GUVERNER RADOJE ŽUGIĆ
Nema para za razvojnu banku
Izvor: Dan 04-02-2011
Nijesam siguran da je razvojna banka dobro rješenje za premošćavanje problema neadekvatne ponude kredita i visokih kamata. Većina privreda u tranziciji, uključujući i Crnu Goru, imala je loše iskustvo sa državnim bankama. Postoji opasnost da državna razvojna banka bude nelojalna konkurencija komercijalnim bankama, koje su investirale značajna sredstva u Crnu Goru. Zato smatram da bi razvojna banka mogla uticati na smanjenje stranih direktnih investicija, preko snižavanja nivoa kapitala koji bi komercijalne banke investirale u narednom periodu. Na kraju, postavlja se pitanje izvora sredstava. Izvjesno je da državni depoziti koji se nalaze u bankarskom sistemu ne mogu biti osnov za drugoročne kredite, jer su kratkoročne prirode - izjavio je guverner Radoje Žugić portalu Analitika.
Ponovio je da se na osnovu preliminarnih rezultata kontrole Prve može zaključiti da je stanje u banci poboljšano.
- Banka je smanjila kreditni portfolio i aktivu, tako da je manje rizična sistemski i fiskalno. Prva banka je u relativno dugom periodu likvidna, ali joj i dalje nedostaje određeni iznos kapitala. Pripremili smo sporazum o labavljenju rigidnih mjera, kako bi banka mogla da vrši ograničeno kontrolisanu kreditnu aktivnost i time ostvari određene prihode u bilansu. Međutim, za potpuno ukidanje mjera banka mora da novim kapiytalom ostvari propisanu solventnost - naveo je Žugić.
Upitan da li je i ostalim komercijalnim bankama potrebna dokapitalizacija i u kom iznosu, guverner je rekao da CBCG projektuje neophodne potencijalne potrebe za kapitalom na osnovu rezultata kontrola i stresnog testiranja banaka.
- Svi zahtjevi za dokapitalizaciju izrečeni tokom 2009. i 2010. godine su ispoštovani, osim u slučaju jedne banke. U ovom trenutku je prerano nagađati kojim bi bankama i u kom iznosu bio potreban dodatni kapital. Banke su preduzele akcije na čišćenju bilansa, što smanjuje potrebe za kapitalom. Izvjesno je da će potreba za dokapitalizacijom biti značajno manja u odnosu na prošlu godinu - istakao je Žugić.
Ocijenio je da je bankarski sistem visoko likvidan i da "tu gotovo da ne postoje nikakvi problemi".
- Puko posmatranje broja preduzeća sa blokiranim računima i iznosa blokade može nas navesti na pogrešne zaključke. Glavni razlog je što se u podacima i dalje vodi određeni broj preduzeća koja su prestala da posluju. To potkrepljuje podatak da je od ukupnog broja blokiranih preduzeća čak 70 odsto blokirano u periodu dužem od dvije godine. Pogrešno bi bilo negirati postojanje problema nelikvidnosti u realnom sektoru, što je u velikoj mjeri posljedica krize. Sa daljim oporavkom privrede treba očekivati ublažavanje ovog problema. CBCG je uradila što je mogla, preko seta mjera za podsticanje kreditne aktivnosti i sniženja kamatnih stopa - konstatovao je Žugić.
S.G.
Nema para za razvojnu banku
Izvor: Dan 04-02-2011
Nijesam siguran da je razvojna banka dobro rješenje za premošćavanje problema neadekvatne ponude kredita i visokih kamata. Većina privreda u tranziciji, uključujući i Crnu Goru, imala je loše iskustvo sa državnim bankama. Postoji opasnost da državna razvojna banka bude nelojalna konkurencija komercijalnim bankama, koje su investirale značajna sredstva u Crnu Goru. Zato smatram da bi razvojna banka mogla uticati na smanjenje stranih direktnih investicija, preko snižavanja nivoa kapitala koji bi komercijalne banke investirale u narednom periodu. Na kraju, postavlja se pitanje izvora sredstava. Izvjesno je da državni depoziti koji se nalaze u bankarskom sistemu ne mogu biti osnov za drugoročne kredite, jer su kratkoročne prirode - izjavio je guverner Radoje Žugić portalu Analitika.
Ponovio je da se na osnovu preliminarnih rezultata kontrole Prve može zaključiti da je stanje u banci poboljšano.
- Banka je smanjila kreditni portfolio i aktivu, tako da je manje rizična sistemski i fiskalno. Prva banka je u relativno dugom periodu likvidna, ali joj i dalje nedostaje određeni iznos kapitala. Pripremili smo sporazum o labavljenju rigidnih mjera, kako bi banka mogla da vrši ograničeno kontrolisanu kreditnu aktivnost i time ostvari određene prihode u bilansu. Međutim, za potpuno ukidanje mjera banka mora da novim kapiytalom ostvari propisanu solventnost - naveo je Žugić.
Upitan da li je i ostalim komercijalnim bankama potrebna dokapitalizacija i u kom iznosu, guverner je rekao da CBCG projektuje neophodne potencijalne potrebe za kapitalom na osnovu rezultata kontrola i stresnog testiranja banaka.
- Svi zahtjevi za dokapitalizaciju izrečeni tokom 2009. i 2010. godine su ispoštovani, osim u slučaju jedne banke. U ovom trenutku je prerano nagađati kojim bi bankama i u kom iznosu bio potreban dodatni kapital. Banke su preduzele akcije na čišćenju bilansa, što smanjuje potrebe za kapitalom. Izvjesno je da će potreba za dokapitalizacijom biti značajno manja u odnosu na prošlu godinu - istakao je Žugić.
Ocijenio je da je bankarski sistem visoko likvidan i da "tu gotovo da ne postoje nikakvi problemi".
- Puko posmatranje broja preduzeća sa blokiranim računima i iznosa blokade može nas navesti na pogrešne zaključke. Glavni razlog je što se u podacima i dalje vodi određeni broj preduzeća koja su prestala da posluju. To potkrepljuje podatak da je od ukupnog broja blokiranih preduzeća čak 70 odsto blokirano u periodu dužem od dvije godine. Pogrešno bi bilo negirati postojanje problema nelikvidnosti u realnom sektoru, što je u velikoj mjeri posljedica krize. Sa daljim oporavkom privrede treba očekivati ublažavanje ovog problema. CBCG je uradila što je mogla, preko seta mjera za podsticanje kreditne aktivnosti i sniženja kamatnih stopa - konstatovao je Žugić.
S.G.