- Učlanjen(a)
- 04.10.2009
- Poruka
- 5.207
NAJČEŠĆI UZROK NEPOLAGANJA VOZAČKOG ISPITA
(SEMINARSKI RAD)
UVODNA RAZMATRANJA
Naglim razvojem tehnike, tehnologije, informatike i povećavanjem potreba životnog standarda, sve se više javlja potreba za automobilima, posjedovanjem automobila i posjedovanjem licence za upravljanje automobilom.
Pravo na sticanje licence za upravljanje motornim vozilom kod nas ima svako lice kada napuni 18 godina.
Tema na koju sam se bazirao „Najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita“ je sve prisutnija stoga o njenoj problematici treba detaljno istraživati. Zašto je moja tema baš ova je podatak koji govori da prilikom svakog ispitnog roka polaganja vozačkog ispita veći broj kandidata koji ne savladaju i ne polože ispit.
Potreba za istraživanjem i samo istraživanje dalo nam je potpunu sliku o problemima koji utiču na kandidata i ishod njegovog vozačkog ispita.
Cilj istraživanja je da se tačno utvrde uzroci i shodno utvrđenim uzrocima odrede načini reagovanja i poveća broj onih koji polože vozački ispit, a uz to i da se poveća kvalitet vještine upravljanja vozilom kod svakog kandidata.
Osnovni cilj je da se, na osnovu utvrđenih problema i uzroka ne polaganja vozačkog ispita, stvore najbolja i najoptimalnija riješenja problema o kom se govori.
NAJČEŠĆI UZROK NEPOLAGANJA VOZAČKOG ISPITA
(TEORIJSKI PRISTUP)
Kod svakog od kandidata prilikom pristupa vozačkom ispitu javlja se unutrašnji konflikt ličnosti ili frustracija poznata kao uspjeh nasuprot strahu od neuspjeha. Već pomenuti osjećaj kod čovjeka, poznatiji kao strah, posledica je emocionalnog odražavanja ili doživljaja koji uslovljava čovjekovu reakciju u datom trenutku.
Emocionalno reagovanje uslovljava ponašanje koje može biti neverbalno, verbalno, fizičko, fiziološko itd.
STRAH je emocionalni osjećaj uvijek neugodan i praćen napetošću koji može da podstiče čovjeka, ali najčešće ga neutrališe ili sputava. Kod svakog kandidata kao potencijalnog vozača tokom obuke ima negativne učinke te ga zbog toga treba spriječiti ili umanjiti. Strah koji se javlja prilikom izlaska na vozački ispit ima izvor u samom čovjeku i poznat je kao tjeskoba. S obzirom da su mu posljedice negativne neophodna je njegova kontrola i suzbijanje.
Jedno od emocionalnih i psiholoških stanja koje prati svakog kandidata na ispitu jeste trema.
TREMA se javlja kao posledica straha ili nametanja sebi neophodnosti uspješnog izvršavanja postavljenog cilja. Osjećaj treme prate emocionalna i endokrinološka reagovanja, pa je nerijetka pojava da nam se prije nego što sjednemo za volan znoje dlanovi, osjećamo malaksalost, srce ubrzano lupa, oblije nas hladan znoj. Ovo su sve simptomi koji prate stanje treme a uzrokovani su lučenjem hormona kod čovjeka. Kada se čovjek nalazi u stresnoj situaciji njegovo tijelo pokušava da se bori tako što proizvodi hormon adrenalin. Adrenalin pruža veću snagu i energiju neophodnu da iz borbe u kojoj se nalazi izađe kao pobjednik. A znojenje i drhavica su samo propratna reakcija koju izaziva adrenalin.
Kada govorimo o ovoj temi, jedno od emocionalnih stanja čovjeka koje je neophodno objasniti a javlja se kao posljedica neuspjeha na vozačkom ispitu jeste stres.
STRES označava snažan pritisak, naprezanje i napor u određenim psihološkim okolnostima. Visoko je korespodentan, sa mogućnostima zadovoljenja ili nezadovoljenja ljudskih potreba i uspjeha, te načina reagovanja u tim situacijama. Stres se takođe može posmatrati i kao opšta reakcija tj. skup nespecifičnih reakcija organizma na izmjenjene uslove. Stres ima negativan uticaj na biopsihološku stabilnost čovjeka i stvara poremećaj ličnosti, što se kod kandidata manifestuje kao rezultat neuspjeha i strah od ponovnog pokušaja.
Bitan faktor kod svakog kandidata jeste instruktorova procjena stepena aspiracije svakog kandidata tj. procjena koliko je časova potrebno kandidatu da bi imao adekvatan stepen aspiracije ( ne previsoka, ali ne i preniska).
Načini reagovanja i stvaranja sistema i mehanizama odbrane i prilagođavanja kod svakog čovjeka je individualan, i taj odbrambeni mehanizam će se stvarati posljedično uzroku koji ga je izazvao. Osnovni preduslov za smanjenje treme i straha kod svakog kandidata jeste dobro savladan teoretski i praktični dio upravljanja motornim vozilom, jer prirodno je da je čovjek psihološki sigurniji kada vlada situacijom, odnosno znanjem i materijom. Jedan od vidova rješavanja problema straha i treme kod kandidata jeste i neophodna edukacija instruktora i ispitne komisije, da pored neophodnog znanja kako teorijskog tako i praktičnog, pokuša svakog kandidata motivisati i ohrabriti, te mu podići samopouzdanje i lokus kontrole na najviši mogući nivo. Situacija koja bi riješila problem svakom kandidatu jeste ta da instruktor spremi kandidata i kandidat sam sebe tako da i u najtežim konfliktnim situacijama, konfliktu dvostrukog odbijanja, kandidat zna šta treba uraditi jer upravo teške konfliktne situacije stvaraju psihološka stanja koja sprečavaju kandidata da uspješno savlada ispit.
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
1. Predmet istraživanja: Predmet istraživanja je „Najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita“
2. Ciljevi istraživanja:
a) Utvrditi neophodne modalitete najčešćeg uzroka ne polaganja
vozačkog ispita (način, dimenzije, učestalost);
b) Faktori koji utiču na najčešće uzroke ne polaganja vozačkog ispita;
c) Utvrđivanje posljedica;
d) Predviđanje stanja za naredni period;
e) Nakon što predvidimo stanje za naredni period, potrebno je preduzeti
konkretne korake.
3. Pretpostavke (hipoteze):
a) Osnovni modaliteti najčešćeg uzroka ne polaganja vozačkog ispita
b) Pretpostavlja se da faktori koji utiču na vozača da ne položi vozački
ispit jesu unutrašnja reagovanja njegovih sistema emocionalnog, endokrinološkog i imunološkog, što stvara neugodan osjećaj straha i treme. Takođe, kao jedan od faktora koji utiče na svakog kandidata može biti i tehničke prirode, nedovoljna spremnost i obučenost kandidata .
c) Posljedice uzrokovane gore navedenim faktorima su neuspješno položen vozački ispit, što kod kandidata prouzrokuje psihološke promjene, koje se manifestuju u vidu stresa, tuge, nelagode, ljutnje itd.
d) Bez poduzimanja mjera koje bi ovaj problem znatno umanjile, broj neuspješnih izlazaka na polaganje kod kandidata bi se samo povećao.
e) U ovom dijelu potrebno je pretpostaviti koje su najefikasnije mjere za rješavanje ovog problema.
4. Metode kojima se služimo:
a) Observacija;
b) Razgovor;
c) Anketa;
d) Intervju;
5. Instrumenti istraživanja:
a) Zapisnici
b) Zabilješke
c) Anketni upitnici
6. Populacija i uzorak:
Ciljna grupa sa kojom smo proveli istraživanje bili su prijavljeni kandidati na području dobojske opštine ( 20 kandidata), instruktori za obuku ( 5 instruktora) i članovi ispitne komisije ( 5 članova).
7. Mjesto i vrijeme:
Istraživanje je sprovedeno u periodu od 03-24.05.2008. godine na
području grada Doboja.
ANALIZA REZULTATA
Sprovedeno istraživanje na temu „Najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita“ i na osnovu toga izvršena je analiza na osnovu koje se mogu jasno vidjeti rezultati istraživanja ove problematike, i na osnovu toga mogu se donijeti zaključci i predložiti mjere kojima bi se ovaj problem riješio.
1. Na osnovu sprovedenog istraživanja utvrđeno je da problematika vezana za temu ovog istraživanja, visoko je korespodentna sa svim kandidatima. Istraživanje je pokazalo da 70% kandidata prilikom izlaska na vozački ispit, ispit ne položi iz prvog puta, dok je čak 90 % njih se izjasnilo da osjeća pritisak i tremu prilikom vozačkog ispita. Istraživanja jasno pokazuju da negativnom ishodu vozačkog ispita najviše doprinosi unutrašnje psihološko stanje kandidata ( trema ili strah).
Broj ispitanih kandidata 20
Broj kandidata koji je vozački ispit položio iz prvog pokušaja
6
Broj kandidata koji je vozački ispit položio iz drugog pokušaja
10
Broj kandidata koji je vozački ispit položio iz tri i više pokušaja
4
Broj ispitanih kandidata 20
Strah i trema kao uzroci 18
Nedovoljna obučenost 1
Previsoke aspiracije 1
2. Skup faktora koji utiču na najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita jeste unutrašnji konflikt u čovjeku poznat kao uspjeh nasuprot strahu od neuspjeha i visoke ili preniske aspiracije. Takođe, u istraživanju se došlo do rezultata da je individualna psihološka stabilnost svake osobe takođe bitan faktor. Kroz cijelo istraživanje narušena psihološka stabilnost kandidata uzrokuje strah i tremu što kod čovjeka stvara negativna reagovanja, a kod kandidata pokazalo se kao ključnim i najvećim faktorom koji utiče na ishod polaganja vozačkog ispita. Pokazalo se i bitnim da pol kandidata utiče na ishod. Pokazalo se prirodnim da ženska populacija kandidata više emotivno doživljava vozački ispit, teže se psihički za njega priprema i emotivnije reaguje na neuspjeh. Faktor koji instruktori i ispitna komisija navode kao uzrok neuspjeha djelimično karakterišu kao strah i tremu ali ga potkrepljuju time da svaki kandidat u podsvijesti zadržava i razinu stepena svoje spremnosti. To jest da kandidat ukoliko je spremniji, psihološki je stabilniji i obrnuto, što pokazuje da stručna lica dovode u vezu stepen obuke sa strahom i tremom.
3. Posljedice vezane za najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita prilikom istraživanja ogledale su se u širokom spektru. Osnovna posljedica je da ukoliko kod kandidata negativni uzroci i faktori preovladaju je ta da ishod polaganja vozačkog ispita neuspješan. Kao posljedica nepolaganja vozačkog ispita javljaju se frustracione situacije kod kandidata. Pokazalo se da je 60 % naših ispitanika poslije prvog neuspješnog izlaska na vozački ispit, i na drugom vozačkom ispitu nije uspjelo da položi, što govori o neadekvatnoj reakciji na frustracionu situaciju. Reagovanja kandidata manifestovala su se kao ili agresivno afektna reagovanja ili kao gubitak volje i samopouzdanja, manjak motivacije ili tuga. U intervjuima sa instruktorima došli smo do rezultata koji govori da je najveći problem kod kandidata nakon prvog neuspješnog izlaska na vozački ispit manjak motivacije, pad samopouzdanja, nestrpljivost itd. Tek 2% od ispitanog uzorka nakon neuspješnog polaganja vozačkog ispita uspjelo je da zadrži psihološku stabilnost i pokuša suzdržati emocije, i prevazići „najčešće uzroke ne polaganja vozačkog ispita“.
4. Istražujući ovu temu prognoza je da u saobraćaju ova problematika zauzima bitno mjesto, i prognoza je da ukoliko se ne uradi nešto na poljuboljeg psihološkog ojačavanja kandidata postoji mogućnost da ti isti kandidati kada jednog dana postanu vozači, budu psihološki nestabilni i nekoncentrisani za volanom. S toga je potrebno observiranje problema, razumjeti etiologiju problema i kandidatima stvoriti sliku vozačkog ispita kao jednog od ciljeva koji je realan i prihvatljiv.
5. Mjere koje bi donijele poboljšanje i „najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita“ svele na minimum jesu te da se kandidatu obezbijedi stručno lice ( psiholog) koje bi pred ispit razgovarao sa kandidatom, podizao mu samopouzdanje, motivaciju, uravnotežavao njegovu aspiraciju, psihološki ga ojačavao, pokušavao da mu ukaže na nepoželjnost treme i straha za volanom. Takođe, jedna od mjera bila bi povećanje dužine trajanja obuke kako bi svaki kandidat stekao sigurnostupravljanja vozilom, samo uvidio stabilnost svoje ličnosti što bi znatno smanjilo tremu i strah. Prema mišljenju ispitne komisije i instruktora, mjere koje bi trebale da se preduzmu jesu njihova edukacija iz oblasti psihologije, čime bi naučili kako da pristupe kandidatu i da ga oslobode unutrašnjeg konflikta, straha i stresa, te da kandidatov ishod polaganja vozačkog ispita bude direktno zavisan od njegove stečene vještine upravljanja vozilom.
ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Zaključak istraživanja je da je psihološko stanje kandidata prilikom polaganja vozačkog ispita, uticaj i faktor koji je najuže vezan za konačan ishod ispita. U modernije vrijeme mnogo se planira i ulaže u poboljšanje kvaliteta obučavanja kandidata, s toga bi trebalo da se više pažnje posveti i pripremi kandidata za polaganje na psihološkom polju, što bi povećalo broj uspješnih ispitnih rokova, a samim tim povećalo broj i kvalitet vozača.
Preporuka za ubuduće da je neophodno stručno edukovati ljude zadužene za obuku, tako da poznaju psihologiju kao osnovni faktor i manifest, tako da mogu da spoznaju etiologiju i prirodu problema kod kandidata i shodno uzrocima i reaguju.
Uspješno i kvalitetno savladavanje vozačkog ispita kod svakog kandidata stvara dobar temelj za izgradnju kvalitetnog vozača za budućnost, daje mu neophodnu motivaciju i stvara vozača mirnog u vožnji psihološki, emotivno i stresno stabilnog, što je složićemo se najbitnije za bezbjednost svih učesnika saobraćaja.
Prognozirano stanje i preporučene mjere u realnom svijetu su izvodljive, jedinu prepreku mogu predstavljati finansijski izdaci koji bi se izdvajali za poboljšanje kvaliteta obuke i edukacije.
PRILOZI
1. Anketni list ispitanika
2. Protokol intervjua sa instruktorima i ispitnom komisijom
ANKETNI UPITNIK ZA KANDIDATE
1.Pol kandidata:
a) ženski b) muški
2.Vozački ispit sam položio/la:
a) iz prvog pokušaja
b) iz drugog pokušaja
c) iz tri i više pokušaja
3.Kao uzrok nepolaganja vozačkog ispita smatram:_____________ ______________________________________________________ _____________________________________________________.
4.Prisustvo osjećaja straha i treme ocjenjujem kao:
a) malo prisutan
b) prisutan
c) veoma prisutan
5.Svoj stepen obučenosti upravljanja vozilom prilikom ispita karakterišem kao:
a) slab
b) zadovoljavajući
c) dobar
d) odličan
6.Kao moguća rješenja za povećavanje broja uspješnih izlazaka na uspit vidiš: ____________________________________________ ______________________________________________________ _____________________________________________________.
PROTOKOL INTERVJUA SA INSTRUKTORIMA I ISPITNOM KOMISIJOM
Pitanja koja su najčešće korištena prilikom intervjua:
1.Koliko Vi smatrate da je zastupljena problematika „Najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita“?
2.Koji su po vašem mišljenju osnovni faktori koji utiču na ne polaganje vozačkog ispita?
3.Šta Vi vidite kao moguće i stvarne posljedice nakon što kandidat ne položi ispit?
4.Koje su Vaše prognoze kada je u pitanju ova tema (Najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita“)?
5.Šta biste Vi preporučili i koje mjere preduzeli za uspješno rješavanje ovog problema?
(SEMINARSKI RAD)
UVODNA RAZMATRANJA
Naglim razvojem tehnike, tehnologije, informatike i povećavanjem potreba životnog standarda, sve se više javlja potreba za automobilima, posjedovanjem automobila i posjedovanjem licence za upravljanje automobilom.
Pravo na sticanje licence za upravljanje motornim vozilom kod nas ima svako lice kada napuni 18 godina.
Tema na koju sam se bazirao „Najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita“ je sve prisutnija stoga o njenoj problematici treba detaljno istraživati. Zašto je moja tema baš ova je podatak koji govori da prilikom svakog ispitnog roka polaganja vozačkog ispita veći broj kandidata koji ne savladaju i ne polože ispit.
Potreba za istraživanjem i samo istraživanje dalo nam je potpunu sliku o problemima koji utiču na kandidata i ishod njegovog vozačkog ispita.
Cilj istraživanja je da se tačno utvrde uzroci i shodno utvrđenim uzrocima odrede načini reagovanja i poveća broj onih koji polože vozački ispit, a uz to i da se poveća kvalitet vještine upravljanja vozilom kod svakog kandidata.
Osnovni cilj je da se, na osnovu utvrđenih problema i uzroka ne polaganja vozačkog ispita, stvore najbolja i najoptimalnija riješenja problema o kom se govori.
NAJČEŠĆI UZROK NEPOLAGANJA VOZAČKOG ISPITA
(TEORIJSKI PRISTUP)
Kod svakog od kandidata prilikom pristupa vozačkom ispitu javlja se unutrašnji konflikt ličnosti ili frustracija poznata kao uspjeh nasuprot strahu od neuspjeha. Već pomenuti osjećaj kod čovjeka, poznatiji kao strah, posledica je emocionalnog odražavanja ili doživljaja koji uslovljava čovjekovu reakciju u datom trenutku.
Emocionalno reagovanje uslovljava ponašanje koje može biti neverbalno, verbalno, fizičko, fiziološko itd.
STRAH je emocionalni osjećaj uvijek neugodan i praćen napetošću koji može da podstiče čovjeka, ali najčešće ga neutrališe ili sputava. Kod svakog kandidata kao potencijalnog vozača tokom obuke ima negativne učinke te ga zbog toga treba spriječiti ili umanjiti. Strah koji se javlja prilikom izlaska na vozački ispit ima izvor u samom čovjeku i poznat je kao tjeskoba. S obzirom da su mu posljedice negativne neophodna je njegova kontrola i suzbijanje.
Jedno od emocionalnih i psiholoških stanja koje prati svakog kandidata na ispitu jeste trema.
TREMA se javlja kao posledica straha ili nametanja sebi neophodnosti uspješnog izvršavanja postavljenog cilja. Osjećaj treme prate emocionalna i endokrinološka reagovanja, pa je nerijetka pojava da nam se prije nego što sjednemo za volan znoje dlanovi, osjećamo malaksalost, srce ubrzano lupa, oblije nas hladan znoj. Ovo su sve simptomi koji prate stanje treme a uzrokovani su lučenjem hormona kod čovjeka. Kada se čovjek nalazi u stresnoj situaciji njegovo tijelo pokušava da se bori tako što proizvodi hormon adrenalin. Adrenalin pruža veću snagu i energiju neophodnu da iz borbe u kojoj se nalazi izađe kao pobjednik. A znojenje i drhavica su samo propratna reakcija koju izaziva adrenalin.
Kada govorimo o ovoj temi, jedno od emocionalnih stanja čovjeka koje je neophodno objasniti a javlja se kao posljedica neuspjeha na vozačkom ispitu jeste stres.
STRES označava snažan pritisak, naprezanje i napor u određenim psihološkim okolnostima. Visoko je korespodentan, sa mogućnostima zadovoljenja ili nezadovoljenja ljudskih potreba i uspjeha, te načina reagovanja u tim situacijama. Stres se takođe može posmatrati i kao opšta reakcija tj. skup nespecifičnih reakcija organizma na izmjenjene uslove. Stres ima negativan uticaj na biopsihološku stabilnost čovjeka i stvara poremećaj ličnosti, što se kod kandidata manifestuje kao rezultat neuspjeha i strah od ponovnog pokušaja.
Bitan faktor kod svakog kandidata jeste instruktorova procjena stepena aspiracije svakog kandidata tj. procjena koliko je časova potrebno kandidatu da bi imao adekvatan stepen aspiracije ( ne previsoka, ali ne i preniska).
Načini reagovanja i stvaranja sistema i mehanizama odbrane i prilagođavanja kod svakog čovjeka je individualan, i taj odbrambeni mehanizam će se stvarati posljedično uzroku koji ga je izazvao. Osnovni preduslov za smanjenje treme i straha kod svakog kandidata jeste dobro savladan teoretski i praktični dio upravljanja motornim vozilom, jer prirodno je da je čovjek psihološki sigurniji kada vlada situacijom, odnosno znanjem i materijom. Jedan od vidova rješavanja problema straha i treme kod kandidata jeste i neophodna edukacija instruktora i ispitne komisije, da pored neophodnog znanja kako teorijskog tako i praktičnog, pokuša svakog kandidata motivisati i ohrabriti, te mu podići samopouzdanje i lokus kontrole na najviši mogući nivo. Situacija koja bi riješila problem svakom kandidatu jeste ta da instruktor spremi kandidata i kandidat sam sebe tako da i u najtežim konfliktnim situacijama, konfliktu dvostrukog odbijanja, kandidat zna šta treba uraditi jer upravo teške konfliktne situacije stvaraju psihološka stanja koja sprečavaju kandidata da uspješno savlada ispit.
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
1. Predmet istraživanja: Predmet istraživanja je „Najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita“
2. Ciljevi istraživanja:
a) Utvrditi neophodne modalitete najčešćeg uzroka ne polaganja
vozačkog ispita (način, dimenzije, učestalost);
b) Faktori koji utiču na najčešće uzroke ne polaganja vozačkog ispita;
c) Utvrđivanje posljedica;
d) Predviđanje stanja za naredni period;
e) Nakon što predvidimo stanje za naredni period, potrebno je preduzeti
konkretne korake.
3. Pretpostavke (hipoteze):
a) Osnovni modaliteti najčešćeg uzroka ne polaganja vozačkog ispita
b) Pretpostavlja se da faktori koji utiču na vozača da ne položi vozački
ispit jesu unutrašnja reagovanja njegovih sistema emocionalnog, endokrinološkog i imunološkog, što stvara neugodan osjećaj straha i treme. Takođe, kao jedan od faktora koji utiče na svakog kandidata može biti i tehničke prirode, nedovoljna spremnost i obučenost kandidata .
c) Posljedice uzrokovane gore navedenim faktorima su neuspješno položen vozački ispit, što kod kandidata prouzrokuje psihološke promjene, koje se manifestuju u vidu stresa, tuge, nelagode, ljutnje itd.
d) Bez poduzimanja mjera koje bi ovaj problem znatno umanjile, broj neuspješnih izlazaka na polaganje kod kandidata bi se samo povećao.
e) U ovom dijelu potrebno je pretpostaviti koje su najefikasnije mjere za rješavanje ovog problema.
4. Metode kojima se služimo:
a) Observacija;
b) Razgovor;
c) Anketa;
d) Intervju;
5. Instrumenti istraživanja:
a) Zapisnici
b) Zabilješke
c) Anketni upitnici
6. Populacija i uzorak:
Ciljna grupa sa kojom smo proveli istraživanje bili su prijavljeni kandidati na području dobojske opštine ( 20 kandidata), instruktori za obuku ( 5 instruktora) i članovi ispitne komisije ( 5 članova).
7. Mjesto i vrijeme:
Istraživanje je sprovedeno u periodu od 03-24.05.2008. godine na
području grada Doboja.
ANALIZA REZULTATA
Sprovedeno istraživanje na temu „Najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita“ i na osnovu toga izvršena je analiza na osnovu koje se mogu jasno vidjeti rezultati istraživanja ove problematike, i na osnovu toga mogu se donijeti zaključci i predložiti mjere kojima bi se ovaj problem riješio.
1. Na osnovu sprovedenog istraživanja utvrđeno je da problematika vezana za temu ovog istraživanja, visoko je korespodentna sa svim kandidatima. Istraživanje je pokazalo da 70% kandidata prilikom izlaska na vozački ispit, ispit ne položi iz prvog puta, dok je čak 90 % njih se izjasnilo da osjeća pritisak i tremu prilikom vozačkog ispita. Istraživanja jasno pokazuju da negativnom ishodu vozačkog ispita najviše doprinosi unutrašnje psihološko stanje kandidata ( trema ili strah).
Broj ispitanih kandidata 20
Broj kandidata koji je vozački ispit položio iz prvog pokušaja
6
Broj kandidata koji je vozački ispit položio iz drugog pokušaja
10
Broj kandidata koji je vozački ispit položio iz tri i više pokušaja
4
Broj ispitanih kandidata 20
Strah i trema kao uzroci 18
Nedovoljna obučenost 1
Previsoke aspiracije 1
2. Skup faktora koji utiču na najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita jeste unutrašnji konflikt u čovjeku poznat kao uspjeh nasuprot strahu od neuspjeha i visoke ili preniske aspiracije. Takođe, u istraživanju se došlo do rezultata da je individualna psihološka stabilnost svake osobe takođe bitan faktor. Kroz cijelo istraživanje narušena psihološka stabilnost kandidata uzrokuje strah i tremu što kod čovjeka stvara negativna reagovanja, a kod kandidata pokazalo se kao ključnim i najvećim faktorom koji utiče na ishod polaganja vozačkog ispita. Pokazalo se i bitnim da pol kandidata utiče na ishod. Pokazalo se prirodnim da ženska populacija kandidata više emotivno doživljava vozački ispit, teže se psihički za njega priprema i emotivnije reaguje na neuspjeh. Faktor koji instruktori i ispitna komisija navode kao uzrok neuspjeha djelimično karakterišu kao strah i tremu ali ga potkrepljuju time da svaki kandidat u podsvijesti zadržava i razinu stepena svoje spremnosti. To jest da kandidat ukoliko je spremniji, psihološki je stabilniji i obrnuto, što pokazuje da stručna lica dovode u vezu stepen obuke sa strahom i tremom.
3. Posljedice vezane za najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita prilikom istraživanja ogledale su se u širokom spektru. Osnovna posljedica je da ukoliko kod kandidata negativni uzroci i faktori preovladaju je ta da ishod polaganja vozačkog ispita neuspješan. Kao posljedica nepolaganja vozačkog ispita javljaju se frustracione situacije kod kandidata. Pokazalo se da je 60 % naših ispitanika poslije prvog neuspješnog izlaska na vozački ispit, i na drugom vozačkom ispitu nije uspjelo da položi, što govori o neadekvatnoj reakciji na frustracionu situaciju. Reagovanja kandidata manifestovala su se kao ili agresivno afektna reagovanja ili kao gubitak volje i samopouzdanja, manjak motivacije ili tuga. U intervjuima sa instruktorima došli smo do rezultata koji govori da je najveći problem kod kandidata nakon prvog neuspješnog izlaska na vozački ispit manjak motivacije, pad samopouzdanja, nestrpljivost itd. Tek 2% od ispitanog uzorka nakon neuspješnog polaganja vozačkog ispita uspjelo je da zadrži psihološku stabilnost i pokuša suzdržati emocije, i prevazići „najčešće uzroke ne polaganja vozačkog ispita“.
4. Istražujući ovu temu prognoza je da u saobraćaju ova problematika zauzima bitno mjesto, i prognoza je da ukoliko se ne uradi nešto na poljuboljeg psihološkog ojačavanja kandidata postoji mogućnost da ti isti kandidati kada jednog dana postanu vozači, budu psihološki nestabilni i nekoncentrisani za volanom. S toga je potrebno observiranje problema, razumjeti etiologiju problema i kandidatima stvoriti sliku vozačkog ispita kao jednog od ciljeva koji je realan i prihvatljiv.
5. Mjere koje bi donijele poboljšanje i „najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita“ svele na minimum jesu te da se kandidatu obezbijedi stručno lice ( psiholog) koje bi pred ispit razgovarao sa kandidatom, podizao mu samopouzdanje, motivaciju, uravnotežavao njegovu aspiraciju, psihološki ga ojačavao, pokušavao da mu ukaže na nepoželjnost treme i straha za volanom. Takođe, jedna od mjera bila bi povećanje dužine trajanja obuke kako bi svaki kandidat stekao sigurnostupravljanja vozilom, samo uvidio stabilnost svoje ličnosti što bi znatno smanjilo tremu i strah. Prema mišljenju ispitne komisije i instruktora, mjere koje bi trebale da se preduzmu jesu njihova edukacija iz oblasti psihologije, čime bi naučili kako da pristupe kandidatu i da ga oslobode unutrašnjeg konflikta, straha i stresa, te da kandidatov ishod polaganja vozačkog ispita bude direktno zavisan od njegove stečene vještine upravljanja vozilom.
ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Zaključak istraživanja je da je psihološko stanje kandidata prilikom polaganja vozačkog ispita, uticaj i faktor koji je najuže vezan za konačan ishod ispita. U modernije vrijeme mnogo se planira i ulaže u poboljšanje kvaliteta obučavanja kandidata, s toga bi trebalo da se više pažnje posveti i pripremi kandidata za polaganje na psihološkom polju, što bi povećalo broj uspješnih ispitnih rokova, a samim tim povećalo broj i kvalitet vozača.
Preporuka za ubuduće da je neophodno stručno edukovati ljude zadužene za obuku, tako da poznaju psihologiju kao osnovni faktor i manifest, tako da mogu da spoznaju etiologiju i prirodu problema kod kandidata i shodno uzrocima i reaguju.
Uspješno i kvalitetno savladavanje vozačkog ispita kod svakog kandidata stvara dobar temelj za izgradnju kvalitetnog vozača za budućnost, daje mu neophodnu motivaciju i stvara vozača mirnog u vožnji psihološki, emotivno i stresno stabilnog, što je složićemo se najbitnije za bezbjednost svih učesnika saobraćaja.
Prognozirano stanje i preporučene mjere u realnom svijetu su izvodljive, jedinu prepreku mogu predstavljati finansijski izdaci koji bi se izdvajali za poboljšanje kvaliteta obuke i edukacije.
PRILOZI
1. Anketni list ispitanika
2. Protokol intervjua sa instruktorima i ispitnom komisijom
ANKETNI UPITNIK ZA KANDIDATE
1.Pol kandidata:
a) ženski b) muški
2.Vozački ispit sam položio/la:
a) iz prvog pokušaja
b) iz drugog pokušaja
c) iz tri i više pokušaja
3.Kao uzrok nepolaganja vozačkog ispita smatram:_____________ ______________________________________________________ _____________________________________________________.
4.Prisustvo osjećaja straha i treme ocjenjujem kao:
a) malo prisutan
b) prisutan
c) veoma prisutan
5.Svoj stepen obučenosti upravljanja vozilom prilikom ispita karakterišem kao:
a) slab
b) zadovoljavajući
c) dobar
d) odličan
6.Kao moguća rješenja za povećavanje broja uspješnih izlazaka na uspit vidiš: ____________________________________________ ______________________________________________________ _____________________________________________________.
PROTOKOL INTERVJUA SA INSTRUKTORIMA I ISPITNOM KOMISIJOM
Pitanja koja su najčešće korištena prilikom intervjua:
1.Koliko Vi smatrate da je zastupljena problematika „Najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita“?
2.Koji su po vašem mišljenju osnovni faktori koji utiču na ne polaganje vozačkog ispita?
3.Šta Vi vidite kao moguće i stvarne posljedice nakon što kandidat ne položi ispit?
4.Koje su Vaše prognoze kada je u pitanju ova tema (Najčešći uzrok ne polaganja vozačkog ispita“)?
5.Šta biste Vi preporučili i koje mjere preduzeli za uspješno rješavanje ovog problema?