„Moskovska banka“ hoće da kreditira budžetski deficit

Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
„Moskovska banka“ hoće da kreditira budžetski deficit
Vlada odlučila da zajmovima pokrije manjak
05.09.2009. 05:00

„Moskovska banka”, kako „Blic” saznaje, zainteresovana je da učestvuje na javnim nabavkama koje država planira da raspiše kako bi izabrala najpovoljniju ponudu za uzimanje dugoročnog kredita za pokriće budžetskog deficita i refinansiranje dugova. Za sada se ne zna koliki će iznos kredita za ovu namenu država da se zaduži kod banaka pošto se rade preračuni o tome koliki će manjak u budžetu biti pokriven iz drugih izvora.

sednica-vlade-x.jpg


Vlada je na sednici usvojila odluku po kojoj bi po sistemu javne nabavke izabrala najpovoljniju ponudu banke za uzimanje dugoročnog kredita. Inače, nedavno je skupštinsku ratifikaciju prošlo zaduživanje države za budžetski deficit u iznosu od 90 miliona evra, kod tri banke - „Alfe”, „Pireus” i „Vojvođanske”, članice Nacionalne banke Grčke. Očekuje se da ratifikaciju prođe i kredit koji je odobrila „Marfin banka”, tako da bi ukupno zaduženje države za pokriće budžetskog deficita do sada bilo 140 miliona evra.
Veća kontrola
U dokumentu koji je Međunarodni monetarni fond pripremio posle razgovora sa srpskim zvaničnicima, ukazao je da je preveliki deficit budžeta Srbije posledica samo delimične primene dogovorenih fiskalnih mera. Fond navodi i da će, ukoliko Vlada ne donese primenljivu strategiju uštede u javnim finansijama, morati da poveća poreze od kojih je PDV među najefikasnijim.
Za ovu godinu je jasno da je budžetski deficit 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. Da bi ovo bilo primenjivo, Fond je sugerisao i veću kontrolu potrošnje lokalnih samouprava, kao i da se reši problem naplate dodatnih dividendi od državnih preduzeća i smanjenje budžeta ministarstva sa sopstvenim prihodima.
MMF je ove godine povećao kvotu za povlačenje sredstava iz Fonda, na osnovu kojih Srbija treba da dobije 600 miliona dolara, a koje država takođe planira da iskoristi za finansiranje deficita budžeta.
Sugestija Fonda u memorandumu je i da se pažljivije prate velika državna preduzeća kako bi se ograničilo nagomilavanje njihovih dugovanja. Preporuka je da se u toku narednih nekoliko meseci izrade procene finansijske situacije velikih javnih preduzeća da bi se osmislile korektivne mere za budžet u 2010. godini.
Manjak u budžetu
Međutim, prema podacima Ministarstva finansija, ukupni prihodi budžeta Srbije u avgustu bili su manji za oko 10 milijardi dinara nego u julu i iznosili su 49,3 milijarde dinara, objavilo je juče Ministarstvo finansija. Prihodi od poreza iznosili su 46,6 milijardi, što je za oko osam milijardi dinara manje nego prethodnog meseca.
Za sedam meseci ove godine ukupni prihodi budžeta Srbije bili su 390,6 milijardi, dok su rashodi iznosili 457,6 milijardi, tako da je deficit bio u vrednosti od 67 milijardi dinara. Budžetski deficit u julu je iznosio 56,6 milijardi dinara.
Najviše novca u državnu kasu u avgustu je prikupljeno po osnovu poreza na dodatu vrednost (PDV) - 23,8 milijardi, što je za pet milijardi manje nego u julu. Slede akcize koje su naplaæene u vrednosti od 10,9 milijardi, skoro dve milijarde manje nego prethodnog meseca, a prihod od carina iznosio je 3,5 milijardi, 700 miliona dinara manje nego u julu.
U rashodima budžeta i dalje je najveæa stavka isplata organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja za koju je u avgustu izdvojeno 22,6 milijardi, skoro dve milijarde više nego u julu, dok su troškovi za zaposlene bili približni i iznosili su oko 15 milijardi dinara.
Zbog poveæanog deficita Ministarstvo finansija priprema novi rebalans budžeta za ovu godinu, a u pripremi je i nacrt za iduću.

Referentna kamatna stopa ostaje 12 odsto
Monetarni odbor NBS juče je odlučio da referentnu kamatnu stopu zadrži na 12 odsto. Njeno sniženje sačekaće do definisanja osnovnih elemenata budžeta za narednu godinu.
Ipak, Radovan Jelašić, guverner NBS, smatra da se otvara prostor za dalje sniženje bazne kamatne stope s obzirom na to da se kurs stabilizuje, smanjuje premija rizika, niža su inflaciona očekivanja i država najavljuje da će rast regulisanih cena u narednom periodu biti znatno sporiji.
- Do kraja godine očekuje se inflacija od oko devet odsto iako je rast cena pod kontrolom države već u prvih osam meseci dostigao planirani okvir za čitavu godinu - upozorio je Jelašić.
U poslednjem tromesečju očekuje se rast cena naftnih derivata od jedan odsto, poskupljenje PTT usluga od sedam odsto, komunalno-stambenih usluga od 3,5 odsto, cigareta od šest odsto, kao i pojeftinjenje lekova od četiri odsto - naveo je on.

Srbija rizična za ulaganja
Meðunarodna agencija za utvrðivanje kreditnog rejtinga „Dan i Bredstrit” u septembarskom izveštaju zadržala je Srbiju meðu zemljama visokog rizika, sa rejtingom DB5a. Kako je saopštio zastupnik te agencije za Srbiju, bonitetna kuæa „Rating”, faktori koji poveæavaju kreditni rizik su slabe zarade kompanija, ogranièen pristup novim zaduživanjima, rizik od ponovnog slabljenja dinara, kao i neodgovarajuæe sudske i steèajne procedure.

Jelašić:Uspeće pregovori sa MMF

- Postignutu makroekonomsku stabilnost jedino bi mogao da poremeti eventualni neuspeh pregovora s MMF, a što smatram malo verovatnim - rekao je juče Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije.

radovan-jelasic-x.jpg


- Vlada Srbije i MMF postići će dogovor o drugoj i trećoj reviziji tekućeg kreditnog aranžmana u vrednosti od 2,9 milijardi evra, ali da je pitanje kada će se to dogoditi. Najbolje bi bilo da dogovor bude postignut već tokom sledećeg dolaska MMF-a u Srbiju, krajem oktobra - kaže Jelašić.
On je naglasio da najvažniji uticaj eventualnog neuspeha pregovora sa MMF-om, što se tiče NBS, ne bi bio na devizne rezerve, jer ni od prve tranše sredstava nije „iskorišćen nijedan dinar”, već pre svega na premiju rizika zemlje i spremnost banaka da se dodatno zadužuju.
Jelašić je objasnio da smanjenje budžetskih rashoda ne mora nužno da znači samo smanjenje broja zaposlenih, već su tu i diskrecioni izdaci, različiti transferi, penzije, plate, pa i investicije, čije smanjenje ne bi bilo dobro. Jelašić je naveo da bi, prema grubim proračunima, povećanje PDV-a od dva odsto uticalo na rast inflacije za jedan odsto.

Izvor: Blic
 
Natrag
Top