Misterija "Stounhendža" Svete zemlje

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
[h=1]Misterija "Stounhendža" Svete zemlje
[/h] Izvor: Tanjug

Misteriozno praistorijsko nalazište Rudžm al Hiri, za koje neki kažu da je odgovor Svete zemlje na "Stounhendž", i dalje izaziva kontorverze, jer naučnici ne mogu da se slože šta je ono zapravo predstavljalo.

13438962854eb511ec8fb2d877742306_orig.JPG

Foto: Wikipedia Commons

Neki naučnici veruju da je struktura sačinjena od koncentričnih kamenih krugova astrološki hram ili opservatorija, drugi da je reč o grobnom komplekstu.

Nova teorija, koju je predložio arheolog Rami Arav sa univerziteta u Nebraski povezuje, međutim, stukturu sa drevnom metodom uklanjanja mrtvih.

Ime nalazišta znači "kamena hrpa divljih mačaka" na arapskom. Na hebrejskom je poznato kao Gagal Refaim ili "točak duhova". Prvi put je primećeno 1968, godinu dana pošto je Izrael zauzeo visoravan Golan od Sirije i uprkos svojoj misterioznoj prirodi nalazište ne privlači brojne turiste.

Neobeleženo, nalazi se na sat vremena hoda od najbližeg puta u blizini starih minskih polja, napuštenog vojnog bunkera i nekoliko grla stoke, preneo je AP.

Neupečatljiv izgled Rudžm al Hirija zaboravlja se kada se na nalazište gleda iz vazduha. Ono se sastoji od četiri kruga sačinjenih od oko 42.000 tona bazaltnog kamena, ostataka masivnih zidova za koje stručnjaci veruju da su bili visoki preko devet metara.

Ovu ogromnu konstrukciju iznedrilo je pre 6.000 godina društvo o kome se malo zna.

Deluje da je Rudžm al Hiri služio stanovnicima okolnih sela koja su bila deo iste agrarne civilizacije koja je postojala u Svetoj zemlji u periodu od 4.500 do 3.500 godine pre nove ere, tri milenijuma pre dolaska Izraelaca kao što je opisano u Bibliji.

Ništa se ne zna o tome zašto je ova konstrukcija koja nije ni selo ni tvrđava sazidana, čija lokacija nije strateška i čija je praktična svrha potpuno nepoznata.

Većina naučnika smatra da je Rudžm al Hiri neka vrsta ritualnog centra, a neki veruju da je povezan sa astronomskim kalkulacijama. Arheolog Džonatan Mizrahi, jedan od prvih koji je istraživao tu, otkrio je da je neko ko je stajao u samom centru krugova na jutro zimske ravnodnevice 3.000 pre nove ere "prvo ugledao sunce na severoistočnoj kapiji spoljnog zida".

Poput engleskog "Stounhendža", za koji se veruje da je podignut oko 3.000 pre nove ere, Rudžm al Hiri podstiče i na neka, ne toliko naučna, objašnjenja.

Jedno od mišljenja je da je mesto grobnica biblijskog džina Oga, kralja Bašana. Grobnica zaista postoji u centru nalazišta, ali stručnjaci smatraju da je dozidana milenijum ili dva posle podizanja kamenih krugova.

Samoproglašeni stručnjak za natprirodna energetska polja posetio je nalazište 2007. i tvrdio je da ima visoke nivoe energije i vibracija što je i bio razlog da se ovde podignu kružne konstrukcije.

Vidovnjak koji je konsultovan posle eksperta smatrao je da je Rudžm al Hiri bio mesto gde su lečeni ljudi, podignut zahvaljujući znanju koje je došlo iz "drevnog Vavilona" i da ga je vodila sveštenica pod imenom Nogia Nogia.

Teorija koju je predložio Arav, koji je vodio iskopavanja na obližnjem nalazištu od 80-ih, zasniva se na širem pogledu na civilizaciju halkolita (Bakarnog doba) i sličnosti sa drugim, udaljenim kulturama. Arav je svoju teoriju objavio u listu "Biblikal arheolodži rivju".

Halkolitski narod Svete zemlje sahranjivao je svoje mrtve u malim kutijama - osuarima - u kojima su čuvane kosti. Pre upotrebe kutija, meso je skidano sa kostiju, tako što je telo jedno vreme bilo sahranjeno u privremenoj grobnici. Arheolozi, međutim, nisu pronašli dokaze postojanja takvih grobova iz bronzanog doba, rekao je Arav i dodao da je za uklanjanje mesa korišćen drugačiji metod.

Arav je ideju sa svoju teoriju našao među predmetima iz halkolita otkrivenim na jugu u blizini Mrtvog mora - mali bakarni cilindar sa kvadratnim otvorom koji podseća na minijaturnu kapiju i figurama ptica koje sede na ivici.

On je, takođe, primetio sličnost sa okruglim visokim strukturama poznatim kao tornjevi tišine u Iranu i Indiji koje su delo Zoroastrijanaca. Ove zgrade korišćene su za takozvano nebesko sahranjivanje - uklanjanje mesa sa kostiju uz pomoć lešinara i drugih prica. Lešinari i price bi u roku od nekoliko sati očistili ceo skelet.

 
Natrag
Top