Pred poslanicima uskoro zakon o krivičnom postupku
Nagodba uskoro i za najteža krivična dela
Izvor: Blic Moma Ilić | 18. 04. 2011. - 00:02h
BEOGRAD - Ukoliko parlament usvoji Predlog novog zakonika o krivičnom postupku, zaključenje sporazuma o priznanju krivičnog dela ubuduće neće biti ograničeno visinom propisane kazne i ovaj institut srpsko pravosuđe moći će da primenjuje za sva krivična dela. Ovakvo rešenje omogućava da tužilac i okrivljeni, odnosno odbrana, mogu da zaključuju sporazum ne samo za dela za koje je zaprećena kazna do 12 godina zatvora, već i za najteža, uključujući i ona iz oblasti organizovanog kriminala.
Goran Ilić
Inicijativa za zaključenje sporazuma može da potekne od tužioca ili okrivljenog, a obe strane mogu da stave svoj potpis od trenutka kad tužilaštvo donese naredbu o sprovođenju istrage do početka izjašnjavanja okrivljenog o navodima optužbe na glavnom pretresu. U koliko se okrivljeni izjasni o optužbi na glavnom pretresu, mogućnost zaključenja sporazuma više ne postoji, objašnjava za „Blic” dr Goran Ilić, profesor krivičnog procesnog prava na beogradskom Pravnom fakultetu.
Kada se sporazum zaključi u toku istrage, dostavlja se sudiji za prethodni postupak, a nakon potvrđivanja optužnice ide na ruke predsednika veća koje treba da sudi o tom slučaju.
Sudija može da ne prihvati sporazum rešenjem ako utvrdi da ne sadrže neke od podataka koje po zakonu mora da ima.
Nagodba uskoro i za najteža krivična dela
Izvor: Blic Moma Ilić | 18. 04. 2011. - 00:02h
BEOGRAD - Ukoliko parlament usvoji Predlog novog zakonika o krivičnom postupku, zaključenje sporazuma o priznanju krivičnog dela ubuduće neće biti ograničeno visinom propisane kazne i ovaj institut srpsko pravosuđe moći će da primenjuje za sva krivična dela. Ovakvo rešenje omogućava da tužilac i okrivljeni, odnosno odbrana, mogu da zaključuju sporazum ne samo za dela za koje je zaprećena kazna do 12 godina zatvora, već i za najteža, uključujući i ona iz oblasti organizovanog kriminala.
Goran Ilić
Inicijativa za zaključenje sporazuma može da potekne od tužioca ili okrivljenog, a obe strane mogu da stave svoj potpis od trenutka kad tužilaštvo donese naredbu o sprovođenju istrage do početka izjašnjavanja okrivljenog o navodima optužbe na glavnom pretresu. U koliko se okrivljeni izjasni o optužbi na glavnom pretresu, mogućnost zaključenja sporazuma više ne postoji, objašnjava za „Blic” dr Goran Ilić, profesor krivičnog procesnog prava na beogradskom Pravnom fakultetu.
Kada se sporazum zaključi u toku istrage, dostavlja se sudiji za prethodni postupak, a nakon potvrđivanja optužnice ide na ruke predsednika veća koje treba da sudi o tom slučaju.
Sudija može da ne prihvati sporazum rešenjem ako utvrdi da ne sadrže neke od podataka koje po zakonu mora da ima.