LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]Mir posle 62 godine u Mjanmaru
[/h] Izvor: Tanjug
Nejpjido -- Vlada Mjanmara potpisala je sporazum o prekidu vatre s pobunjenicima iz plemena Kareni u nastojanju da se okonča jedna od najdugotrajnijih pobuna u svetu.
Vlada i delegacija od 19 članova Nacionalne unije Karena (KNU) saglasili su se, u principu, o 11 tačaka i potpisali dva sporazuma kako bi se okončala neprijateljstva između vojske i Nacionalne oslobodilačke armije Karena (KNLA) i započeo dijalog o političkom rešenju 62 godine dugog sukoba.
Potpisani sporazum o prekidu vatre mogao bi biti mali korak ka ukidanju sankcija Mjanmaru od strane SAD i EU, koje su sklapanje mira s raznim etničkim grupama u zemlji postavile kao uslov za za ukidanje embarga.
Mirovni razgovori su vođeni šest puta od 1949. godine u tadašnjoj Burmi između vlasti i više plemena, ali nikada nije postignut sporazum.
Zamenik vođe delegacije KNU, Sav David Htav, rekao je da je klima promena u Mjanmaru pod novom reforistički nastrojenom vladom učinila dijalog neizbežnim.
"Mi nikada nismo imali toliko poverenja u naše razgovore. Zog promenama koje se dešavaju svuda, mirovni razgovori su sada neizbežni i to je nešto kroz šta moramo da prođemo bez neuspeha", rekao je on Rojtersu.
Preko svog vojnog krila KNLA, Kareni su se borili za dobijanje veće autonomije u tadašnjoj Burmi, još od 1949. godinu dana nakon što je zemlja dobila nezavisnost od Britanije.
Sav David Htav je danas pohvalio vladine mirovne razgoovre kao "poštene i iskrene".
Osim ukidanja sankcija postizanje mira sa Karenima je bitno i za ekonomske interese Mjanmara.
Ukoliko konflikt ne bude rešen to bi predstavljalo bezbednosnu smetnju i opasnost koje bi mogle da spreče planiranu izgradnju specijalne industrijske zone Davei, vrednu 50 milijardi dolara, koja će, kada bude završena, biti najveći industrijski kompleks u jugoistočnoj Aziji i glavni izvor prihoda te osiromašene zemlje.
Ranije ofanzive vladinih trupa naterale su stotine hiljada Karena da napuste svoja sela i mnogi su potražili utočište u logorima u susednom Tajlandu, koji se godinama bori sa poplavom izbeglica iz raznih plemana u Mjanmaru.
Prema sporazumu postignutomu Pa-anu u istočnoj državi Kajin, biće preduzeti koraci da se svi raseljeni vrate i rehabilituju. Armiji će biti dopušteno da bude samo u određenim oblastima, mine će biti uklonjene, a biće uvedeni i oficiri za vezu kako bi se olakšao dijalog.
Ovi razgovori su bili poslednji u seriji dijaloga između novih vlasti i pobunjenika raznih plemena duž granica Mjanmara s Tajlandom i Kinom.
Sporazum je postignut s Državnom armijom Šana, ali pocetni razgovori sa Armijom za slobodu Kaćina su stalno odlagani zbog neprekidnih borbi, iako je predsednik Mjanmara prošlog meseca naredio vojsci da prekine operacije.
Pobunjenici gaje duboko nepoverenje prema vladi Tein Seina, u kojoj su i neki generali iz stare vojne hunte, ali oni veruju u viziju koju ima dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Su Chi o federalizaciji republike Mjanmar, planu koji je podržavao i njen pokojni otac.
[/h] Izvor: Tanjug
Nejpjido -- Vlada Mjanmara potpisala je sporazum o prekidu vatre s pobunjenicima iz plemena Kareni u nastojanju da se okonča jedna od najdugotrajnijih pobuna u svetu.
Potpisani sporazum o prekidu vatre mogao bi biti mali korak ka ukidanju sankcija Mjanmaru od strane SAD i EU, koje su sklapanje mira s raznim etničkim grupama u zemlji postavile kao uslov za za ukidanje embarga.
Mirovni razgovori su vođeni šest puta od 1949. godine u tadašnjoj Burmi između vlasti i više plemena, ali nikada nije postignut sporazum.
Zamenik vođe delegacije KNU, Sav David Htav, rekao je da je klima promena u Mjanmaru pod novom reforistički nastrojenom vladom učinila dijalog neizbežnim.
"Mi nikada nismo imali toliko poverenja u naše razgovore. Zog promenama koje se dešavaju svuda, mirovni razgovori su sada neizbežni i to je nešto kroz šta moramo da prođemo bez neuspeha", rekao je on Rojtersu.
Preko svog vojnog krila KNLA, Kareni su se borili za dobijanje veće autonomije u tadašnjoj Burmi, još od 1949. godinu dana nakon što je zemlja dobila nezavisnost od Britanije.
Sav David Htav je danas pohvalio vladine mirovne razgoovre kao "poštene i iskrene".
Osim ukidanja sankcija postizanje mira sa Karenima je bitno i za ekonomske interese Mjanmara.
Ukoliko konflikt ne bude rešen to bi predstavljalo bezbednosnu smetnju i opasnost koje bi mogle da spreče planiranu izgradnju specijalne industrijske zone Davei, vrednu 50 milijardi dolara, koja će, kada bude završena, biti najveći industrijski kompleks u jugoistočnoj Aziji i glavni izvor prihoda te osiromašene zemlje.
Ranije ofanzive vladinih trupa naterale su stotine hiljada Karena da napuste svoja sela i mnogi su potražili utočište u logorima u susednom Tajlandu, koji se godinama bori sa poplavom izbeglica iz raznih plemana u Mjanmaru.
Prema sporazumu postignutomu Pa-anu u istočnoj državi Kajin, biće preduzeti koraci da se svi raseljeni vrate i rehabilituju. Armiji će biti dopušteno da bude samo u određenim oblastima, mine će biti uklonjene, a biće uvedeni i oficiri za vezu kako bi se olakšao dijalog.
Ovi razgovori su bili poslednji u seriji dijaloga između novih vlasti i pobunjenika raznih plemena duž granica Mjanmara s Tajlandom i Kinom.
Sporazum je postignut s Državnom armijom Šana, ali pocetni razgovori sa Armijom za slobodu Kaćina su stalno odlagani zbog neprekidnih borbi, iako je predsednik Mjanmara prošlog meseca naredio vojsci da prekine operacije.
Pobunjenici gaje duboko nepoverenje prema vladi Tein Seina, u kojoj su i neki generali iz stare vojne hunte, ali oni veruju u viziju koju ima dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Su Chi o federalizaciji republike Mjanmar, planu koji je podržavao i njen pokojni otac.