LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]Nemačka režira smrt suverene države
[/h] Izvor: index.hr
Brisel -- Evrozona stoji na ivici ponora, a ukoliko se vrlo brzo ne nađe neko rešenje za dužničku krizu, izvesno je da će u taj ponor i pasti.
Čini se kako se svi dosadašnji pokušaji i planovi u sebi sadržali nekakvu "rupu", što znači da je vreme za tešku artiljeriju. Onu najtežu.
A novi plan, koji promoviše Nemačka, pojednostavljeno glasi ovako: Prevelik broj zemalja očigledno ne može kontrolisati svoje finansije, stoga je vreme da brigu o njihovim dugovima i budžetima preuzme viša instanca.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Britanci već duže protestuju zbog smanjenja političke moći Londona u odnosu nad krovne odluke koje se donose na nivou EU. Ukoliko Merkel želi isposlovati britansku dozvolu za stvaranje fiskalne unije na nivou unije, za to će morati i da plati. London će verovatno tražiti povratak određene moći u pogledu društvenih i pravnih politika, a lako moguće i pravo veta na odluke EU-a o finansijskim uslugama.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Drugim rečima, Nemačkoj je dosadila praksa da veliki broj zemalja živi iznad svojih mogućnosti na račun nemačkih poreskih obveznika, pa je predložila stvaranje puno integriraniji fiskalne unije na nivou 17 zemalja evrozone.
To bi značilo da će nekakva vrsta evropskog autoriteta, gde bi najveći uticaj verovatno imala ECB, dobiti ultimativnu kontrolu i ovlašćenja da poništi nacionalne budžete koje će izglasati državni parlamenti ukoliko joj oni ne budu po volji.
[h=2]ECB bi mogao da obezbedi likvidnost[/h] To bi, u idealnom svetu, trebalo da rezultira smirenjem finansijskog tržišta i omogućiti ECB-u da preduzme agresivnije korake i spreči kontrakciju tržišta tako što će osigurati puno veću likvidnost na njemu. Osim toga, dugoročno bi se osiguralo da države ostanu unutar okvira održivog zaduživanja.
Međutim, postoje i određeni problemi u vezi ovog plana.
Prvi je praktične prirode, jer ovaj plan zahteva promenu osnovnog ugovora, to jest Lisabonskog sporazuma. Promene bi trebale odobriti sve zemlje EU, ili barem sve članice evrozone u nekoj manje intenzivnoj varijanti nemačkog plana.
[h=2]Hoće li se zemlje odreći suvereniteta?[/h] [TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Novi veliki samit evropskih političara zakazan je za 9. decembra i na njemu bi se najviše moglo pričati upravo o pokretanju strože fiskalne unije. Lako je pogoditi kako zadužene zemlje poput Grčke, Portugala i Italije neće imati puno izbora nego pristati na Nemačke uslove, ali i to bi ključnu ulogu u svemu mogla odigrati država koja uopšte nije članica evrozone - Velika Britanija.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Drugi je, naravnom političke prirode. Ovakav zahvat značio bi praktično odustajanje od nacionalnog suvereniteta, jer države više ne bi kontrolisale sopstvenu finansijsku politiku.
Zemlje koje su prilično privržene svojoj nezavisnosti, poput Francuske, mogle bi se naći u situaciji da moraju pristati na nemački ultimatum, jer će u protivnom prinosi na njihove obveznice postati toliki da će novo zaduživanje postati nemoguće.
[h=2]Nemačka nije spremna na ustupke[/h] "Nemačka igra najgrublju od grubih igara", kazao je za Rojters jedan od francuskih zvaničnika uključenih u pregovore. A Francuzi će iz tih pregovora sa Nemačkom pokušati barem izvući "zeleno svetlo" za novu masovnu kupovinu obveznica od strane ECB-a, pa možda čak i za ideju uvođenja evroobveznica.
Merkel je tokom sastanka u Strazburu kazala kako to nije situacija "daš mi - dam ti" i da neće promeniti svoj stav po pitanju ECB-a i evroobveznica. Nemačka, naime, ne želi novu hiperinflaciju.
Politička i ekonomska trgovina sledećih bi dana mogla dosegnuti do sada najveće dimenzije. Ostaje samo videti ko će bolje proći, iako okolnosti sugerišu da u ovoj igri zapravo nema pobednika.
Dužnička kriza evrozone već dugo je za analitičare predstavlja opasnost i po opstanak zajedničke valute - evra. Scenariji su različiti od potpune propasti evra do kraja godine, do ideje da će Nemačka i ovog puta odigurati ulogu spacioca i da će spasiti zajedničku valutu.
[/h] Izvor: index.hr
Brisel -- Evrozona stoji na ivici ponora, a ukoliko se vrlo brzo ne nađe neko rešenje za dužničku krizu, izvesno je da će u taj ponor i pasti.
A novi plan, koji promoviše Nemačka, pojednostavljeno glasi ovako: Prevelik broj zemalja očigledno ne može kontrolisati svoje finansije, stoga je vreme da brigu o njihovim dugovima i budžetima preuzme viša instanca.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Britanci već duže protestuju zbog smanjenja političke moći Londona u odnosu nad krovne odluke koje se donose na nivou EU. Ukoliko Merkel želi isposlovati britansku dozvolu za stvaranje fiskalne unije na nivou unije, za to će morati i da plati. London će verovatno tražiti povratak određene moći u pogledu društvenih i pravnih politika, a lako moguće i pravo veta na odluke EU-a o finansijskim uslugama.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Drugim rečima, Nemačkoj je dosadila praksa da veliki broj zemalja živi iznad svojih mogućnosti na račun nemačkih poreskih obveznika, pa je predložila stvaranje puno integriraniji fiskalne unije na nivou 17 zemalja evrozone.
To bi značilo da će nekakva vrsta evropskog autoriteta, gde bi najveći uticaj verovatno imala ECB, dobiti ultimativnu kontrolu i ovlašćenja da poništi nacionalne budžete koje će izglasati državni parlamenti ukoliko joj oni ne budu po volji.
[h=2]ECB bi mogao da obezbedi likvidnost[/h] To bi, u idealnom svetu, trebalo da rezultira smirenjem finansijskog tržišta i omogućiti ECB-u da preduzme agresivnije korake i spreči kontrakciju tržišta tako što će osigurati puno veću likvidnost na njemu. Osim toga, dugoročno bi se osiguralo da države ostanu unutar okvira održivog zaduživanja.
Međutim, postoje i određeni problemi u vezi ovog plana.
Prvi je praktične prirode, jer ovaj plan zahteva promenu osnovnog ugovora, to jest Lisabonskog sporazuma. Promene bi trebale odobriti sve zemlje EU, ili barem sve članice evrozone u nekoj manje intenzivnoj varijanti nemačkog plana.
[h=2]Hoće li se zemlje odreći suvereniteta?[/h] [TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Novi veliki samit evropskih političara zakazan je za 9. decembra i na njemu bi se najviše moglo pričati upravo o pokretanju strože fiskalne unije. Lako je pogoditi kako zadužene zemlje poput Grčke, Portugala i Italije neće imati puno izbora nego pristati na Nemačke uslove, ali i to bi ključnu ulogu u svemu mogla odigrati država koja uopšte nije članica evrozone - Velika Britanija.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Drugi je, naravnom političke prirode. Ovakav zahvat značio bi praktično odustajanje od nacionalnog suvereniteta, jer države više ne bi kontrolisale sopstvenu finansijsku politiku.
Zemlje koje su prilično privržene svojoj nezavisnosti, poput Francuske, mogle bi se naći u situaciji da moraju pristati na nemački ultimatum, jer će u protivnom prinosi na njihove obveznice postati toliki da će novo zaduživanje postati nemoguće.
[h=2]Nemačka nije spremna na ustupke[/h] "Nemačka igra najgrublju od grubih igara", kazao je za Rojters jedan od francuskih zvaničnika uključenih u pregovore. A Francuzi će iz tih pregovora sa Nemačkom pokušati barem izvući "zeleno svetlo" za novu masovnu kupovinu obveznica od strane ECB-a, pa možda čak i za ideju uvođenja evroobveznica.
Politička i ekonomska trgovina sledećih bi dana mogla dosegnuti do sada najveće dimenzije. Ostaje samo videti ko će bolje proći, iako okolnosti sugerišu da u ovoj igri zapravo nema pobednika.
Dužnička kriza evrozone već dugo je za analitičare predstavlja opasnost i po opstanak zajedničke valute - evra. Scenariji su različiti od potpune propasti evra do kraja godine, do ideje da će Nemačka i ovog puta odigurati ulogu spacioca i da će spasiti zajedničku valutu.