Na Viminacijumu otkopan veoma redak kolumbarijum

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
KOSTOLAC 01. 07. 2010
Tanjug

Na Viminacijumu otkopan veoma redak kolumbarijum




Direktor Arheološkog parka Viminacijum Miomir Korać izjavio je danas Tanjugu da je na tom lokalitetu iskopan izuzetno redak predmet, kolumbarijum, čiji ornamenti ukazuju da se radi o gnostičkoj urni s početka trećeg veka
Napominjući da su ostaci i materijalna kultura gnostika veoma retki, jer oni nisu mnogo marili za svet u kome su živeli, Korać je ocenio da je Viminacijum, našoj i svetskoj javnosti podario sjajan novi izvor saznanja.
On je podsetio da je na tom lolakiltetu pre više godina, u prostoru mauzoleja, pronađen jedan gnostički prsten.
Kakva je to retkost, kao što je to svaki predmet sa gnostičkim sadržajem, direktor Viminacijuma je ilustrovao podatkom da, koliko on zna, u svetu postoji samo pet gnostičkih prstenova.
Korać je objasnio da je pronađeni kolumbarijum olovna kutija, teška 15 kilograma, u koju su smešteni ostaci kremiranog pokojnika.
"Sve se to dešavalo pre nekih 1.800 godina, znači negde početkom trećega veka. Ono što je izuzetno značajno to je da ta olovna kutija ima ornamente koji govore o osobi koja je tu sahranjena. Upravo ti ornamenti nam ukazuju da je reč o urni gnostika s početka trećeg veka, odnosno najranijih hrisćana", precizirao je Korać.
On je ukazao da ornamenti govore o potpuno novom poimanju sveta kakvu su imali gnostici.
"Ornamenti čine niz linija, vertikala i horizontala, koje mi danas poimamo iz perspektive linearnog vremena", objasnio je Korać.
On je dodao da nam otkriveni kolumbarijum ukazuje da su gnostici smatrali da osim tog linearnog vremena postoji još jedna linija koja odlazi negde gore, u kosmos, i da je to kosmičko vreme za nas takođe izuzetno bitno kao i linearno.
Upravo zbog takovog poimanja sveta, u kome nije bio najvažniji odnos prema vremenu u kome se živi, iza gnostika je ostalo malo predmeta materijalne kulture, napomenuo je direktor Viminacijuma.
Arheološki lokalitet nedaleko od Kostolca, na prostoru rimskog vojnog logora i prestonice provincije Gornje Mezije, nastao u prvom veku, svake godine nas obogaćuje i iznenađuje novim saznanjima, ocenio je njegov direktor.
To, dodao je Korać, nije čudo, jer 450 hektara nedirnutog prostora krije u sebi ostatke hramova, trgova, ulica i kupatila, amfiteatra, palate, hipodroma.





 
Natrag
Top