Nema više - dodirni, pomiriši i probaj
Izvor: Nezavisne novine - 20.01.2011 12:11
BIJELjINA - Zoran Đerić, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane u BiH, siguran je da će biti stvoren siguran sistem u cijeloj BiH.
Sjedište Agencije je u Mostaru, a sada se ide na uspostavljanje organizacionih jedinica u Sarajevu, Banjaluci i Brčkom, pojasnio je Đerić u intervjuu Srni.
On ističe da je BiH uspostavljanjem Agencije dobila mnogo, prije svega zato što sada postoji institucija koja vodi računa o zaštiti zdravlja potrošača i njihovih interesa kao i interesa proizvođa.
U isto vrijeme, analizama uzoraka hrane pokazuje se da je postotak neispravnih proizvoda sada čak ispod evropskog nivoa, naveo je Đerić.
"Zakon o hrani definisao je sve pravce ove institucije - stvorili smo zakonski okvir sličan EU i legislativu koja daje neke garancije da će svi građani BiH biti zaštićeni na adekvatan način od svih mogućih toksikacija, zaraznih bolesti kao i svega onoga što se hranom može prenijeti na ljude", rekao je Đerić.
Kada je riječ o bezbjednosti i kontroli hrane, na snazi su dva pristupa - stari gdje inspekcijski organi imaju mnogo udjela u kontroli hrane, a u suštini ga nemaju u pravom smislu, i novog pristupa koji zagovara EU i cijeli svijet a to je integrisani pristup kontroli hrane od "žpolja do stola"ž.
"Mi sada pratimo kompletan proces od samog zasijavanja biljke pa do konzumacije gotovog proizvoda, ili od momenta rađanja životinje, kada je riječ o ovoj hrani, pa preko prerade i njenog stavljanja na trpezu", rekao je Đerić i dodao da je u ovom slučaju najodgovorniji sam proizvođač i da je svu štetu koju izazove ili proizvede dužan da nadoknadi onima kojima je pričinio.
Đerić podsjeća da se starim pristupom išlo sasvim drugačije - bio je to princip: "dodirni, pomiriši, probaj" pa su inspektori slali uzorke na analize i praktično donosili svoj sud o takvom proizvodu.
"Sada smo krenuli u novom pravcu, prihvatajući novi koncept sigurnosti hrane i imamo uspjeha u tome - sveli smo pojavu alimentarnih toksikacija u BiH na minimum", rekao je Đerić, podsjećajući na slučajeve raznih trovanja u Prijedoru, Sarajevu ali i drugim mjestima.
To je postignuto uspostavljanjem jakih inspekcijskih sistema, prije svega laboratorijskog, koji je osnova takve kontrole hrane .
"Laboratorijama koje moraju raditi po određenim standardima usvojenim u cijelom svijetu mi praktično kontrolišemo situaciju u cijeloj BiH", rekao je on, dodajući da trenutno u BiH ima 50 laboratorija u kojima je i dalje nesređeno stanje ali su mnoge od njih krenule u ovaj proces, prepoznale problem.
To je jedan od najvećih razloga zašto BiH ne može da izvozi - jer nema akreditovane laboratorije a neko mora garantovati za taj proizvod koji proizvodi, pored proizvođača.
"Mora za svijet postojati garancija neke nadležne državne institucije da je određeni proizvod ispravan i proizveden po svim pravilima Zakona o hrani", rekao je Đerić, dodajući da je upravo ovo razlog zašto BiH ne može i ne izvozi hranu.
Đerić je rekao da problema pri uvozu hrane svakako ima, ali Agencija za bezbjednost hrane predstavlja za BiH kontaktnu tačku sa Evropskom komisijom sistema brzog uzbunjivanja pri čemu uvijek u istom trenutku dobija informacije šta je ušlo u BiH i zajedno sa inspektoratima postupa onako kako zakon predviđa. Sporne proizvode pronalazi, sklanja sa tržišta, uništava ili u krajnjem slučaju vraća onome ko je distribuisao na naše tržište.
Đerić je saradnju sa svim akterima za bezbjednost hrane ocijenio kao sve bolju. On je uvjeren da će u Republici Srpskoj dolaskom novog ministra poljoprivrede Miroslava Milovanovića, čovjeka koji je od struke i koji prepoznaje probleme, ta saradnja biti još bolja.
Đerić je u intervjuu Srni posebno istakao primjer dobre saradnje sa Institutom za zdravlje Srpske, gdje se situacija, kako je rekao, dolaskom novog rukovodstva promijenila u potpunosti za 100 odsto - shvaćena je problematika pitanja sigurnosti hrane, od analitike do legistlative i same implementacije čime je u ovom pogledu afirmisana Srpska i cijela BiH.
Izvor: Nezavisne novine - 20.01.2011 12:11
BIJELjINA - Zoran Đerić, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane u BiH, siguran je da će biti stvoren siguran sistem u cijeloj BiH.
Sjedište Agencije je u Mostaru, a sada se ide na uspostavljanje organizacionih jedinica u Sarajevu, Banjaluci i Brčkom, pojasnio je Đerić u intervjuu Srni.
On ističe da je BiH uspostavljanjem Agencije dobila mnogo, prije svega zato što sada postoji institucija koja vodi računa o zaštiti zdravlja potrošača i njihovih interesa kao i interesa proizvođa.
U isto vrijeme, analizama uzoraka hrane pokazuje se da je postotak neispravnih proizvoda sada čak ispod evropskog nivoa, naveo je Đerić.
"Zakon o hrani definisao je sve pravce ove institucije - stvorili smo zakonski okvir sličan EU i legislativu koja daje neke garancije da će svi građani BiH biti zaštićeni na adekvatan način od svih mogućih toksikacija, zaraznih bolesti kao i svega onoga što se hranom može prenijeti na ljude", rekao je Đerić.
Kada je riječ o bezbjednosti i kontroli hrane, na snazi su dva pristupa - stari gdje inspekcijski organi imaju mnogo udjela u kontroli hrane, a u suštini ga nemaju u pravom smislu, i novog pristupa koji zagovara EU i cijeli svijet a to je integrisani pristup kontroli hrane od "žpolja do stola"ž.
"Mi sada pratimo kompletan proces od samog zasijavanja biljke pa do konzumacije gotovog proizvoda, ili od momenta rađanja životinje, kada je riječ o ovoj hrani, pa preko prerade i njenog stavljanja na trpezu", rekao je Đerić i dodao da je u ovom slučaju najodgovorniji sam proizvođač i da je svu štetu koju izazove ili proizvede dužan da nadoknadi onima kojima je pričinio.
Đerić podsjeća da se starim pristupom išlo sasvim drugačije - bio je to princip: "dodirni, pomiriši, probaj" pa su inspektori slali uzorke na analize i praktično donosili svoj sud o takvom proizvodu.
"Sada smo krenuli u novom pravcu, prihvatajući novi koncept sigurnosti hrane i imamo uspjeha u tome - sveli smo pojavu alimentarnih toksikacija u BiH na minimum", rekao je Đerić, podsjećajući na slučajeve raznih trovanja u Prijedoru, Sarajevu ali i drugim mjestima.
To je postignuto uspostavljanjem jakih inspekcijskih sistema, prije svega laboratorijskog, koji je osnova takve kontrole hrane .
"Laboratorijama koje moraju raditi po određenim standardima usvojenim u cijelom svijetu mi praktično kontrolišemo situaciju u cijeloj BiH", rekao je on, dodajući da trenutno u BiH ima 50 laboratorija u kojima je i dalje nesređeno stanje ali su mnoge od njih krenule u ovaj proces, prepoznale problem.
To je jedan od najvećih razloga zašto BiH ne može da izvozi - jer nema akreditovane laboratorije a neko mora garantovati za taj proizvod koji proizvodi, pored proizvođača.
"Mora za svijet postojati garancija neke nadležne državne institucije da je određeni proizvod ispravan i proizveden po svim pravilima Zakona o hrani", rekao je Đerić, dodajući da je upravo ovo razlog zašto BiH ne može i ne izvozi hranu.
Đerić je rekao da problema pri uvozu hrane svakako ima, ali Agencija za bezbjednost hrane predstavlja za BiH kontaktnu tačku sa Evropskom komisijom sistema brzog uzbunjivanja pri čemu uvijek u istom trenutku dobija informacije šta je ušlo u BiH i zajedno sa inspektoratima postupa onako kako zakon predviđa. Sporne proizvode pronalazi, sklanja sa tržišta, uništava ili u krajnjem slučaju vraća onome ko je distribuisao na naše tržište.
Đerić je saradnju sa svim akterima za bezbjednost hrane ocijenio kao sve bolju. On je uvjeren da će u Republici Srpskoj dolaskom novog ministra poljoprivrede Miroslava Milovanovića, čovjeka koji je od struke i koji prepoznaje probleme, ta saradnja biti još bolja.
Đerić je u intervjuu Srni posebno istakao primjer dobre saradnje sa Institutom za zdravlje Srpske, gdje se situacija, kako je rekao, dolaskom novog rukovodstva promijenila u potpunosti za 100 odsto - shvaćena je problematika pitanja sigurnosti hrane, od analitike do legistlative i same implementacije čime je u ovom pogledu afirmisana Srpska i cijela BiH.