadne na tri ili četiri odsto kod odraslih.

* Da li se parasomnija javlja samo tokom snova?

- Ne. Hodanje i pričanje u snu, kao i mesečarenje, noćni strahovi, razbuđivanje sa konfuznošću, javljaju se tokom spavanja, kada nema snova. Naravno, postoje i parasomnije koje se javljaju kada sanjamo.

* Jesu li intenzivnije te „akcije“ kad čovek ima i košmarne snove?

- U onoj fazi spavanja u kojoj se sanja, a to je takozvana REM (rapid eye movement - „brzo pomeranje očiju“) faza, zdrava osoba koja ima strašne snove u snu će se grčiti, preznojavati, možda i napraviti neki pokret. Jer, većini ljudi u toku sna opadne tonus mišića i ne mogu da se pomeraju iako bi to možda hteli. Ali bolesnik sa poremećajem ponašanja u REM spavanju, ustaje iz kreveta i beži od opasnosti, pa se desi da se udari, ili u pokušaju samoodbrane napadne osobu koja spava uz njega.

* Koliko takvi snovi mogu da budu opasni po bolesnike?

- To je bolest u kojoj ljudi oživljavaju svoje snove, pa ona može da bude opasna po okolinu ako su bolesnici agresivni, a najčešće jesu. Srećom, taj poremećaj zahvata manje od 0,5 odsto populacije, mahom muškarce (u 95 odsto slučajeva), i samo ljude u šestoj i sedmoj deceniji.

* Kako se leči?

- Koliko god da je ova bolest neobična, ona jako dobro reaguje na jedan lek iz familije benzodizepina, čijom se primenom u malim dozama bolesnik potpuno oslobađa tegoba, ne navikavajući se na lek. To je lek „rivotril“, koji u više od 90 odsto slučajeva „zbriše“ tu bolest. Parasomnije se kontrolišu i primenom posebnih higijensko-dijetetskih mera.

* Šta je uzrok tih poremećaja?

- Smatra se da je uzrok degenerativni proces koji zahvata bazu mozga i moždanog stabla, gde se nalaze centri za spavanje, pa se širi na više strukture i može čak i da izazove i Parkinsonovu bolest.

* Česta je pojava da se ljudi mnogo uplaše tokom spavanja i sanjanja...

- Noćne more praktično su neodvojive od hodanja u snu, s tim što je za ovaj poremećaj karakteristična izraženija vegetativna aktivacija (preznojavanje, lupanje srca, duboko disanje). Epizode noćnih mora, koje najčešće počinju ili se nastavljaju hodanjem u snu, sa mesečarenjem čine jedan entitet.

* Kako se manifestuje narkolepsija, bolest stalnog spavanja?

- Narkolepsija ili preterana pospanost je poremećaj kada bolesnici imaju osobinu da zaspu iznenada na različitim mestima, u prevozu, za stolom, za volanom... Ovi bolesnici su stalno pospani. Jednim delom mozga spavaju, a drugim pričaju, budni su. Ti ljudi hodaju i spavaju. Imaju karakteristiku da neverovatnom brzinom upadnu u san, i to tako dramatično da on može usred razgovora da padne na pod zbog gubitka tonusa (katapleksija), ili mu glava padne u tanjir tokom obroka, ili odmah zaspi samo ako je seo i dobro se podbočio.

* Šta može da izazove to iznenadno utonuće u san?

- Zanimljivo je što padanje u san mogu da izazovu snažne emocije, iznenađenje, ljutnja, radost. Ako se pacijent zbog nečeg uzbudi može da dođe do katapleksičke krize, odnosno pada usled naglog gubitka mišićnog tonusa u svim, osim u očnim i mišićima disanja. Pri tome je osoba potpuno svesna i u prvom trenutku ne spava, ali se katapleksija produžava u spavanje. To naglo usnivanje je vrlo opasno u saobraćaju. Narkolepsija je uglavnom bolest mladih ljudi, u dobi od 14. do 30. godine, i pogađa jednog ili dvoje od 2.000.

* Šta dovodi do ove bolesti?

- Dolazi do izumiranja jednog malog broja neurona, kojih ima između 70.000 i 90.000, a koji se nalaze u hipotalamusu. Njihovo izumiranje izaziva nemogućnost da ostanemo budni. Jer taj deo nervnog sistema luči hormone, neurotransmitere koji nas drži budnim, a kada njega nema, ta klackalica između budnosti i spavanja je poremećena. Zato se nekontrolisano ulazi u spavanje, kao što i nekontrolisano ovi pacijenti ostaju budni.

* Postoji li poremećaj da oboleli gotovo neprekidno spavaju?

- To je redak poremećaj - esencijalna hipersomnija ili preterana pospanost. Tada ljudi spavaju od 15 do 20 sati, ustanu da nešto pojedu, umiju se, a zatim se vrate u krevet i spavaju još 10, 20 sati i tako ukrug. Uzrok nije jasan, u medicini nije utvrđen. Češće se javlja nasledno.

* Koliko sna je čoveku uopšte potrebno na dan?

- Optimalno je spavati između sedam i osam sati dnevno. To je ono što odgovara prirodi čoveka. Statistički je dokazano da je povećana smrtnost kod ljudi koji spavaju preko ovoga ili kraće od ovog vremena. Ali, postoje takozvani „kratki spavači“, kojima je potrebno od dva do četiri sata, kao što je bio Nikola Tesla, oni i sa tim izvanredno funkcionišu. Postoje „dugi spavači“ koji spavaju do 10 sati, što je i granica preko koje se već prelazi u hipersomniju.

DVA LICA NESANICE
* NEPROSPAVANU noć su svi bar jednom u životu iskusili. Kada ona prerasta u poremećaj koji treba da se leči?
- Postoji više vrsta nesanica, ali dve su najčešće: psihofiziološka nesanica, koju je 90 odsto ljudi na planeti bar jednom u životu iskusilo, a koja je uzrokovana problemima, stresom, pritiskom zbog neizvršenih obaveza, ili jednostavno zbog promene kreveta. Ona se leči pripremom za spavanje, malo se pomogne i sa lekovima, a najčešće psihoterapijom. Esencijalna nesanica je, pak, retka. Javlja se kada je prag usnivanja snižen ili prag budnosti povišen tako da nikada ne pada na granicu koja bi bila dovoljna da pacijent zaspi. Leči se teško, psihoterapijom i lekovima. Efikasni lekovi za tu nesanicu na našem tržištu ne postoje.

PRESPAVAMO TREĆINU ŽIVOTA

* ZAŠTO uopšte spavamo i čemu nam služi san? -
Još nije potpuno jasno i istraženo zašto ljudi spavaju i zašto trećinu života provedemo u spavanju. Da li je to biološki važna stvar, da li ćemo ako ne spavamo, da umremo? Ne, jer samo pacovi umiru od nespavanja. Rekord je 11 dana i noći koliko jedan srednjoškolac nije spavao. Za to vreme nijedan sistem mu nije „popustio“. Pitanje je šta se obnavlja u toku spavanja? Jer, možemo da spavamo, a da se ne odmorimo, pošto u toku spavanja ponekad mozak radi više nego u budnom stanju.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Škrgutanje na jastuku

POD LUPOM - ŠTA NAM TO REMETI SPAVANjE

Škrgutanje na jastuku


Škripanje zubima, kašljanje ili buncanje su lakši poremećaji tokom spavanja, ali postoje i oni teži, kad bolesnici mogu ozbiljno da povrede sebe ili svoje bližnje

krevet.jpg
(Foto Veb - Spavanje)

Svaki čovek, tvrde naučnici, prespava trećinu života, ali oni još ne znaju zašto: da li je san neophodan našem organizmu, ili je to najveća greška koju je evolucija ikada napravila. Najčešće pretpostavke su da spavanje odmara telo i mozak, međutim, tokom sna uštedimo svega 120 kilokalorija, isto kao i kada bismo neko vreme budni leškarili. Zabluda je i da se mozak odmara u snu, naučnici su otkrili da je naš centralni nervni sistem aktivniji dok spavamo nego kada smo budni.
Nespavanje se, bar kako tvrde pojedini stručnjaci, ne odražava loše na ljude. Tako je jedan srednjoškolac iz San Dijega ostao budan 11 dana i ništa mu se nije loše desilo.

Zašto, dakle, spavamo?

– Moja pretpostavka je da se u snu brišu svi nevažni detalji koje smo primili u budnom stanju i da je to osnovna funkcija spavanja – kaže dr Slavko Janković sa Neurološke klinike u Beogradu, jedan od naših najpoznatijih stručnjaka za ovu oblast. On objašnjava koji su najčešći poremećaji spavanja.
Bolesti spavanja su možda najčešće u biološkom sistemu čoveka, skoro da nema toga ko nije osetio nesanicu, hrkao u snu ili nakratko prestao da diše. Nesanice se leče tako što čovek dovede svoj život u red, eliminiše stresove, pravilno se hrani, ako je neophodno uzima i lekove, a pomoću specijalnog aparata koji se stavlja na nos leče se poremećaji disanja i hrkanje.

Mesečarenje, narkolepsija i apnea

Za razliku od nesanica, hipersomnija je bolest preteranog spavanja, pacijent prespava 12 i više sati, probudi se, jede, pa opet zaspi.
Parasomnije su bolesti ili neželjena ponašanja tokom spavanja, kao što su škripanje zubima, kašljanje ili pričanje u snu. To su bezopasni poremećaji, ali postoje i oni opasni, kao što je mesečarenje, i poremećaji spavanja u REM fazi, kada smo u dubokom snu.
Postoje dve velike grupe parasomnija: jedne se javljaju tokom spavanja, a druge dok sanjamo. Možemo reći da čovek poznaje tri stanja svesti: budnost, spavanje i san, tako da na neki način vodimo trostruki život.
–Više od 80 odsto ljudi makar jednom je iskusilo šta znači kad ne možete da zaspite. Oko 30 odsto njih trpi zbog čestih nesanica. To je veliki problem jer ljudi voze kola, rade na mašinama pa mogu da nastradaju. Zato nesanice, ako ne prođu same od sebe, treba lečiti – kaže dr Janković.
Naš sagovornik ističe da od poremećaja disanja u spavanju patišest odsto muškaraca i tri do četiri odsto žena, i to uglavnom zbog gojaznosti. Američki naučnici su dokazali da prestanak disanja u snu (apnea) predstavlja rizik za visok pritisak, šlog i šećernu bolest. Opstruktivna apnea se javlja kod gojaznih ljudi kod kojih dolazi do zatvaranja disajnih puteva, pa za jednu noć mogu čak 300 do 500 puta da ostanu bez vazduha tokom sna.
Narkolepsija je preterana pospanost, ona bi se mogla opisati i kao napad spavanja i ne treba je mešati sa padavicom. Dešava se da čovek priča i odjednom, u pola rečenice zaspi, pa tom prilikom može i da se povredi ako se skljoka sa stolice, ili sklizne na pod.
Mesečarenje ili somnabulizam je težak poremećaj od koga pati oko 30 odsto dece i odraslih.
Mesečar u toku spavanja ide po kući, u stanju je da otvori vrata, izađe na ulicu, na autoput i tako ugrozi svoj život. Ovi bolesnici nemaju sposobnosti o kojima narod govori da se sami spasavaju, naprotiv, pre bi se moglo reći da su nespretni, kod njih je deo mozga koji je odgovaran za motoriku budan, a deo mozga koji je zadužen da misli je uspavan, tako da su konfuzni i zbunjeni. Obično se u bolnicama a i u kućama zbog mesečara stavljaju rešetke na prozore da ne bi išetali napolje. Inače, posle 18. godine mesečarenje kod mnogih prestaje. Samo mali procenat njih i u starijem dobu (tri do četiri procenta) pati od somnabulizma.

Silovanje u snu

U takozvanoj REM fazi, neki ljudi kad sanjaju reaguju tako što san doživljavaju kao stvarnost: ustaju, jure, bore se, beže, pa neretko mogu i da povrede nekoga, ali i da se sami povrede – da udare u vrata ili nameštaj. Neki sami sebe vezuju za krevet da ne bi odlutali, i za razliku od mesečara, sećaju se šta su sanjali.
Ovaj poremećaj, po rečima dr Jankovića, pogađa muškarce posle pedesete. Normalni ljudi su paralizovani u REM fazi spavanja, ali oni sa poremećajem mogu da se kreću, pa je tako jedan čovek prebio ženu u sobi dok su spavali. Sanjao je da su šetali pored reke i da su ih neki ljudi napali, a on je, u želji da je zaštiti, zapravo povredio.
„Morao sam da branim svoju ženu!”, objasnio je docnije.
Da džentlmenstvo i poremećaj spavanja ne idu zajedno svedoči više neveselih primera. U SAD se 1987. godine desio slučaj kada je mesečar ubio taštu i skoro zadavio tasta, ali je prošao bez zatvorske kazne jer se somnabulizam smatra stanjem poremećene svesti, odnosno vrstom duševne bolesti.
Patologija spavanja je odgovorna za najneverovatnije događaje koji se godinama prepričavaju.
Takav je bio slučaj jednog Nišlije, koji je zaspao tokom pljačke advokatske kancelarije, a ista nesreća zadesila je i nekog Zagrepčanina kada je upao u administrativnu zgradu gradskog groblja. Narkolepsija je unesrećila i izvesnog Japanca kad je provalio u privatnu kuću, ali ga je iznenadan napad sna prikovao za krevet do dolaska policije.
Mesečari mogu da upadnu u mnogo ozbiljnije nevolje, pa čak i da izgube život, ako padnu sa krova neke višespratnice, ali ipak najneverovatniji slučaj desio se pre nekoliko godina u engleskom gradu Jorku, kada je izvesni Džejms B. optužen da je u snu počinio silovanje. Sud ga je oslobodio krivične odgovornosti, budući da je utvrđeno da je nesretnik od svoje trinaeste godine patio od mesečarenja.
--------------------------------
Naučna otkrića
Za odmor je u proseku potrebno između sedam i po i osam sati spavanja. Više ili manje od toga je škodljivo, mada su poznati i takvi primeri. Obično talentovani ljudi spavaju manje. U snu su se dogodila i neka naučna otkrića, recimo, Fridrih Kekule je šest ugljenikovih atoma spojio u prsten: video je u snu zmiju koja grize svoj rep i shvatio da šest atoma mogu da budu poređani u obliku cikličnog prstena, a izum je dobio naziv benzenska struktura.
Mendeljejev se u snu setio da u periodičnom sistemu elemenata postoje prazna mesta naprosto jer svi elementi tada još nisu bili pronađeni. Šivaća mašina je takođe „izum sa jastuka”, kompozitor Đuzepe Tartini je violinsku sonatu komponovao u snu, a pisac Stivenson je koncipirao neke delove „Dr Džekila i mister Hajda” takođe u snu.
------------------------------------------------------
Pioniri nauke o snu
Natanijel Klajtman se smatra rodonačelnikom izučavanja spavanja, jer se tom problematikom bavi od 1937. godine, i upravo je on 1953. godine otkrio da mozak više radi dok spavamo nego kad smo budni. Važan doprinos dao je Hans Berger, koji je 1927. godine otkrio da može da snima moždane talase.
Pionir istraživanja u Srbiji bio je Vladimir Vujić, poznati psihijatar, ali je važne korake učinila prof. dr Veselinka Šušić, članica SANU i predsednica tamošnjeg Odbor za somnologiju. Ona je izdala prvu i jedinu našu knjigu o spavanju, a provela je i neko vreme na praksi i specijalizaciji u SAD.
Dr Slavko Janković je na Neurološkoj klinici proveo 30 godina, magistrirao na spavanju i epilepsiji kod životinja, a doktorirao spavanje i epilepsija kod ljudi. On je postao i prvi predsednik Srpskog somnološkog društva (Društva za proučavanje spavanja) osnovanog ove godine, koje bi trebalo uskoro da postane član Evropskog udruženja za poremećaje spavanja.
-------------------------------------------------------
Kome da se obrate „nespavači” u Srbiji
U maju ove godine održan je u SANU simpozijum o spavanju i poremećajima spavanja, koji je dao značajne rezultate, jer se u Srbiji spavanje ne proučava puno, nema mnogo lekara koji se bave ovim medicinskim problemom, niti su klinička ispitivanja česta. Uglavnom pulmolozi istražuju poremećaje disanja tokom spavanja, ali to je uska oblast u okviru ovih poremećaja. Najsveobuhvatnije poremećajima spavanja bave se u beogradskoj Klinici za neurologiju u kojoj postoji Centar za poremećaje spavanja u sklopu Odeljenja za epilepsiju i poremećaje spavanja. U Kragujevcu postoji pedijatrijska laboratorija koja se bavi problemima spavanja kod dece, dok se na Bežanijskoj kosi i u Sremskoj Kamenici, uglavnom, bave poremećajima disanja.
U Neurološkoj klinici u Beogradu, po rečima dr Slavka Jankovića, u proseku se leče dva do tri bolesnika nedeljno od raznih poremećaja spavanja. Zbog načina života spavanje se, kako on kaže, sve manje poštuje, i navodi primer jednog biznismena koji se nedavno lečio u bolnici. Iako je došao da leči nesanicu, neprestano je pričao mobilnim, zvonjava telefona ga je neprestano budila i posle 24 sata napustio je kliniku izgovarajući se velikim obavezama. Kako je i inače sve više onih koji žive napeto, od studenata do porodičnih ljudi, nesanice su postale najučestaliji poremećaj spavanja.

Dragoljub Stevanović
Izvor: Politika magazin

 
Učlanjen(a)
15.09.2011
Poruka
86
Vežbe opuštanja za miran san

Vežbe opuštanja za miran san



Za one koji duže vreme pate od nesanice postoje vežbe koje mogu pomoći da opuštenije dočekaju noć. Što je nivo stresa viši, to su misli negativnije


zp-san.jpg


OSOBE koje duže vreme pate od nesanice već pred kraj dana počne da hvata panika i ne mogu da se oslobode pomisli da im predstoji još jedna noć prevrtanja po krevetu i uzaludnih pokušaja da odspavaju nekoliko sati. Kako dan odmiče, ova neprijatna misao postaje neka vrsta uslovnog refleksa koji izaziva napad anksioznosti. Pošto ste se vratili s posla, ručali i malo odmorili, oko 18 časova je pravi trenutak da blokirate taj nezdravi mehanizam i oslobodite se napetosti koja se u toku dana nakupila u vama. Naime, što je nivo stresa viši, to su misli negativnije i u vama raste strah da ni ove noći nećete oka sklopiti.

Postoje, međutim, dve vežbe koje će vam pomoći da opuštenije dočekate noć.
1. Sedite na stolicu koja nema suviše visok naslon. Udahnite duboko, lagano ispravljajte kičmu i podižite ruke ispred sebe kao da želite nešto da dohvatite. Izdahnite i opustite se, izbrojte do deset i vratite se u početni položaj. Vežbu ponovite pet puta.
2. Vrhovima prstiju masirajte lice, nežno tapkajući krenite od sredine čela, pa preko slepoočnica, korena nosa i obraza se spustite do ušinih školjki. Potom se, polazeći od sredine brade, preko nosa popnite do očiju, čela i, na kraju, do korena kose. Ovu masažu za opuštanje možete raditi i u krevetu, neposredno pre nego što ugasite svetlo i pripremite se za spavanje.

(Novosti)
 
Poslednja izmena od urednika:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Nesanica opasna po život!

Nesanica opasna po život!

Ljudi koji pate od poremećaja sna imaju veći rizik od srčanog udara, tvrde istraživači.

137105insomniaf.jpg

Osobe koje pate od nedostatke sna više su izložene riziku da dožive srčani udar

Nedavna studija je otkrila da su osobe koje se bore sa nesanicom izložene i do 45 odsto većem riziku od srčanih problema za razliku od onih koji spavaju čvrsto, piše Dejli mejl.

- Problemi sa spavanjem su uobičajeni i prilično lako se leče - rekao je vodeći istraživač dr Lars Erik Laugsand iz Norveške i dodao da je zato važno da ljudi budu svesni povezanosti sna i srčanih oboljenja kako bi na vreme mogli da reaguju.

Rezultati njegovog istraživanja pokazuju da oni koji pate od nesanice imaju 45 odsto više šansi da dožive srčani napad dok su oni koji se često bude izloženi za 30 odsto većem riziku od srčanih oboljenja.


Studija je zasnovana na 52.610 odraslih Norvežana koji su odgovarali na pitanja o nesanici u periodu od 1995. do 1997. godine.

Prethodne studije su, takođe, povezale nesanicu sa srčanim bolestima, uključujući i visok krvni pritisak i srčani napad, ali naučnici još nisu dokazali zašto je to tako.

Izvor: S media


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Laku noć, nesanico

LAKU NOĆ, NESANICO

NESANICA - 01.jpg

Noć uoči napornog radnog dana može da izazove nesanicu.

I inače, ako u krevet odlazite a da niste završili sve obaveze koje vas očekuju narednog dana, teško da ćete mirno i brzo zaspati. Ovo je medicinski problem razvijenih zemalja i čitavi timovi stručnjaka rade na iznalaženju načina koji će zauzetim ljudima omogućiti mirno spavanje i tako neophodan odmor.

Američka akademija medicine spavanja iznela je naučni stav vezan za neke teškoće sa spavanjem koje muče poslovni svet.
Čak i kada ljudi odlaze u krevet u pristojno vreme mogu ležati budni u njemu razmišljajući o svojoj „to do list”, i obavezama koje ih čekaju narednog dana. Ono što lekari iz ove ugledne američke ustanove savetuju sastoji se u sledećem:

„Ne nosite listu obaveza za sutra sa sobom u krevet. Ukoliko pravite takvu listu, onda je sastavite u kasno poslepodne, znatno pre odlaska na spavanje, proverite sve stavke i spakujte u rokovnik. Zatim izbrišite iz glave sutrašnje obaveze i polako se pripremajte za spavanje,” savetuje dr Ralf Donej, šef medicine sna u Centru za poremećaj spavanja u Kaliforniji. On još kaže da se može desiti da uprkos gotovoj listi obaveza čovek u krevetu nastavi da razmišlja o onome što mora da uradi, a to je uzrok za nesanicu. U tom slučaju, najbolje je postupiti na sledeći način:

„Metod je jednostavan. Ako ste u krevetu 20 minuta a još niste zaspali, ustanite i potražite najmirniji mračan kutak u svom stanu. Prostoriju bez televizora, kompjutera, interneta. Dajte vašem mozgu tajm-aut od pritiska da ga naterate da zaspi. Posle dvadeset minuta vratite se u krevet i pokušajte da spavate. Ako je potrebno, ovaj postupak ponovite još jednom, eventualno dva puta. Ne preporučuje se više od toga jer može da bude prilično iscrpljujuće. Ono što je najgore, to je da ležite u krevetu i bezuspešno prisiljavate sebe da zaspite”.

Izvor: Novine.ca




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Joga umesto uspavanke

Joga umesto uspavanke

30_maj_3_jun_Joga_umesto_uspavanke.jpg

Ajurveda nesanicu vidi kao posledicu slabog varenja. I to ne samo onog ”materijalnog” nego i “varenja” određenih informacija, doživljaja, emocija... Dakle, po ajurvedi tada nismo još uzeli ono što bi nam bilo korisno, a ostalo odbacili.

Škripanje zubima u snu
je, prema dr Keri Angus, praktičara holističke medicine sa Centra za zdravlje i isceljenje Himalaja instituta u Pensilvaniji, upravo simboličan pokušaj da “sažvaćemo” i “svarimo” određene misli i osećanja.

Obezbedite sebi uvek okruženje koje će vam pomoći da lakše utonete u san. Na spavanje se potrudite da idete svaki put u približno isto vreme, jer je to rutina koja priprema za san.
Meditacija, mantra, vežbe disanja i umirujuće asane koje ne utiču na pojačanje budnosti, biće od neizmerne koristi.
Takođe, i ustajanje u približno isto vreme će pomoći da se lakše zaspi noću, zato ne pokušavajte da nadoknadite noćni san dužim boravkom u krevetu ujutro, jer ćete na taj način samo dodatno poremetiti ciklus spavanja. Ustanite na vreme, čak i ako ne osećate da ste imali dovoljno odmora, jer ćete, prema dr Angus, imati bolje šanse da lako zaspite naredni put.
Jedan od najboljih tretmana za nesanicu je tzv. homeopatska kafa, Coffea cruda. Iako kafa inače uzrokuje razdražljivost i nesanicu, u homeopatskim "dozama" ona uspešno doziva san na oči.
U istom cilju od pomoći su koren valerijane, pasiflore i hmelja, koji se uzimaju pre spavanja.

Izvor: Zdrav život


 
Natrag
Top