- Učlanjen(a)
- 09.07.2011
- Poruka
- 1.433
Mladi Tajvanci gube interes da se bore protiv Kine
TAJPEJ - Nekada su znaci da se Tajvan sprema na rat sa Kinom bili prisutni na svakom koraku na ostrvu. Veliki posteri pozivali su na oslobađenje Kine, a u školskim dvorištima učenici su obučavani kako da se bore protiv komunističkog neprijatelja.
Ta opsednutost ratom i dnevne navike su se toliko promenili od početka procesa detanta i privredne saradnje s maticom tokom 90-ih da mladi Tajvanci danas ne žele da uzmu oružje u ruke da bi branili samoproklamovanu nezavisnost ostrva.
U studiji nedavno objavljenoj u magazinu "Tajvanski komonvelt", potvrđene su ocene da je tajvanski proces demilitarizacije počeo ubrzano da dobija na snazi. Bazirana na uzorku ispitivanja studenata od 12 do 17 godina, studija je otkrila da bi samo 38,7 odsto mladih bilo spremno da oni sami ili neko od članova njihove porodice ratuje ukoliko dođe do novog rata, dok 44,3 odsto ne bi. Ostatak anketiranih nije imao mišljenje o tome.
"Podrazumeva se da je broj Tajvanaca koji su voljni da se bore značajno pao poslednjih godina", rekao je bivši zamenik ministra odbrane Lin Čong-pin. "Ja sam iznenađen da je i toliki broj ljudi bio spreman da brani ostrvo", rekao je on.
Samo ministarstvo odbrane ostrva, 160 kilometara naspram Kine, nije želelo da komentariše cifre, rekavši da nije obavešteno o načinu kako se do njih došlo. "Tajvanski komonvelt" je objavio da je istraživanje obavio poštom između 17. oktobra i 4. novembra i da 3.715 odgovora predstavlja 75 odsto vraćenih upita na 5.000 upitnika poslatih mladima.
Osim što razotkriva da se u tajvanskom društvu dešava velika promena i baca novo svetlo na razmišljanja mladih, nalazi magazina ukazuju i na veliki izazov s kavim je suočena tajvanska vojska koja se već bori s manjim budžetom i nespremnošću glavog saveznika SAD da im proda moderno naoružanje potrebno da se nose sa ambicioznom modernizacijom kineske vojske.
Dok Tajvan planira da okonča trenutni sistem 11-mesečnog obaveznog služenja vojnog roka i zameni ga dobrovoljnom vojskom do 2014. godine, nedostatak budžeta i problemi s privlačenjem regruta izgleda da će skoro sigurno produžiti rok za ukidanje obaveznog služenja vojske. To će vojsku ostaviti zavisnu od velikog broja očigledno nemotivisanih regruta.
Vojni specijalista sa Univerziteta Tamkang Aleksander Huang kaže da posebno zabrinjava negativni trend u regrutovanju dobrovoljaca. "Ja već nekoliko godina pitam svoje studente da li bi bili spremni da se priključe dobrovoljnim snagama", rekao je on i dodao da pozitivan odgovor dobija samo od dva do tri procenta studenata.
Tajvan, koji se otcepio od Kine nakon građanskog rata 1949. godine, u poslednje dve decenije je angažovan u postepenom detantu sa maticom, što je kulminiralo nastojanjima predsednika Ma Jing-đeusa da zbliži dve strane, uglavnom kroz seriju ambicioznih poslovnih inicijativa.
Zvanični Peking, koji je zagovornik približavanja preko Tajvanskog moreuza i mirnog ponovnog ujedinjenja, pritom ističe da je spreman i silom da zauzme ostrvo ukoliko tajvanske vlasti proglase stalnu nezavisnost ostrva. Tajvanski obaveštajni izvori navode da je ka ciljevima na ostrvu sa kopna upereno 1500 raketa i da kineska mornarica često izvodi vežbe u kojima simulira invaziju na Tajvan.
I pored pretnji i raketa današnji Tajvan je, za razliku od pre samo dve decenije, poprilično nemilitarizovano društvo, sa malo znakova prisustva vojske, osim ispred vojnih ustanova. Uniformisano osoblje se retko sreće na ulicama gradova, a dok se scene godišnjih vojnih vežbi prikazuju na televiziji kako bi se podigao moral, malo ljudi van oružanih snaga ih uzima ozbiljno.
Huang i Lin pripisuju nedostatak vojne svesti brzom poboljšanju odnosa sa Kinom, što mladim ljudima čini težim da zamisle mogućnost povratka na napeto stanje preko moreuza iz prošlosti.
"Atmosfera u odnosima preko moreuza je relaksirana sada i teško je predvideti rat", kaže Huang. Dodatni faktor po njemu je i averzija mladih Tajvanaca prema vojničkoj disciplini i njihovo verovanje da je vojni stil nespojiv sa "sajber stilom" koji mnogi od njih vode.
Tanjug
TAJPEJ - Nekada su znaci da se Tajvan sprema na rat sa Kinom bili prisutni na svakom koraku na ostrvu. Veliki posteri pozivali su na oslobađenje Kine, a u školskim dvorištima učenici su obučavani kako da se bore protiv komunističkog neprijatelja.
Ta opsednutost ratom i dnevne navike su se toliko promenili od početka procesa detanta i privredne saradnje s maticom tokom 90-ih da mladi Tajvanci danas ne žele da uzmu oružje u ruke da bi branili samoproklamovanu nezavisnost ostrva.
U studiji nedavno objavljenoj u magazinu "Tajvanski komonvelt", potvrđene su ocene da je tajvanski proces demilitarizacije počeo ubrzano da dobija na snazi. Bazirana na uzorku ispitivanja studenata od 12 do 17 godina, studija je otkrila da bi samo 38,7 odsto mladih bilo spremno da oni sami ili neko od članova njihove porodice ratuje ukoliko dođe do novog rata, dok 44,3 odsto ne bi. Ostatak anketiranih nije imao mišljenje o tome.
"Podrazumeva se da je broj Tajvanaca koji su voljni da se bore značajno pao poslednjih godina", rekao je bivši zamenik ministra odbrane Lin Čong-pin. "Ja sam iznenađen da je i toliki broj ljudi bio spreman da brani ostrvo", rekao je on.
Samo ministarstvo odbrane ostrva, 160 kilometara naspram Kine, nije želelo da komentariše cifre, rekavši da nije obavešteno o načinu kako se do njih došlo. "Tajvanski komonvelt" je objavio da je istraživanje obavio poštom između 17. oktobra i 4. novembra i da 3.715 odgovora predstavlja 75 odsto vraćenih upita na 5.000 upitnika poslatih mladima.
Osim što razotkriva da se u tajvanskom društvu dešava velika promena i baca novo svetlo na razmišljanja mladih, nalazi magazina ukazuju i na veliki izazov s kavim je suočena tajvanska vojska koja se već bori s manjim budžetom i nespremnošću glavog saveznika SAD da im proda moderno naoružanje potrebno da se nose sa ambicioznom modernizacijom kineske vojske.
Dok Tajvan planira da okonča trenutni sistem 11-mesečnog obaveznog služenja vojnog roka i zameni ga dobrovoljnom vojskom do 2014. godine, nedostatak budžeta i problemi s privlačenjem regruta izgleda da će skoro sigurno produžiti rok za ukidanje obaveznog služenja vojske. To će vojsku ostaviti zavisnu od velikog broja očigledno nemotivisanih regruta.
Vojni specijalista sa Univerziteta Tamkang Aleksander Huang kaže da posebno zabrinjava negativni trend u regrutovanju dobrovoljaca. "Ja već nekoliko godina pitam svoje studente da li bi bili spremni da se priključe dobrovoljnim snagama", rekao je on i dodao da pozitivan odgovor dobija samo od dva do tri procenta studenata.
Tajvan, koji se otcepio od Kine nakon građanskog rata 1949. godine, u poslednje dve decenije je angažovan u postepenom detantu sa maticom, što je kulminiralo nastojanjima predsednika Ma Jing-đeusa da zbliži dve strane, uglavnom kroz seriju ambicioznih poslovnih inicijativa.
Zvanični Peking, koji je zagovornik približavanja preko Tajvanskog moreuza i mirnog ponovnog ujedinjenja, pritom ističe da je spreman i silom da zauzme ostrvo ukoliko tajvanske vlasti proglase stalnu nezavisnost ostrva. Tajvanski obaveštajni izvori navode da je ka ciljevima na ostrvu sa kopna upereno 1500 raketa i da kineska mornarica često izvodi vežbe u kojima simulira invaziju na Tajvan.
I pored pretnji i raketa današnji Tajvan je, za razliku od pre samo dve decenije, poprilično nemilitarizovano društvo, sa malo znakova prisustva vojske, osim ispred vojnih ustanova. Uniformisano osoblje se retko sreće na ulicama gradova, a dok se scene godišnjih vojnih vežbi prikazuju na televiziji kako bi se podigao moral, malo ljudi van oružanih snaga ih uzima ozbiljno.
Huang i Lin pripisuju nedostatak vojne svesti brzom poboljšanju odnosa sa Kinom, što mladim ljudima čini težim da zamisle mogućnost povratka na napeto stanje preko moreuza iz prošlosti.
"Atmosfera u odnosima preko moreuza je relaksirana sada i teško je predvideti rat", kaže Huang. Dodatni faktor po njemu je i averzija mladih Tajvanaca prema vojničkoj disciplini i njihovo verovanje da je vojni stil nespojiv sa "sajber stilom" koji mnogi od njih vode.
Tanjug