Mjerne jedinice u fizici

Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
Mjerne jedinice u fizici


[ATTENTION] U ovoj ćemo temi obraditi neke od mjernih jedinici. Također ćemo spomenuti i mjere koje se ne koriste u Evropi (inč, nautička milja..). Izvor informacija je wikipedija. Pozivam i Vas da mi se pridružite u postavljanju postova. Jedan post nek bude jedna mjerna jedinica.[/ATTENTION]
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
Temperatura - Celzijus, Kelvin, Fahrenajt i Reomir

Temperatura - Celzijus, Kelvin, Fahrenajt i Reomir


image-25_h.jpg





Temperatura je fizikalna veličina kojom se izražava toplotno stanje neke materije. Ona ovisi o tome koliko toplote sadrži neko tijelo određene mase i pritiska. Temperatura ne može prelaziti sa tijela na tijelo, nego prelazi toplota a temperature se izjednačavaju. SI jedinica za mjerenje temperature je kelvin (K), a postoji i još nekoliko jedinica koje ne pripadaju SI (stepen celzijusa (°C), stepen farenhajta (°F))... Najniža teoretski moguća temperatura je 0 K (-273.15 °C). Naziva se apsolutna nula.


Степен целзијуса (°C) је јединица за температуру названа по шведском астроному Андерсу Целзијусу (1701—1744), који је први предложио сличан систем 1742. године. Целзијусова температурна скала је дизајнирана тако да тачка мржњењаводебуде 0 степени, а тачка кључања 100 степени на стандардном атмосферском притиску. Независно су исту скалу предложили Елвије из Шведске (1710), Кристијан од Лиона (1743) и ботаничар Карол Линеј (1740).
Пошто постоји сто градуација између ове две тачке, првобитни термин за овај систем је био центиград (100 делова). Године 1948. име система је званично промењено у целзијус на деветој Генералној конференцији тежина и мера и у признање самом Целзијусу, а и како би се уклонила конфузија изазвана конфликтом због коришћења СИ префикса центи-. Док су вредности за тачке мржњења и кључања воде остале приближно тачне, првобитна дефиниција је неприкладна као званични стандард: зависи од дефиниције за стандардни атмосферски притисак, који за узврат зависи од дефиниције температуре. Садашња званична дефиниција за целзијус поставља 0,01 °C као тројну тачку воде и степен као 1/273.16 разлике у температури између тројне тачке воде и апсолутне нуле. Ова дефиниција осигурава да један степен Целзијуса представља исту температурну разлику као један келвин.
Андерс Целзијус је првобитно предложио да тачка мржњења буде 100 степени, а да тачка кључања буде 0 степени. Ово је обрнуто 1747, на захтев Линеа, или можда Данијела Екстрома, произвођача већине термометара које је Целзијус користио.




Келвин је термодинамичка температура која је једнака 1/273,15 делу термодинамичке температуре тројне тачке воде. Келвин је основна јединица у СИ за температуру, која се скраћено означава са K.
Распон од једног келвина је једнак једном степену целзијуса (°C).
Најнижа могућа температура у свемиру је 0 келвина и назива се апсолутна нула. Тачка мржњења воде износи 273,15 Келвина (напомена: на појединим местима је то 273,14 Келвина)
Јединица је добила назив по лорду Виљему Келвину.



Фаренхајт (° F) скала за мерење температуре названа по немачком физичару Габријелу Фаренхајту (1686 – 1736), која се заснива на подели од 180 делова између тачке мржњења и тачке кључања воде. По овој скали лед се топи на 32 °F а вода кључа на 212 °F. Нормална температура људског тела је 98,6 °F
Фаренхајт је усавршио термометар напунивши га живом уместо алкохолом. На оригиналној Фаренхајтовој скали 0° означава највећу зиму која је забележена у Гдањску 1709.
Све до седамдесетих година XX века Фаренхајтова скала се користила у земљама енглеског говорног подручја. Данас су углавном и те земље, сем САД и Јамајке, прихватиле мерење температуре по Целзијусу.


Reomirova temperaturna skala je skala za merenje temperature u kojoj su tačka mržnjenja i ključanja vode fiksirane na 0 i 80 stepeni redom. Skala je nazvana po Reneu Reomiru, koji ju je predložio 1730. godine.[1] Stepeni Reomirove skale se obično označavaju simbolima °R, °Ré ili °Re.
Upoređujući pokazivanja Amontonsovog gasnog termometra sa pokazivanjima alkoholnog termometra[2] Reomir je odredio stepen širenja gasa pri promeni temperature za jedan stepen tako što je, označavajući nulom tačku mržnjenja vode, [3] [4] [5] termometar napunio rastvorom alkohola i vode tako da je njegova zapremina u tački mržnjenja bila 1000 jedinica, a u tački ključanja rastvora 1080 jedinica. Kako je između tih tačaka bilo 80 podeoka, tačka ključanja rastvora predstavljala je 80 °R.
Nepraktičnost metode kalibracije rastvaranjem alkohola u vodi, uslovila je oko 1770. godine korišćenje samo taćke mržnjenja vode (0 °R) kao fiksne tačke, dok se druga tačka (80 °R) određivala tačkom ključanja vode, pogotovu kada su se umesto alkoholom termometri počeli puniti živom. Podeoci na skali nazvani su stepenima Reomira.



Temperaturne mjere koje su se nekad koristile su: Delil, Ranken, Lajden i Remer.



 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
Dužina - metar, inč, nautička milja

Dužina - metar, inč, nautička milja


images






Metar (simbol m) јe SI osnovna јedinica za daljinu (ili dužinu u govoru fizičkih nauka). Definiše se kao dužina putanje koјu u apsolutnom vakuumu pređe svetlost za vreme od tačno 1/299792458 sekundi. Ova definiciјa ne menja veličinu јedinice (pogledati Istoriјu ispod), ali јe uvedena da bi pratila skorašnji razvoј u vezi sa tehnikama za merenje, gde se dužina i vreme mogu reprodukovati sa veoma velikom tačnošću &mdaš; u slučaјu sa vremenom, do tačnosti od 1013. Јedan metar јe јednak približno 39.37 inča (3.28 stopa).

milimetar << centimetar << decimetar << metar << dekametar << hektometar << kilometar.
Sama reč dolazi iz grčkog metron (μετρον), što znači "mera", preko francuskog mètre. Prva zabeležena upotreba u engleskom јeziku јe iz 1797. godine.





Inč (eng. inch) je ime jedinice mere za dužinu u engleskom i srodnim sistemima (američkom itd). Njegova veličina se može razlikovati od sistema do sistema. Za međunarodne jedinice mere važi da u jednom jardu ima 36 a u jednoj stopi 12 inča.






Nautička milja ili morska milja je jedinica za mjerenje dužine. Vrijednost nautičke milje je lučna udaljenost između dvije paralele pod kutom od jedne minute geografske širine mjerena po meridijanu na površini Zemlje.
Nautička milja je mjerna jedinica izvan SI sustava, ali je dopuštena za upotrebu uz jedinice iz tog sustava. Ne postoji međunarodno prihvaćena oznaka za nautičku milju pa je se može naći pod oznakama Nm, NM, nmi, M, nm. Upotrebljava se u mornarici, vazduhoplovstvu te u pravnim spisima koji se odnose na određivanje međunarodnih granica na moru.
Prema međunarodno prihvaćenoj definiciji jedna nautička milja jednaka je tačno 1852 metra.
Odnos prema drugim veličinama


Jedna nautička milja iznosi:
1.852 metra
1.150779 milja (kopnenih)
2.025.372 yarda
1.012.6859 fathoma
10 kabela
0,998383 stvarnih geografskih milja (izvorna veličina)
0,9998834 minuta na meridijanu
Stvarna geografska nautička milja iznosi 1852,216 metara.
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
Vrijeme- sekunda

Vrijeme- sekunda



sat2.jpg






Sekunda (simbol s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od 7 osnovnih jedinica SI sistema.
Definicija:
Sekunda je trajanje od 9 192 631 770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezijuma 133 na temperaturi od 0 K.
U usporedbi s minutom i satom:
1 min=60
1 sat=3 600s



Za mjerenje vremenskih intervala kraćih od sekunde koriste se manje mjerne jedinice: milisekunda (ms), mikrosekunda (μs), nanosekunda (ns) itd. čiji iznos je određen prefiks ispred osnovne jedinice sekunda.
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
Težina - kilogram i oka

Težina - kilogram i oka


vaga_1_big.jpg






Kilogram (znak: kg) je mjerna jedinica za masu, te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sistemu jedinica (SI). Jedan kilogram je definisan na Prvoj generalnoj konferenciji za utege i mjere 1889. u Parizu kao masa međunarodne pramjere (etalona) koja se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege (BIPM) u Sévresu kraj Pariza.
Kilogram je jedina osnovna jedinica s prefiksom, te jedina koja je definirana u odnosu na pramjeru, a ne na neko temeljno fizičkih atributa
Decimalni predmetci primijenjuju se na hiljadu puta manju jedinicu gram (znak: g), pa su jedinice:
dekagram (znak: dag) 10 grama
hektogram (znak: hg) 100 grama
miligram (znak: mg) 0,001 grama
mikrogram (znak μg) 0,000 001 grama
nanogram (znak ng) 0,000 000 001 grama.
Od većih jedinica često se koristi tona (znak t), 1000 kilograma.
Etalon težine čuva se u Sevresu u Francuskoj.






Oka je stara turska mjera za težinu (1.282kg) i zapreminu u iznosu od 1,5 l.
U današnje vrijeme ova jedinica je zamijenjena drugim i više se ne koristi. Bila je značajno prisutna u vrijeme turske vladavine nad Bosnom i Hercegovinom.
Sa ovim pojmom se često možemo susresti u narodnoj i usmenoj književnosti, kao što su sevdalinke ili balade i romanse.​
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
Jačina svjetla - Kandel

Jačina svjetla - Kandel


sijalica.jpg






Kandela (oznaka: cd) je mjerna jedinica za jačinu svjetlosti u Međunarodnom sistemu mjernih jedinica (SI) i ubraja se u osnovne jedinice.
Kandela je jačina svjetlosti kojom u određenome smjeru svijetli izvor jednobojne svjetlosti frekvencije 540 teraherca (THz) kad mu jačina zračenja u tom smjeru iznosi 683-i dio vata po steradijanu.
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
Jačina električne struje - Amper

Jačina električne struje - Amper


struja.jpg





Amper (simbol: A) je osnovna jedinica SI sistema za jačinu električne struje jednaka kulonu po sekundi. Ime je dobila po André-Marie Ampèreu, jednom od glavnih pronalazača na području elektromagnetizma.Jedan amper je takva jačina konstantne električne struje koja će prolazeći kroz dva paralelna vodiča beskonačne dužine, i zanemarivog poprečnog presjeka, razmaknutih jedan metar u vakuumu, proizvesti silu između vodiča od 2×10–7 njutna po metru dužine.
Zbog toga što je to osnovna jedinica, definicija ampera nije vezana za nijednu drugu električnu veličinu. Definicija ampera je ekvivalent za popravljanje vrijednosti permeabiliteta vakuuma prema μ0 = 4π×10−7 H/m. Prije 1948. Koristio se tzv. međunarodni amper definiran preko pojma elektrolitska brzina raspadanja srebra. Stara jedinica je jednaka 0.999 85 A.
Amper se najtačnije realizira korištenjem strujne vage, ali se u praksi ustanovljuje prema Ohmovom zakonu iz jedinica napona i otpora, volta i ohma, otkad se posljednje dvije veličine (napon i otpor) mogu povezati s fizikalnim pojavama koje se relativno lako mogu reproducirati: Josephsonov spoj i kvantni Hallov efekt.
Jedinica električnog naboja, kulon, se definira preko ampera: jedan kulon je vrijednost električnog naboja prenesena u struji od jednog ampera tokom jedne sekunde. Električna struja je brzina kojom naboj teče kroz vodič ili površinu. Jedan amper struje (I) jednak je toku od jednog kulona naboja (Q) po sekundi vremena (t):


Kako je kulon približno jednak 6.24×1018 elementarnih naboja, jedan amper je ekvivalentan 6.24×1018 elementarnih naboja, kao što je elektron, protjecanih kroz površinu u jednoj sekundi. Ili preciznije, koristeći SI definicije za konvencijalne vrijednosti Josephsonove i von Klitzingove konstante, amper se može definirati egzaktno kao 6.241 509 629 152 65×1018 elementarnih naboja u sekundi.
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
Količina tvari -mol

Količina tvari -mol


AAA-tamna+materija.JPG




Mol - mjerna jedinica za količinu tvari koja je jedna od 7 osnovnih fizikalnih veličina međunarodnoga sistema jedinica.
Mol je ona količina tvari u sistemu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0.012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0.012 kg) izotopa ugljika 12 ima 6.022045 × 1023 atoma (Avogadrov broj). U starijoj literaturi se mol spominje i kao g-mol, tj. gram-mol tvari, ali je upotreba ovih naziva nepreporučljiva.
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
Magnetni tok - Veber

Magnetni tok - Veber


U fizici Veber (Wb) je jedinica magnetskog toka. Dobila je ime po njemačkom fizičaru pod imenom Wilhelm Eduard Weber (1804.-1891.).
Veber se može objasniti pomoću Faradayevog zakona kao magnetski tok koji prolazi kroz vrh kruga. Ako tok bude na 1 Wb/s daje elektromotivnu snagu od jednog volta.
U SI sustavu veber iznosi kg·m2·s-2·A-1. To je jednako volt-sekundi (V·s).
Veber je snažna jedinica jednaka 1 T m2 = 108 maxwella.
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
Kapacitet - farad

Kapacitet - farad




Farad (znak: F) mjerna je jedinica za kapacitet u Međunarodnom sustavu jedinica. Nazvana je u čast Michaela Faradaya pa se ubraja u izvedene jedinice SI s posebnim nazivima i znakovima.


Kondenzator ima kapacitet od jednog farada kada jedan kulon razdvojenog naboja na njegovim izvodima stvori razliku potencijala od jednog volta.
Kako je farad vrlo velika jedinica, vrijednosti kondenzatora su obično u području mikrofarada (μF), nanofarada (nF), ili pikofarada (pF). Milifarad se rijetko koristi u praksi, stoga se npr. kapacitet od 4,7·10−3 F obično zapisuje kao 4700 μF. Vrlo male vrijednosti kapaciteta, kao one što se koriste u integriranim krugovima, izražavaju se u femtofaradima. Novim tehnologijama izrade kondenzatora postižu se kapaciteti do veličine kilofarada (kondenzator s dvostrukim slojem, superkondenzator).
Kondenzatori kapaciteta od jednog farada koriste se za pogon pojačala snage 1000 W kakvo se može vidjeti na izložbama automobila, a zauzima cijelo stražnje sjedalo i prtljažnik. Takvi kondenzatori veličinom i oblikom odgovaraju veličini limenke od 0,5 l.
Farad se ne smije miješati s jedinicom "faradej", starom jedinicom za električni naboj umjesto koje se danas koristi jedinica kulon.
 
Natrag
Top