Na pragu grčkog scenarija

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
[h=1]Na pragu grčkog scenarija
[/h] Izvor: Politika |


Da li Srbiji zaista preti dužnička kriza ili građani mogu da budu spokojni, kao što poručuju iz Vlade Srbije, tvrdeći da zemlja ima dovoljno finansijskih resursa, da bez velikih problema uredno servisira obaveze. A one nisu male. Prema računici Fiskalnog saveta, Srbija 2012. godine za vraćanje glavnice, otplatu kamata na kredite i finansiranje budžetskog deficita mora da obezbedi 5,1 milijardu evra.

21439463254f40fc8ba8bd4909146890_orig.jpg
Koliko zaista iznosi stvarni spoljni dug Srbije, imajući u vidu stalne promene u metodologiji obračuna, kao i različite podatke i neusaglašene ocene o nivou zaduženosti Srbije?

U prvoj polovini protekle decenije Srbija je po osnovu otpisa duga od strane Pariskog i Londonskog klubu poverilaca smanjila spoljni dug za 4,7 milijardi dolara, dok su od septembra 2010. u spoljni dug uključene obaveze po osnovu alokacije specijalna prava vučenja (SPV) MMF-a od 459,3 miliona evra i kamata prema Pariskom klubu poverilaca od 63 miliona evra. A iz spoljnog duga privatnog sektora isključeni su krediti zaključeni pre 20. decembra 2000. godine u iznosu od 891 milion evra, po kojima se ne plaćaju obaveze.

Da li je Srbija već probila zakonom određeni maksimum učešća javnog duga u BDP-u od 45 odsto, kao što to tvrde iz Fiskalnog saveta i MMF-a, ili je još daleko od ove granice, kao što saopštavaju iz Vlade Srbije? Kako razumeti nezadovoljstvo MMF-a i prestanak razgovora sa vladom oko revizije aranžmana vrednog milijardu dolara?

Razlike u oceni stvarne zaduženosti Srbije su rezultat primenjene metodologije u obračunu srpskog BDP-a. i politike „jakog” dinara, zbog čega je BDP iskazan u evrima veštački uvećan. U meri za koliko je precenjena vrednost srpskog BDP-a, potcenjeno je i realno učešće spoljnog i javnog duga u njemu.

14192265834f40fc8bbf432978898933_orig.jpg
U odnosu na 2000. ukupan spoljni dug Srbije je krajem 2011. godine povećan za 2,4 puta. Najveći deo (93,7 odsto) odnosi se na srednjoročne i dugoročne obaveze. Neto dug javnog sektora krajem 2011. godine je iznosio 10,8 milijardi evra.

Ukupan dug privatnog sektora bio je 13,3 milijarde evra, od čega devet milijardi evra odnosi se na preduzeća, a 4,3 milijarde evra na banke. Pojedinačno posmatrano Srbija najviše duguje MMF-u (1,6 milijardi evra), Pariskom klubu poverilaca (1,58), IBRD-u (1,43) i EIB-u (1,04) što zajedno iznosi 5,7 milijardi evra ili 53 odsto ukupnog javnog duga Srbije.

U prvom kvartalu 2011. godine dospele obaveze po osnovu spoljnog duga su iznosile čak 14,4 odsto BDP-a, što je pokazatelj izrazito visoke i rastuće zaduženosti Srbije, imajući u vidu da je 2006. godine za otplatu dospelog spoljnog duga trebalo izdvojiti sedam odsto BDP-a.

I po drugim pokazateljima Srbija je visoko zadužena zemlja, jer je otplata duga u odnosu na godišnji priliv od izvoza roba i usluga početkom 2011. godine iznosila skoro 40 odsto, a crvena lampica se pali kada za otplatu spoljnog duga treba izdvojiti više od 25 odsto priliva od ukupnog izvoza. I po visini učešća spoljnog duga u BDP-u, naša zemlja je u 2010. godini premašila granicu visoko zaduženih zemalja od 80 odsto.

Srbija je po većini pokazatelja visoko zadužena zemlja, sa opasnom tendencijom da spoljni dug eksplodira i da zemlja zapadne u veoma ozbiljnu dužničku krizu. Uredno servisiranje u narednom periodu biće sve teže, jer će neminovno rasti cena novog zaduživanja. Ako se ništa ozbiljno ne preduzme, naša zemlja teško može izbeći grčki scenario.

Da se to zaista ne bi desilo, buduća vlada mora mnogo ozbiljnije da radi na ubrzanom razvoju industrije i poljoprivrede i višestrukom povećanju izvoza, jer se samo tako mogu obezbediti realni izvori za plaćanje sve većih obaveza, koje nas čekaju u narednih nekoliko godina.

 
Natrag
Top