Mnogi nastavnici priučeni i nespremni

Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Mnogi nastavnici priučeni i nespremni
Naši predavači se ne usavršavaju
06.09.2009. 00:01

Nastavnici u Srbiji se mnogo manje stručno usavršavaju od svojih kolega u inostranstvu – pokazala su poslednja međunarodna TIMSS istraživanja. Metodika nastave, to jest veština prenošenja znanja, nije im jača strana.

prvaci-x.jpg


Međunarodno istraživanje pokazalo je da je na stručne seminare iz metodike nastave išlo je svega 33 odsto nastavnika prirodnih nauka, dok je međunarodni prosek 59 odsto. Osposobljavanju nastavnika kako najbolje da prenesu znanje u učionici mnogo više pažnje poklanjaju zemlje u okruženju kao što su Mađarska, Slovenija, BiH, Rumunija, Bugarska.
– Što se tiče stručnog usavršavanja nastavnika prirodnih nauka, tu smo čak u tri oblasti poslednji među zemljama u regionu. To se, pre svega, odnosi na metodiku nastave, koja je suština nastavničkog poziva, zatim smo slabiji od ostalih i što se tiče edukacije u nastavnim planovima i programima, kao i u ocenjivanju znanja učenika. Ljudi nisu ni svesni koliko je to pravilno ocenjivanje i vrednovanje znanja važno i koliko to određuje čitav proces u školi – kaže mr Dejan Stanković, istraživač-saradnik Instituta za pedagoška istraživanja.
Zakonom je predviđeno da svaki nastavnik u toku petogodišnjeg ciklusa ima 100 sati stručnog usavršavanja. Katalog seminara pravi posebna komisija Zavoda za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja. Međutim, Ljiljana Levkov, saradnica na Filozofskom fakultetu, smatra da se ne akredituju uvek najbolji seminari i da u formiranju kataloga ima mnogo propusta.
– U obrazovanju je danas zavladao pravi haos. Postoje dva aspekta problema. Prvi je što su na nastavničkim fakultetima psihološka, pedagoška, metodičko-didaktička obrazovanja potpuno zapostavljena. Ni kasnije, kada se već nađu u školi, sistem stručnog usavršavanja nije najbolje osmišljen. Uvek se postavlja pitanje da li su akreditovani najbolji programi i šta nam oni nude? Veliki je problem što se ništa novo ne uvodi u stručno usavršavanje nastavnika, već se radi kako se radilo decenijama unazad – smatra Levkova.
Brojna međunarodna istraživanja su pokazala da je za postignuća učenika najvažniji kvalitet nastavnika i nastave koju on pruža.
– Što se tiče učitelja, tu je bolja situacija i oni su mnogo bolje metodički potkovani od nastavnika. Potrebno je da tokom studiranja nastavnici imaju mnogo više prakse kako bi se pripremili za rad. Neophodno je da se poboljša i sistem stručnog usavršavanja, jer se nažalost u prethodnom periodu dešavalo da na seminarima nastavnici imaju više znanja nego mentori – priča Goran Vilotijević, direktor OŠ „Banović Strahinja“.
I u Nacionalnom prosvetnom savetu kaži da je stručno usavršavanje nastavnika danas mnogo formalizovano i da se ne razmišlja o njihovim efektima.
– Usvojili smo standarde znanja, odnosno šta svaki učenik mora da zna na kraju osnovne škole, tako da će se ubuduće kvalitet rada nastavnika meriti kroz postignuća učenika. Ako iz godine u godinu đaci kod jednog nastavnika budu pokazivali loše rezultate, takvi će nastavnici biti nepoželjni u nastavi. To će ih naterati da sami biraju najbolje udžbenike, da biraju najbolje seminare koje će posećivati – kaže prof. Desanka Radunović, predsednik NPS.

Zatvoren sistem
Refik Šećibović, profesor univerziteta, kaže da je naš sistem obrazovanja veoma zatvoren i namenjen je održavanju stanja kakvo jeste, a ne društvenom razvoju. On kaže da monopol u ovoj oblasti drže sindikati i stručna društva koji ne dozvoljavaju modernizaciju.
– Nije problem u nastavnicima u školama, već u profesorima univerziteta koji preko stručnih društava drže model obuke s početka 20. veka i ne žele da se menjaju jer ovako lakše zarađuju – kaže Šećibović.
Nažalost, kaže on, nastavnici u Srbiji ne putuju dovoljno, tako da nisu u prilici da vide kako se to radi u Evropi.
– Naši nastavnici nemaju besplatnu obuku iz jezika i kompjutera, nemaju mogućnosti da čitaju stranu literaturu, nemaju mogućnosti da prisustvuju letnjim seminarima i školama u inostranstvu, jer se bave samo preživljavanjem – nastavlja on.

Nerazvijene opštine
Zakonom je predviđeno da stalno obrazovanje nastavnika finansira lokalna samouprava. U nerazvijenim opštinama nastavnici kažu da se bukvalno sami snalaze i dovijaju.
– Takva je situacija u zemlji da u kotizaciji seminara učestvuju škole, opština i sami nastavnici. Dešava se da se edukacija organizuje na nivou opštine, odnosno platimo dnevnice predavačima, a seminar slušaju nastavnici iz sve četiri pirotske osnovne škole, pa čak i iz okoline – priča Slavko Ilić, direktor OŠ „Dušan Radović“ iz Pirota.


Izvor: Blic
 
Natrag
Top