Zakon išao naruku državnim službenicima
Na mala vrata uvećali plate administraciji
Izvor: Blic S. Bojadić | 17. 01. 2011. - 00:02h | Foto: S. Đalić
BEOGRAD - Ideja novog Zakona o izmenama plata državnih službenika i nameštenika, usvojenog nekoliko dana uoči Nove godine, bila je smanjiti raspon zarada u državnim organima, odnosno poboljšati položaj službenika s najmanjim primanjima. Zakon je trebalo da pomogne samo onima koji zarađuju ispod republičkog proseka, ali je izmenama stvoren prostor da se o njega ovajde i državni službenici na položajima.
Državni službenici imaju pravo da dnevno naplate četiri prekovremena sata
Nove koeficijente za plate koji su stupili na snagu početkom ove godine praktično su dobili samo saradnici i referenti, dakle zaposleni na nižim izvršilačkim mestima, koji čine poslednje četiri grupe prema koeficijentima zarada.
Veći koeficijenti nisu predviđeni za premijera, ministre, njihove zamenike i savetnike. Zakon usvojen 22. decembra 2010, u danima kada su se zbog velikog broja zakona i amandmana Skupštini potkradale greške, nije predvideo povećanje plata ni za ostale državne službenike na položaju.
Međutim, dogodilo se upravo ono u šta su mnnogi verovali kada su najavljene izmene zakona. Pitanje je bilo samo gde će državni službenici na visokim položajima naći prostor da se ovajde o novi zakon.
Svetlana Budimčević, pomoćnik direktora za pravne poslove u Uniji poslodavaca Srbije, prilično se namučila da protumači zakon jer uvidom u njegove izmene ovaj slobodan prostor nije bio očigledan. Tek poređenjem starog i novog zakona i opšteg Zakona o radu mnoge stvari su postale jasnije.
- Zavaravanje je da državni službenici na položaju neće dobiti povećanje zarada jer im je uvedeno pravo na prekovremeni rad. S obzirom na to da rade u državnom organu, ovi službenici mogu sami sebi da daju nalog za prekovremeni rad. Zakon o radu daje pravo na prekovremeni rad od osam sati nedeljno (odnosno 352 sata godišnje), a novi zakon omogućava najduže 20 sati nedeljno (ili 496 sati prekovremenog rada godišnje). Zaista je očigledno da je novim propisima cilj povećanje plate. Zakon, dakle, ostavlja mogućnost zloupotrebe u vidu fiktivnih naloga kako bi se skriveno uvećala zarada - kaže Budimčević.
Državnom službeniku kome zbog prirode posla ne bude omogućeno da u toku narednog meseca iskoristi slobodne sate svaki sat prekovremenog rada plaćaće se za 26 odsto više od vrednosti sata osnovne plate.
Na mala vrata uvećali plate administraciji
Izvor: Blic S. Bojadić | 17. 01. 2011. - 00:02h | Foto: S. Đalić
BEOGRAD - Ideja novog Zakona o izmenama plata državnih službenika i nameštenika, usvojenog nekoliko dana uoči Nove godine, bila je smanjiti raspon zarada u državnim organima, odnosno poboljšati položaj službenika s najmanjim primanjima. Zakon je trebalo da pomogne samo onima koji zarađuju ispod republičkog proseka, ali je izmenama stvoren prostor da se o njega ovajde i državni službenici na položajima.
Državni službenici imaju pravo da dnevno naplate četiri prekovremena sata
Nove koeficijente za plate koji su stupili na snagu početkom ove godine praktično su dobili samo saradnici i referenti, dakle zaposleni na nižim izvršilačkim mestima, koji čine poslednje četiri grupe prema koeficijentima zarada.
Veći koeficijenti nisu predviđeni za premijera, ministre, njihove zamenike i savetnike. Zakon usvojen 22. decembra 2010, u danima kada su se zbog velikog broja zakona i amandmana Skupštini potkradale greške, nije predvideo povećanje plata ni za ostale državne službenike na položaju.
Međutim, dogodilo se upravo ono u šta su mnnogi verovali kada su najavljene izmene zakona. Pitanje je bilo samo gde će državni službenici na visokim položajima naći prostor da se ovajde o novi zakon.
Svetlana Budimčević, pomoćnik direktora za pravne poslove u Uniji poslodavaca Srbije, prilično se namučila da protumači zakon jer uvidom u njegove izmene ovaj slobodan prostor nije bio očigledan. Tek poređenjem starog i novog zakona i opšteg Zakona o radu mnoge stvari su postale jasnije.
- Zavaravanje je da državni službenici na položaju neće dobiti povećanje zarada jer im je uvedeno pravo na prekovremeni rad. S obzirom na to da rade u državnom organu, ovi službenici mogu sami sebi da daju nalog za prekovremeni rad. Zakon o radu daje pravo na prekovremeni rad od osam sati nedeljno (odnosno 352 sata godišnje), a novi zakon omogućava najduže 20 sati nedeljno (ili 496 sati prekovremenog rada godišnje). Zaista je očigledno da je novim propisima cilj povećanje plate. Zakon, dakle, ostavlja mogućnost zloupotrebe u vidu fiktivnih naloga kako bi se skriveno uvećala zarada - kaže Budimčević.
Državnom službeniku kome zbog prirode posla ne bude omogućeno da u toku narednog meseca iskoristi slobodne sate svaki sat prekovremenog rada plaćaće se za 26 odsto više od vrednosti sata osnovne plate.