Šta je novo?

Nedjelja 'ukrala' 1. maj: Evo kad opet možete spojiti neradne dane i vikend

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.512
Nedjelja 'ukrala' 1. maj: Evo kad opet možete spojiti neradne dane i vikend






Danas.hr 30.04.2011.

0136007.48.jpg

Nažalost, ove je godine Praznik rada pao u nedjelju, pa su Hrvati, majstori za spajanje neradnih dana, ostali 'uskraćeni' za jedan produženi vikend. No, do kraja godine ostalo je još nekoliko prilika za 'ukradeni' odmor.

Prvi sljedeći blagdan Dan antifašističke borbe pada u srijedu, a kako je samo dan poslije Tijelovo, u petak će sigurno brojni zaposleni uzeti slobodan dan ili jedan dan godišnjeg odmora.

Sljedeći ljetni blagdani, Dan domovinske zahvalnosti i Velika Gospa, padaju u petak i ponedjeljak, tako da se tu neće moći ukrasti poneki radni dan, no ako imate posao koji to dopušta, opet ćete imati četiri dana odmora.

Iduća prilika za spajanje produženog vikenda pada u utorak 1. studenoga, pa je moguće da će ponedjeljak 31. listopada također mnogi uzeti slobodan dan.

Inače, procjenjuje se da blagdane s vikendima ponekad spaja i pola milijuna ljudi, odnosno svaki treći radnik u Hrvatskoj. Glas Slavonije piše da se spajanjem neradnih i radnih dana, vikenda, bolovanja koje se u prosjeku u Hrvatskoj koristi deset dana godišnje, te 'pametnim' raspoređivanjem godišnjeg odmora (u prosjeku 21 dan) može skupiti i oko 150 dana odmora.

Naime, Hrvatska se s 14 državnih i vjerskih blagdana nalazi u samom vrhu zemalja po broju neradnih dana. Toliko ih imaju i Slovenci, zatim Nijemci i Belgijci, a slijede Austrijanci, Talijani i Mađari, dok Srbi imaju samo osam neradnih praznika.

Ipak, predsjednik Hrvatskih laburista - Stranke rada Dragutin Lesar smatra da ti podaci ne podupiru teoriju o građanima Hrvatske kao ljenjivcima. Kaže, svi broje kalendarske dane, a nitko se ne bavi satnicama hrvatskih radnika

"To je propaganda divljačkog kapitalizma kakav prevladava kod nas. Oni bi najviše voljeli kada bi hrvatski radnici radili 24 sata dnevno 365 dana u godini... Zašto ne spominju one radnike koji rade 12 sati dnevno, a to im se nigdje ne evidentira ili onih 200 tisuća ljudi koji rade na crno ili one koji rade, a ne dobivaju plaću. Nitko se ne želi baviti ženama u trgovačkim lancima koje rade 220 sati mjesečno, a plati im se samo 182 sata", tvrdi Lesar.


 
Top